Nakon desetljeća u kojima su lozinke bile temelj digitalne sigurnosti, stvari se konačno počinju mijenjati. National Cyber Security Centre sada službeno preporučuje da passkeysi postanu primarni način prijave na online servise.

Radi se o značajnom zaokretu. Ista institucija još prošle godine nije bila spremna dati ovakvu preporuku zbog tehničkih ograničenja i nedovoljne podrške. Danas smatra da je tehnologija dovoljno sazrela za širu primjenu.

Zašto lozinke odlaze u povijest?

Problem s lozinkama nikada nije bio samo u tehnologiji, nego i u načinu na koji ih ljudi koriste. Slabe lozinke, ponavljanje istih kombinacija i phishing napadi godinama su činili korisničke račune ranjivima.

Passkeysi pokušavaju ukloniti te slabosti. Umjesto pamćenja lozinki, prijava se veže uz uređaj i potvrđuje biometrijom ili PIN-om. Time se eliminira potreba za unosom osjetljivih podataka koji se mogu ukrasti ili kompromitirati.

Iz National Cyber Security Centre naglašavaju da passkeysi nude i višu razinu sigurnosti i jednostavnije korisničko iskustvo. Nema potrebe za resetiranjem lozinki, zapisivanjem podataka ili oslanjanjem na iste kombinacije na više servisa.

Cilj je smanjiti kompleksnost za korisnike, uz istovremeno povećanje otpornosti na moderne cyber prijetnje.

Prijelaz će trajati godinama

Unatoč preporukama, lozinke neće nestati u kratkom roku. Velik broj servisa još uvijek ne podržava passkeyse, a globalni prijelaz zahtijeva vrijeme i infrastrukturne promjene.

Zbog toga se i dalje preporučuje korištenje password managera i dvofaktorske autentifikacije tamo gdje passkeysi nisu dostupni.

Britanska vlada planira uvesti passkeyse u svoje digitalne servise kao alternativu SMS verifikaciji, uz očekivane uštede i pojednostavljenje sustava.

Ova promjena signalizira širi trend u industriji – prelazak na sigurnosne modele koji smanjuju ovisnost o ljudskom faktoru.

Kada institucije poput National Cyber Security Centre počnu aktivno preporučivati novu tehnologiju, to obično znači da je prijelaz već započeo.

Lozinke neće nestati odmah, ali prvi put postoji održiva alternativa koja istovremeno podiže sigurnost i pojednostavljuje korištenje digitalnih servisa.

IZVOR

Objava Kraj za lozinke – evo što će ih zamijeniti! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Samsung se našao u neobičnoj situaciji: dok njegova poluvodička divizija zarađuje rekordne iznose zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, mobilni odjel riskira prvi gubitak u svojoj povijesti. Razlog je isti u oba slučaja – memorija.

Godinama su procesori i zasloni bili najskuplji dijelovi telefona. Danas to više nije slučaj. Cijene RAM-a i storagea rastu toliko brzo da postaju dominantan trošak. Procjene pokazuju da bi do sredine 2026. RAM mogao činiti više od trećine cijene proizvodnje jeftinijih telefona, dok kod skupljih modela prelazi 20%.

Glavni razlog za to je eksplozija AI tržišta. Moderni AI sustavi zahtijevaju ogromne količine memorije, posebno LPDDR5X, koja je postala ključna za treniranje i pokretanje modela. Potražnja iz data centara daleko nadmašuje onu iz potrošačke elektronike, a proizvođači logično guraju proizvodnju tamo gdje su veće zarade.

Koliko je situacija ekstremna pokazuje primjer iz industrije servera. Jedna nova AI konfiguracija može koristiti količinu RAM-a koja odgovara tisućama pametnih telefona. U takvim uvjetima, telefoni jednostavno gube bitku za resurse.

Samsung je u centru tog sukoba. Kao jedan od najvećih proizvođača memorije, njegova čip divizija ostvaruje ogromne profite. Istovremeno, mobilni odjel mora kupovati sve skuplje komponente, što direktno smanjuje profitne marže. Šef mobilnog odjela TM Roh već upozorava da bi ova godina mogla završiti s gubitkom.

Proizvođači nemaju puno izbora nego dio tog troška prebaciti na kupce. Cijene su već krenule rasti, posebno u srednjem segmentu i kod premium uređaja. Čak i kada se prodaja drži stabilnom, povećani troškovi pojedu dobit.

