Mala i besplatna škola programskog jezika C++ (Prvi dio)

C++ – pametni dečko koji nam je sve ovo omogućio

Ako ste se zadesili na ovom dijelu interneta i počeli čitati ovaj članak, vjerojatno ste ljubitelj tehnologije. Privukao vas je ovaj naslov i htjeli biste znati više o tome što je C++. Upravo ste otvorili prvi od serije članaka na ovom portalu koji će vas provesti kroz zanimljivi svijet osnova programiranja, te vas upoznati sa ovom materijom. Kroz ovu seriju članaka ćemo vas pokušati educirati o programiranju i uputiti u osnove ovog zanata kako bi sami kroz hobi ili profesionalno mogli zaploviti ovim vodama.

Uvodni dio – Mala škola programskog jezika C++

Ovaj članak čitate na vašem pametnom uređaju. Uvijek ste se pitali kako je to sve moguće, da se na komadu metala odvijaju sve te ogromne količine operacija. Podaci obilaze svijet, dolaze na vaš mobitel. Komunicirate sa vašim voljenima i onim koje manje volite. Sve zahvaljujući računalu, u kojem god formatu ga koristite.

Prva računala imamo od davnih vremena, prije nove ere, u formatu abakusa. To je mehaničko računalo iz doba starih naroda Grka i Rimljana, koje je omogućilo brzo obavljanje jednostavnih matematičkih operacija. Svakako da je potreba upravljanjem, obradom i podjelom informacija oduvijek postojala. Zahvaljujući velikim sinovima i kćerima čovječanstva, poslije Drugog svjetskog rata dobili smo prve oblike elektroničkog računala. Osnova bilo kakvog računala danas je Von Neummannov model računara.

Ovaj mađarsko-američki matematičar i fizičar postavio je osnovni model modernog elektronskog računala. Upravljanje elektronskim računalima, tj. sva ova čarolija koja se odigrava pred našim očima, pogonjena je programskim jezicima. U početku smo imali programske jezike specijalizirane za posebne namjene ili za posebne modele računala. Ubrzanim koracima kroz povijest, dolazimo do 1972. kada Dennis Ritchie stvara programski jezik C, za operativni sustav Unix. Taj jezik toliko dobiva na popularnosti da je i danas jedan od najpopularnijih programskih jezika, implementiran na svim važnijim računalnim arhitekturama i operativnim sustavima.

Danski računalni znanstvenik Bjarne Stroustrup 1985. godine u svom radu uočava mogućnosti nadogradnje C programskog jezika određenim značajkama kako bi bio pogodniji za moderne upotrebe u računarstvu (kompliciran izraz za jednostavniji: programiranje), te tako nastaje C++. C i C++ se danas često svrstavaju u zajedničku kategoriju.

Sve jezike koji su kasnije nastali, a ugledaju se na njih, nazivamo „C-like“ programski jezici (npr. C# i Java). Njihova jednostavnost pisanja, te univerzalnost za sve platforme je riješila mnoge probleme. Predstavljaju jedno rješenje na raznim operativnim sustavima i računalnim platformama.

Učimo pisati – Mala škola programskog jezika C++

Kroz ovu seriju članaka baviti ćemo se C++ programskim jezikom. C++ jezik je na mnogim obrazovnim institucijama izbor broj jedan za prvi susret sa programiranjem. U više članaka ćemo vam pokušati prenijeti osnove programiranja, kako bi sami mogli pisati neke osnovne programe i steći podlogu za daljnje učenje.

Prema definiciji, programiranje je proces pisanja uputa računalu kako riješiti određeni problem. Program pišemo kao slijed naredbi u programskom jeziku. Taj slijed naredbi rješavanja problema nazivamo algoritam. Rezultat napisanog programskog koda nazivamo program.

Kako smo ranije naveli C++ je jedan od najpopularnijih programskih jezika. Savladavanje C++ programskog jezika je dobra osnova za učenje i drugih programskih jezika.

