Pojavom Bitcoina prije 15-ak godina zakoračili smo u novi sustav razmjene dobara. Može se reći da smo dobili novu vrstu imovine nazvanu digitalna imovina. Ekosustavom kriptovaluta možemo nazvati skup svih kripto čimbenika na nekom teritoriju. U taj ekosustav možemo uključiti državu kroz njene zakone, burze kao mjesta trgovanja, te ostale posrednike u konverziji kriptovaluta u druge oblike vrijednosti, kao što su mreže bankomata ili platni procesni centri koji omogućavaju jednostavno iskustvo trgovanja dobrima ili novcem korištenjem digitalne imovine.
Specifičnost financijskog tržišta BiH
Bosna i Hercegovina kao specifično tržište, koje je van velikih svjetskih financijskih i platnih sustava, sama kroji svoju sudbinu po pitanju prihvaćanja ove vrste imovine. U ovom članku napraviti ćemo pregled onoga što je u Bosni i Hercegovini dostupno; od burzi za trgovanje kriptovalutama, mreža bankomata, do pravnih osoba i državnih regulativa koje su prepoznale kriptovalute kao današnju realnost i uvele iste u svoje poslovanje, odnosno zakonske akte i pravilnike.
Bosna i Hercegovina ima specifično državno uređenje, te većina zakona o ekonomiji i financijskoj politici se donose na razini entiteta. Dok u Federaciji Bosne i Hercegovine kriptovalute nisu zakonski regulirane, u Republici Srpskoj postoji zakonsko rješenje koje regulira ovu oblast. U njihovom zakonu su definirane kao virtualne valute.
Definicija virtualne valute je „digitalni zapis vrijednosti koji nije emitovala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka, niti drugi organ javnog sektora, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmjene i može se kupovati, prodavati, razmjenjivati, prenositi i čuvati elektronskim putem.“
Samom definicijom kriptovalute, na teritoriji Republike Srpske, za kriptovalute vrijede svi propisi kao i za sve ostale vrijednosne papire (svih 306 članaka).
Može se reći da je ovaj zakon u Republici Srpskoj nastao i kao potreba regulacije igrača koji su se pojavili na tržištu virtualnih valuta (kriptovaluta), koje možemo smatrati pionirima ove vrste poslovanja u Bosni i Hercegovini. Prema zakonu koji definira ovu oblast, svi kripto trgovci (mjenjačnice, burze i mreže bankomata) moraju biti registrirane kod Komisije za hartije od vrijednosti. U trenutku pisanju ovog članka registrirano je 5 pravnih lica koji se bave virtualnim valutama, što je vidljivo na sljedećem linku: https://secrs.gov.ba/Ucesnici/PruzaociUsluga.aspx .
Kripto akteri na BiH tržištu
Jedna od prvih je burza bcx.ba koje se predstavlja kao „prva platforma u Bosni i Hercegovini za kupovinu, prodaju, razmjenu, trgovanje, pohranu i upravljanje vašom digitalnom imovinom“. Usluge koje pruža ova platforma su:
- Mjenjačnica,
- Burza,
- Lova – online payment aplikacija,
- Štednja i ETH2.0 štednja.
Više kladionica koje posluju na teritoriju Bosne i Hercegovine surađuju sa ovom platformom, što bi značilo da putem platforme Lova za online plaćanja možete poslovati s navedenim partnerima. Provizije za korištenje ove platforme su navedene na https://bcx.ba/provizije-bcx , te je kriptovalute moguće zamijeniti za fiat novac, odnosno za konvertibilnu marku, transferom na transakcijski račun otvoren u bankama u Bosni i Hercegovini.
Prema navodima mnogih ekonomskih stručnjaka i pokazateljima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ekonomija BiH je prilično orijentirana na gotovinsko poslovanje. To je prepoznala i kompanija Virtual planeta d.o.o., koja putem svoje platforme https://shitcoins.club/ i mreže kripto bankomata omogućava razmjenu gotovine (konvertibilne marke) za kripto valute i obratno. U trenutku pisanja ovog članka, na teritoriji Bosne i Hercegovine imaju 6 bankomata u većim BiH gradovima, a točne lokacije su vidljive na linku: https://shitcoins.club/ba/bitcoin-atm-locations . Trenutno je zatvoren bankomat u Banja Luci zbog registracije kod Komisije za hartije od vrijednosti (vrijednosne papire). Prije nego krenete koristiti ove bankomate, predlažemo posjetu online platformi kako bi provjerili raspoloživost dostupnog novca, te pogledali upute o korištenju. Moram naglasiti da iskustvo uporabe nije fluidno kao kod bankomata koje koriste klasične banke u Bosni i Hercegovini.