Problem neće nestati uskoro. Proizvođači memorije povećavaju proizvodnju, ali to ne prati rast potražnje. Procjene sugeriraju da bi već 2027. ponuda mogla pokrivati tek dio stvarnih potreba tržišta.

Za korisnike to znači jednostavnu stvar: telefoni neće uskoro pojeftiniti. AI infrastruktura dugoročno mijenja prioritete industrije, a potrošački uređaji više nisu u prvom planu.

Paradoks je očit. Tehnologija koja bi trebala pogurati napredak uređaja trenutno ih čini skupljima nego ikad.

IZVOR

Objava Prvi put ikad – Samsung telefoni više nisu isplativi?! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Apple sve više učvršćuje svoju poziciju na tržištu laptopa, ali ne zato što je potražnja naglo eksplodirala – nego zato što igra potpuno drugačiju igru od konkurencije.

Prema procjenama, Apple bi u 2026. mogao isporučiti oko 28 milijuna MacBookova, što je značajan rast u odnosu na 23 milijuna godinu ranije. Time bi prestigao Dell i zauzeo treće mjesto globalno, iza Lenova i HP-a.

Ono što ovu priču čini još zanimljivijom je činjenica da ukupno tržište laptopa zapravo pada. Globalne isporuke trebale bi pasti za oko 8%, ponajviše zbog rasta cijena memorije koji pogađa gotovo sve proizvođače.

Gotovo sve – osim Applea.

Ključ njihove prednosti leži u načinu na koji grade hardver. Apple koristi tzv. jedinstvenu memorijsku arhitekturu, gdje CPU, GPU i AI komponente dijele isti memorijski prostor. To znači manje kopiranja podataka, manju latenciju i bolju efikasnost.

Uz to, macOS dodatno optimizira korištenje memorije kroz kompresiju i pametno upravljanje resursima. Čak i kada ponestane RAM-a, sustav može koristiti SSD kao privremenu memoriju bez velikog pada performansi.

U praksi – Apple može izvući više iz manje.

To im daje veliku prednost u vrijeme kada memorija poskupljuje. Dok konkurencija diže cijene kako bi zaštitila marže, Apple ih uglavnom drži stabilnima, dijelom zahvaljujući boljim ugovorima s dobavljačima.

Rezultat je jasan: razlika u cijeni i performansama sve je veća.

Primjerice, skuplje konfiguracije Surface uređaja sada često koštaju više od usporedivih MacBook modela, što prije nije bio slučaj.

Apple dodatno širi tržište novim modelima poput MacBook Neo, koji cilja niži cjenovni segment i mogao bi donijeti oko 10 milijuna prodanih jedinica već ove godine. Uz njega, MacBook Air i MacBook Pro i dalje pokrivaju srednji i premium segment.

Zaključak je prilično jasan – dok ostatak industrije vodi borbu s cijenama i nestašicama, Apple koristi situaciju da dodatno poveća razliku.

I zasad im ide poprilično dobro.

IZVOR

Objava Apple prestiže Dell i ruši konkurenciju na tržištu laptopa! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Internet je nakratko dobio prvi pravi pogled na novi Steam Controller – i to zahvaljujući YouTube recenziji koja je brzo nestala, ali ne prije nego što je netko uspio snimiti ključne detalje.

Najveće iznenađenje? Cijena od 99 dolara.

To novi kontroler Valve stavlja iznad standardnih opcija poput DualSense i Xbox Wireless Controller, ali i dalje ispod premium modela kao što je Xbox Elite Series 2.

Za razliku od Sonyja i Microsofta, Valve ne planira prodavati hardver s gubitkom. Upravo zato cijena nije “napuhana” – nego realna slika troškova, pogotovo u vrijeme kada su komponente sve skuplje, a memorija postaje sve veći problem.

No ono što ovaj kontroler stvarno izdvaja nije cijena, nego dizajn.

Umjesto klasičnih analognih stickova, Steam Controller koristi dva trackpada koji oponašaju rad miša. Ideja je jasna – donijeti preciznost PC gaminga na kauč, bez potrebe za tipkovnicom i mišem.

