Digitalne prevare su svuda – i neće nestati same od sebe
Kako se sve više stvari seli online, tako eksplodira i broj internet prevara. Nije bitno je li blagdanska sezona, ljeto ili običan radni tjedan – netko u tom trenutku pokušava nekoga prevariti. I najgore od svega: svatko misli da se njemu to ne može dogoditi, sve dok se ne dogodi.
Situaciju dodatno komplicira umjetna inteligencija. Lažni mailovi, poruke i čak telefonski pozivi danas izgledaju i zvuče uvjerljivije nego ikad, a kriminalci mogu napadati brže, masovnije i preciznije nego prije. Upravo zato donosimo nekoliko ključnih savjeta koji vam mogu uštedjeti živce, novac – i živce opet.
Zastani prije nego klikneš: panika je njihov najjači alat
Prevaranti gotovo uvijek pokušavaju stvoriti osjećaj hitnosti. Poruke tipa “račun će vam biti blokiran za 24 sata”, “paket ne može biti dostavljen”, “netko se prijavio na vaš račun” ili “odmah potvrdite uplatu” nisu slučajne. Cilj je da se uspaničite i reagirate bez razmišljanja.
Ako vas poruka uznemiri ili požuruje – tu odmah stajemo. Nemojte klikati linkove niti odgovarati direktno. Umjesto toga, sami provjerite o čemu se radi: otvorite službenu aplikaciju banke, upišite adresu web-stranice ručno ili nazovite provjereni broj koji već imate. Jednostavno pravilo: stani, razmisli, provjeri.
Sitne greške su također čest znak prevare. Čudna web adresa, slovo viška u linku, neobičan jezik ili gramatičke greške – sve su to crvene zastavice.
Čuvaj podatke kao da su novac – jer često i jesu
U većini slučajeva prevarante zanima ili vaš novac ili vaši podaci. Najčešće se lažno predstavljaju kao banke, dostavne službe, porezna uprava, teleoperateri ili popularne online platforme. Poruke često tvrde da imate problem s računom, neplaćenu naknadu, isteklu pretplatu ili “osvojenu nagradu”.
Važno je zapamtiti jedno: ozbiljne institucije vam nikada neće tražiti PIN, pun broj kartice, jednokratne kodove ili daljinski pristup računalu putem poruka, maila ili nenajavljenog poziva. Ako se to traži – gotovo sigurno je prevara.
Tehnička zaštita: malo truda, ogromna razlika
Znati za prevare nije dovoljno – treba se i tehnički zaštititi. Danas je to srećom lakše nego ikad. Aplikacije za autentifikaciju, upravitelji lozinki i tzv. passkey sustavi više nisu rezervirani za “geekove”.
Najvažnija stvar koju možete uključiti je dvofaktorska autentifikacija (2FA). To znači da se uz lozinku traži i dodatni kod koji se generira na vašem telefonu. Čak i ako netko dođe do lozinke, bez tog koda nema ulaza.
Drugi stup obrane su jake lozinke. Današnji preglednici i aplikacije mogu same generirati i zapamtiti kompleksne lozinke, pa vi ne morate. Dobra alternativa je i lozinka sastavljena od nekoliko nasumičnih riječi – duga, ali lagana za pamćenje.
Ne zanemarujte ni osnovne stvari: redovito ažurirajte sustav, aplikacije i uređaje te povremeno provjerite koji uređaji i aplikacije imaju pristup vašim računima, posebno Googleu, Facebooku i Apple ID-u.
Prijavljivanje prevara pomaže svima, ne samo vama
Mnogo ljudi prevari prijavljivanje jer misle da “nema smisla” ili da je šteta već učinjena. To je pogrešno razmišljanje. Svaka prijava pomaže u prepoznavanju obrazaca i sprječavanju drugih da nasjednu.
U zemljama regije ne postoji jedno centralno mjesto kao u SAD-u ili UK-u, ali prevare se mogu prijaviti policiji, bankama, teleoperaterima i nacionalnim CERT tijelima. Najjednostavnije je pretražiti “prijava internetske prevare” uz ime svoje države – službene stranice su uglavnom lako dostupne.
Ako je riječ o bankarskoj prevari, banku treba kontaktirati odmah. Brzina često odlučuje hoće li se novac moći spasiti.
Zaključak: zdrav oprez je nova digitalna pismenost
Internet prevare neće nestati same od sebe. Jedino što imamo kao obranu su zdrava sumnja, kratka pauza prije klika i malo tehničke discipline. Ako nešto djeluje čudno – vrlo vjerojatno i jest.
Borba protiv digitalnih prevara nije samo osobna stvar. Potrebni su bolji alati, odgovornije tvrtke i jasnija pravila. Ali prvi i najvažniji korak uvijek kreće od korisnika – od vas.