Kako bi mogli pisati programe u C++ jeziku, prvo morate ovladati njegovom sintaksom. Sintaksa je skup pravila koje definiraju jedan programski jezik i kojih se moramo pridržavati kako bi naš program bio valjan. Ispod ćemo navesti osnovna sintaksna pravila za C++ programski jezik:

• Jezik je „case-sensitive“. Ovaj pojam označava da nije svejedno pišete li neku naredbu malim ili velikim slovom.
• Kraj linije programskoj jezika označava se sa ;
• Blok programa pišete unutar vitičastih zagrada { }
• Tekst koji se nalazi poslije // ili između /* */ označava komentar. Komentari se ne prevode u računalne instrukcije, to jeste ne izvršavaju se. Kao što samo ime kaže, služe da komentiramo određenu liniju koda.
• Praznim prostorom (razmakom) razdvajamo naredbe
• Sve što se nalazi unutar dvostrukih navodnika smatra se tekstom “primjer”

Pa krenimo – Mala škola programskog jezika C++

Kako bi mogli pisati programski kod, te da se isti može prevesti (kompajlirati) u program, potrebno je da imamo razvojno okruženje (eng. IDE, Integrated Development Environmenet). Naš izbor za ovu seriju članaka je Microsoft Visual Studio. Isti je besplatno dostupan na https://visualstudio.microsoft.com/ u svojoj Community verziji. Sve ostale verzije su podložne licenciranju. Community verzija ima i više od onoga što je potrebno kako bi savladali osnove programiranja.

Nakon uspješne instalacije Visual Studio razvojnog okruženja, spremni ste da napišete (kopirate) vaš prvi C++ program koji se nalazi ispod. Na njemu ćemo objasniti osnovnu strukturu svakog C++ programa.

// C++ program za ispis "Hello World" na zaslon
// Header file za uvođenje funckija za unos i ispis sadržaja
#include <iostream>
using namespace std;
// Main() funkcija -  mjesto gdje počinje izvršenje svakog C++ programa
void main()
{
    // Naredba za ispis teksta Hello World
    cout << "Hello World";
}

// C++ program za ispis “Hello World” na zaslon – prva linija našeg C++ programa je komentar. U ovom slučaju iskorištavamo ovu mogućnost da bi objasnili što naš program radi. Kako smo već naveli ovaj dio programa se ne prevodi i ne izvršava se.

#include <iostream>

using namespace std;

• Iznad dvije navedene naredbe su nam potrebne kako bi naš program radio. Ovaj dio programa u C++ nam omogućuje da uključimo tuđe napisane biblioteke i programe kako bi ih iskoristili u svom programu. U ovom slučaju uključujemo biblioteku „iostream“ te standardni set naredbi kako bi mogli za naš program iskoristiti postojeće naredbe za ispis teksta na zaslon. Svakako da ćemo u budućim tekstovima i primjerima koristiti neke druge biblioteke kako bi „stajali na ramenima divova“, to jeste iskoristili set već napisanih programa od drugih kolega kako bi rješavali pred nas stavljene probleme.

void main()

• Ovo je početno mjesto izvršavanja svakog C++ programa. Svaki program počinje u main (glavnoj) funkciji. Otvorena vitičasta zagrada { označava početak naše main funkcije, a zatvorena vitičasta zagrada } njen kraj.

cout << “Hello World”;

• Ovo je naša prva programska naredba. Cout je naredba iz iznad uključene „iostream“ biblioteke kojom šaljemo ispis na naš zaslon. Da bi ista radila moramo je ispravno pisati, poštujući sintaksu programskog jezika. Sadržaj koji želimo ispisati pišemo poslije znaka <<, a između dvostrukih navodnika. Kraj svake naredbene linije se označava sa ;

Tek smo počeli – Mala škola programskog jezika C++

S ovim se završava naš prvi tekst o C++ programskom jeziku i pisanju programa u istome. U budućim tekstovima planiramo obraditi osnovne principe unutar C++ programskog jezika, kako bi nakon toga mogli pisati svoje programe, te steći osnovnu logiku svih modernih programskih jezika koji su sljedbenici C pristupa programskog jezika (C, C++, C#, Java, Go, Python, Visual Basic, PHP). Nadamo se da će vam ova serija donijeti nove spoznaje i osloboditi vašu kreativnost u rješavanju vaših (računalnih) problema. Pred nama je uzbudljivo putovanje!

Za sva pitanja koja imate možete pisati u našu redakciju na @bajtbox.com. Osim nas, Internet, Google i ChatGPT su vaši prijatelji u učenju programiranja. Do idućeg čitanja.

Davor Škobić