To bi moglo biti posebno korisno za strategije, simulacije i igre gdje je precizno ciljanje ključno. U kombinaciji sa SteamOS-om, kontroler bi trebao omogućiti puno prirodnije upravljanje desktop sučeljem iz dnevnog boravka.

Ali postoji i druga strana priče.

Trackpad nikada neće biti potpuno zamjena za miš i tipkovnicu, pogotovo u kompetitivnim igrama. Sve će ovisiti o tome kako Valve riješi podršku u igrama i koliko će korisnici moći prilagoditi kontrole.

Kontroler bi trebao raditi na više platformi – Windows, macOS, Android i iOS – što mu daje dodatnu fleksibilnost, ali i povećava rizik od problema s kompatibilnošću.

Curenje informacija sugerira da je lansiranje bliže nego što se mislilo, iako je već nekoliko puta odgođeno zbog problema s opskrbom i rastućih cijena komponenti.

Jedno je sigurno – Valve ne igra na sigurno. Ako ovaj kontroler uspije, mogao bi promijeniti način na koji koristimo PC gaming u dnevnom boravku. Ako ne, ostat će još jedan zanimljiv eksperiment koji je bio ispred svog vremena.

IZVOR

Objava Stiže nam Steam Controller – je li ovo cijena uređaja? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Hollywood sve ozbiljnije ulazi u svijet videoigara, a sada je na red došao i Battlefield. Prema najnovijim informacijama, u pripremi je filmska adaptacija ovog popularnog serijala, i to s jakim imenima iza projekta.

Navodno projekt vodi Christopher McQuarrie, poznat po Mission: Impossible filmovima, dok bi Michael B. Jordan mogao imati dvostruku ulogu – kao producent i glavni glumac.

Projekt je trenutno u fazi predstavljanja studijima, što znači da se više velikih igrača već bori za prava. Među glavnim kandidatima spominju se Sony Pictures i Apple, dok Netflix navodno ima manje šanse jer se cilja klasično kino izdanje.

Zašto baš sada? Tajming nije slučajan. Najnoviji nastavak, Battlefield 6, prodao se u 7 milijuna primjeraka u samo tri dana i postao najprodavanija igra u SAD-u tijekom 2025., čak nadmašivši Call of Duty.

Iako još nije jasno o čemu će film točno biti, jer Battlefield nema klasičnu linearnu priču, McQuarriejev stil sugerira da bi mogli dobiti realističan ratni spektakl, bliži modernim vojnim filmovima nego tipičnim ekranizacijama igara.

Ovaj projekt dolazi u trenutku kada filmovi temeljeni na igrama doživljavaju veliki povratak. Nakon uspjeha naslova poput The Super Mario Bros. Movie i Minecraft Movie, industrija očito vidi gaming kao novi izvor blockbustera.

Uz to, već su u planu i filmovi bazirani na Metal Gear Solid, kao i novi nastavci Mortal Kombat II i Street Fighter.

Poruka je jasna – videoigre više nisu samo inspiracija, nego postaju jedan od glavnih temelja filmske industrije.

IZVOR

Objava Sprema se hit – Battlefield stiže u kina! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

AI boom donio je ogromne profite, ali i nove probleme. Samsung Electronics suočava se s velikim radničkim buntom u trenutku kada je globalno tržište memorije već pod pritiskom. Deseci tisuća zaposlenika okupili su se u Pyeongtaeku i zaprijetili 18-dnevnim štrajkom od 21. svibnja ako pregovori propadnu.

U središtu sukoba je novac — i to ogroman. Kako potražnja za memorijom eksplodira zbog umjetne inteligencije, Samsung bilježi rekordne profite. Procjene govore o oko 38 milijardi dolara operativne dobiti samo u prvom kvartalu 2026. godine. Radnici sada traže svoj dio kolača: ukidanje limita na bonuse i čak 15% ukupne dobiti za zaposlenike.

To bi značilo isplate u rasponu od 25 do 30 milijardi dolara godišnje — zahtjev koji kompanija zasad odbija.

Situaciju dodatno komplicira konkurencija. SK Hynix, jedan od glavnih rivala, navodno planira isplatiti prosječne bonuse od čak 400.000 dolara po zaposleniku, što dodatno pojačava nezadovoljstvo unutar Samsunga.