Kako smo naveli prethodno u tekstu, platforma Lova ima suradnju sa određenim kladionicama na teritoriju BiH. Broj 1 po količini prometa na online platformi igara na sreću je kladionica Wwin, koja na svojoj platformi www.wwin.com uz razne metode uplate/isplate nudi isto putem kripto mjenjačnice Coinspaid. Svi oni koju uživaju u igrama na sreću sada svoj digitalni kapital mogu staviti na kocku korištenjem Wwin platforme. Podržano je preko 20 kripto valuta, a metoda uplate je jasno naznačena i promovirana od strane platforme za igre na sreću.
Kakav je stav tradicionalnih banaka prema kriptovalutama u Bosni i Hercegovini?
Jasno zauzimanje stava za ili protiv nije javno objavljeno. Prije bilo kakvog postojanja domaćih pandana svjetskih mjenjačnicama, putem platnih kartica kojima su izdavatelj BiH banke, mogli ste vršiti poslovnu suradnju sa stranim burzama. U zajednici ljubitelja kriptovaluta u BiH u zadnje dvije godine kruže priče o nemogućnosti uplata na strane burze, te da su pozivima u službe za korisnike domaćih banaka dobili informaciju da je isto blokirano od strane banaka. Trenutno nema dostupnog javnog obrazloženja za takvo postupanje banaka.
Poznat je slučaj sudskog spora Unicredit banke Banja Luka i poduzeća Bitminer Factory vrijedan oko 250 milijuna maraka, gdje navedena kompanija tuži banku za opstrukcije u transferu novca kojeg su zaradili rudarenjem kriptovaluta. Spor se vodi oko toga da je banka blokirala uplatu novca iz inozemstva na račun poduzeća Bitminer Factory, koji su isti zaradili prodajom kriptovaluta na stranom tržištu. Kriptovalute su generirane proceom rudarenja kriptovaluta na teritoriju Bosne i Hercegovine. Sudski spor je i dalje u tijeku, gdje je doneseno više nepravomoćnih presuda. Više o sporu možete pročitati na https://www.capital.ba/unicredit-banka-banjaluka-se-zali-na-kriptovalutnu-presudu-od-256-miliona-km/ .
Slijedom svega toga, trgovina kriptovalutama u našoj državi se vodi i neformalnim kanalima, odnosno tradicionalnom razmjenom dobara (digitalno dobro za fizičko dobro) ili mijenjanjem digitalnih dobara na popularnoj domaćoj platformi za kupoprodaju www.olx.ba . Mnogi prodavači označavaju svoje artikle da osim tradicionalnih valuta prihvaćaju i kripto valute, a također i razmjena kriptovaluta se oglašava na ovoj platformi u posebnoj sekciji oglasa.
Što reći na kraju?
Što zaključiti nakon svega navedenog o trgovini kripto valutama u Bosni i Hercegovini? U jednom dijelu države isto se nastoji prihvatiti i regulirati, privatne kompanije orijentirane digitalnom poslovanju iste nastoje prihvatiti u svoje poslovanje, dok tradicionalne banke još nisu načisto sa ovim vrstom dobra. Svakako se može reći da je tržište u Bosni i Hercegovini zanimljivo, te da svi entuzijasti u području ekonomije, financija i kriptovaluta nestrpljivo čekaju da vide što će se događati u narednom periodu.
Digitalna imovina jeste mlad oblik sredstva koji predstavlja određenu imovinu i ima neku vrijednost, te je trgovanje na ovakvim tržištima visokorizično iz aspekta zaštite potrošača i klijenta. Ti propisi tek stupaju na snagu u razvijenijim zemljama, a u Bosni i Hercegovini nema naznaka da će se takvo što skoro dogoditi. Ukoliko odlučite stupiti u svijet kriptovaluta kvalitetno se informirajte i educirajte, a sve postupke koje tamo činite su vaša vlastita odgovornost, te ćete uživati u svim njihovim blagodatima koje nude, ali i određenim nepovoljnim okolnostima ukoliko budete žrtva vlastitog neznanja ili kripto prevare koje nisu rijetke u ovom svijetu slabe regulacije.
Autor: Davor Škobić
bravo Davore, odličan pregledni članak 👌