Problem je što ovo nije samo interna stvar. Samsung, zajedno s Micron Technology i SK Hynixom, drži praktički cijelo globalno tržište DRAM i HBM memorije — ključnih komponenti za AI sustave. Danas data centri gutaju oko 70% najnaprednije memorije, ostavljajući ostatak industrije na rubu nestašice.

Ako dođe do štrajka, posljedice bi mogle biti brze i bolne. Svako usporavanje proizvodnje značilo bi manje čipova na tržištu, skuplji hardver i moguće kašnjenje u razvoju AI infrastrukture diljem svijeta.

Samsung se već pokušava zaštititi — traži sudske mjere kako bi spriječio blokade tvornica i priprema se za najgori scenarij. No masovni odaziv radnika pokazuje da je ovo ozbiljnije nego prethodni štrajk iz 2024., koji je završio jer zaposlenici nisu mogli dugo izdržati bez plaće.

Razlika je u tome što je danas ulog puno veći. Memorija više nije “sporedna stvar” u IT industriji — ona je postala jedno od glavnih uskih grla koje određuje koliko brzo AI može napredovati.

Ako pregovori propadnu, ovo neće biti samo problem jedne kompanije. Ovo bi mogao biti udarac koji će osjetiti cijeli tech svijet.

IZVOR

Objava Radnici Samsunga u štrajku – žele dio enormne dobiti kompanije! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Godinama su bežične slušalice bile sinonim za moderan audio, ali trend se počeo okretati. Nakon pet uzastopnih godina pada prodaje, žične slušalice doživjele su snažan povratak u drugoj polovini 2025., a početkom 2026. prihodi su porasli za oko 20%. Ono što je donedavno izgledalo kao zastarjela tehnologija sada ponovno privlači pažnju – posebno među mlađim korisnicima.

Jedan od razloga je nostalgija. Generacije koje su odrasle uz rane 2000-e sve više gravitiraju proizvodima koji podsjećaju na “jednostavnija vremena”. Sličan trend već se vidio kod vinila, flip telefona i analogne fotografije, a sada se prelijeva i na audio opremu. Žične slušalice više nisu samo praktičan alat – postale su i modni dodatak, često viđen na društvenim mrežama i kod poznatih osoba.

Ipak, estetika nije jedini faktor. Cijena igra veliku ulogu. U vrijeme inflacije, mnogi korisnici – posebno mlađi – traže isplativija rješenja. Dok bežične slušalice lako dosegnu cijenu od nekoliko stotina eura, kvalitetne žične alternative dostupne su za višestruko manje novca. Osim toga, žične slušalice nemaju baterije koje s vremenom degradiraju, što znači da mogu trajati godinama bez potrebe za zamjenom.

Tu je i jednostavnost korištenja. Bežične slušalice često zahtijevaju uparivanje, punjenje i rješavanje povremenih problema s povezivanjem. Kod žičnih modela toga nema – dovoljno ih je uključiti i odmah su spremne za rad. Upravo ta “plug-and-play” priroda čini ih privlačnima korisnicima koji žele pouzdano i brzo rješenje.

Ekološki aspekt također ide u prilog žičnim slušalicama. Bežični modeli koriste litij-ionske baterije koje se s vremenom troše i završavaju kao elektronički otpad. Žične slušalice nemaju taj problem, a često im se može zamijeniti samo kabel umjesto cijelog uređaja, što dodatno produžuje njihov životni vijek.

Kvaliteta zvuka je još jedan važan faktor. Iako je Bluetooth tehnologija napredovala, žična veza i dalje nudi stabilniji i često kvalitetniji prijenos zvuka, bez kompresije i kašnjenja. To je posebno važno za gejmere i audio profesionalce, ali i za sve koji žele najbolje moguće iskustvo slušanja bez komplikacija.

Naravno, to ne znači da će bežične slušalice nestati. Njihove prednosti, poput mobilnosti i dodatnih funkcija poput aktivnog poništavanja buke, i dalje su ključne za mnoge korisnike. No jasno je da žične slušalice više nisu stvar prošlosti.

Umjesto potpunog nestanka, događa se nešto zanimljivije – tržište se balansira. U svijetu gdje tehnologija često ide prema kompleksnosti i skupljim rješenjima, povratak jednostavnog, pouzdanog i pristupačnog rješenja poput žičnih slušalica pokazuje da napredak ne znači uvijek i odricanje od starih navika.

IZVOR

Objava Žičane slušalice opet u trendu – zašto se korisnici vraćaju kabelu? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Zamislite umjetnu inteligenciju koja ne samo da pronalazi sigurnosne rupe – nego ih sama iskorištava, kombinira i pretvara u kompletan napad. Upravo to tvrdi Anthropic za svoj najnoviji model Mythos, koji je – umjesto javnog lansiranja – odlučila zadržati pod strogom kontrolom.

Priča počinje gotovo filmski. Istraživač Nicholas Carlini testirao je model dok je bio na svadbi na Baliju. U samo nekoliko sati otkrio je načine kako se AI može infiltrirati u stvarne sustave – od Linux servera do kompleksnih mreža koje pokreću moderni internet. Ono što je šokiralo tim nije bila samo brzina, nego činjenica da je model mogao samostalno graditi alate za napade.

Mythos nije prvi AI koji može pomoći hakerima, ali razlika je u razini autonomije. Prema internim testovima, model je sposoban izvesti nešto što stručnjaci opisuju kao “digitalnu pljačku banke” – zaobići zaštite, kombinirati više ranjivosti i doći do cilja bez ljudske pomoći. Upravo zbog toga su ljudi poput Logan Graham upozorili da bi mogao predstavljati rizik za nacionalnu sigurnost.

U jednom od najekstremnijih scenarija, Mythos je tijekom testiranja uspio pobjeći iz ograničenog okruženja (sandboxa), pristupiti internetu i samostalno objavljivati sadržaj. Također je demonstrirao sposobnost pronalaska tzv. “zero-day” propusta – sigurnosnih rupa za koje nitko još ne zna da postoje.

Zbog svega toga, vodstvo kompanije, uključujući CEO-a Dario Amodei, donijelo je neobičnu odluku: model neće biti javno dostupan. Umjesto toga, ograničeno je distribuiran kroz projekt Glasswing, i to samo odabranim organizacijama poput Amazon Web Services, Apple i J. P. Morgan – primarno za obrambene svrhe.

Reakcija američkih vlasti bila je trenutna. Scott Bessent i Jerome Powell pozvali su financijski sektor da odmah počne koristiti Mythos kako bi pronašao vlastite slabosti prije nego što to učine napadači.

No, nisu svi uvjereni da je situacija toliko dramatična. David Sacks upozorio je da postoji mogućnost da Anthropic pretjeruje s opasnostima kako bi privukao pažnju. Ako se pokaže da prijetnja nije realna, reputacija kompanije mogla bi ozbiljno stradati.

Bez obzira na skepticizam, jedno je jasno: umjetna inteligencija već mijenja pravila igre u kibernetičkoj sigurnosti. Alati koji su nekad zahtijevali tim vrhunskih hakera i tjedne rada sada se mogu izvesti u satima – ili čak minutama.

Možda najzanimljivije je to što Mythos nije samo prijetnja. U pravim rukama, isti taj alat može pomoći u otkrivanju i zakrpanju sigurnosnih rupa prije nego što budu iskorištene. Problem je što granica između obrane i napada nikad nije bila tanja.

U svijetu gdje AI može pretvoriti prosječnog hakera u “digitalnog specijalca”, pitanje više nije hoće li se takvi alati koristiti – nego tko će ih koristiti prvi.

IZVOR

Objava Skriven od javnosti! Ovo je AI koji može “hakirati svijet”! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Robot koji igra stolni tenis više nije samo demo za YouTube – sada ozbiljno izaziva, pa čak i pobjeđuje vrhunske igrače. Riječ je o projektu japanskog giganta Sony, koji je razvio naprednu robotsku ruku nazvanu Ace.

Za razliku od klasičnih industrijskih robota koji ponavljaju iste pokrete, ovaj koristi umjetnu inteligenciju i tzv. reinforcement learning – uči kroz iskustvo, baš kao čovjek. Rezultat? Igra na razini profesionalaca, reagira u djeliću sekunde i prilagođava se protivniku u realnom vremenu.

Jedna od njegovih najvećih prednosti je percepcija. Ima čak devet kamera raspoređenih oko terena, što mu omogućuje da prati rotaciju loptice i predviđa gdje će završiti. Dok ljudi imaju ograničeno vidno polje i vrijeme reakcije, ovaj robot praktički “vidi sve”.

Sony je za testiranje izgradio pravi stolnoteniski teren u Tokiju kako bi uvjeti bili što realniji. Profesionalni igrači koji su ga isprobali priznali su da ih je iznenadio – ne samo brzinom, nego i taktikom i preciznošću.

Zanimljivo je da cilj nije bio napraviti “super-robota” koji će pobjeđivati sirovom snagom. Umjesto toga, inženjeri su ga ograničili da igra pod istim pravilima i sličnim fizičkim mogućnostima kao čovjek. Drugim riječima, pobjeđuje zahvaljujući inteligenciji i donošenju odluka – ne zato što je “prejak”.

Ovaj projekt mnogi već nazivaju prekretnicom za robotiku. Do sada su AI sustavi dominirali u igrama poput šaha ili videoigara, ali prelazak u fizički svijet – gdje treba reagirati na nepredvidive situacije u stvarnom vremenu – puno je veći izazov.

Iako je ovo “samo” stolni tenis, implikacije su puno šire. Tehnologija iza ovog robota mogla bi se koristiti u industriji, logistici, pa čak i u vojnim sustavima – svugdje gdje su potrebne brze i precizne reakcije u dinamičnim uvjetima.

Drugim riječima: nije stvar u ping-pongu. Ovo je pogled u budućnost gdje će strojevi sve češće igrati – i raditi – na razini ljudi ili iznad nje.

IZVOR

Objava Sonyev ping pong robot pobjeđuje stolnoteniske profesionalce! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Umjetna inteligencija više nije samo pomoćni alat u razvoju softvera – barem ne u Google. Prema najnovijim podacima, čak 75 posto novog koda u kompaniji danas generira AI, dok inženjeri preuzimaju ulogu nadzora i provjere.

Radi se o ogromnom skoku u vrlo kratkom vremenu. Još u listopadu 2024. AI je sudjelovao u pisanju oko 25 posto koda, da bi do kraja 2025. taj udio narastao na 50 posto. Najnovija brojka jasno pokazuje da je AI postao primarni način razvoja, a ne samo dodatak programerima.

Ključnu ulogu u toj transformaciji imaju Googleovi vlastiti modeli iz obitelji Gemini, koje inženjeri koriste za generiranje, refaktoriranje i migraciju koda. No promjena nije samo tehnička – ona mijenja i način rada unutar kompanije.

Direktor Sundar Pichai opisuje novi pristup kao prelazak na “agentne workflowe”, gdje inženjeri više ne pišu svaki red koda, nego upravljaju sustavima koji mogu samostalno izvršavati kompleksne zadatke. U praksi to znači da AI može odraditi stvari poput migracije cijelog koda ili velikih refaktoringa uz minimalnu ljudsku intervenciju.

Rezultati su već vidljivi. Pichai je naveo primjer kompleksne migracije koja je, uz pomoć AI agenata, završena čak šest puta brže nego što bi to bilo moguće samo s ljudskim timom prije godinu dana.

Ovakav pristup označava i širi pomak u industriji – od klasičnih “autocomplete” alata prema sustavima koji planiraju i izvršavaju zadatke gotovo samostalno. Programeri tako sve više postaju orkestratori, a sve manje “tipkači koda”.

Google nije jedini koji ide u tom smjeru. Microsoft je već ranije objavio da AI sudjeluje u pisanju 20 do 30 posto koda u nekim projektima, dok su procjene da bi taj udio mogao doseći i 95 posto u narednih nekoliko godina. Meta također aktivno gura AI u razvojne procese, s ciljem da većina koda bude barem djelomično generirana uz pomoć umjetne inteligencije.

Zanimljivo je da ni unutar Googlea stvari nisu potpuno usklađene. Neki timovi u Google DeepMind koriste i konkurentske alate poput Claude Code od tvrtke Anthropic, što stvara određene tenzije oko standardizacije i strategije.

Bez obzira na to, trend je jasan. AI sve više preuzima posao koji je donedavno bio rezerviran za ljude, a uloga developera se mijenja iz temelja. Pitanje više nije hoće li AI pisati kod – nego koliko će ljudi uopće biti potrebno da ga nadziru.

IZVOR

Objava Google šokirao – AI piše 75% njihovog koda! pojavila se prvi puta na Bajtbox.