Francuska ide korak dalje u dugogodišnjoj ambiciji Europe da smanji ovisnost o američkom softveru. Najnoviji planovi pokazuju ozbiljan zaokret – državni sustavi trebali bi postupno napustiti alate poput Windowsa, Microsoft Officea, Zooma i Google Docsa u korist europskih alternativa.
Radi se o inicijativi koju vodi francuska međuresorna digitalna direkcija (DINUM), a koja sada prvi put ima jasnu roadmap strukturu. I dok su pojedini gradovi i institucije već eksperimentirali s open-source rješenjima, ovo je prvi signal šire, koordinirane tranzicije na razini države.
Zašto Francuska napušta američki softver?
Odgovor je kombinacija politike, sigurnosti i – možda najvažnije – digitalnog suvereniteta.
Francuska vlada planira prelazak na Linux za desktop sustave, dok će ministarstva do jeseni morati definirati strategije za smanjenje ovisnosti o ne-europskim rješenjima i u drugim područjima. To uključuje kolaboracijske alate, sigurnosne sustave, umjetnu inteligenciju, baze podataka i mrežnu infrastrukturu.
Umjesto postojećih alata, DINUM već predlaže domaća rješenja poput Tchap za komunikaciju, Visio kao alternativu za videopozive i FranceTransfer za prijenos datoteka. Plan uključuje i suradnju s privatnim sektorom, a prvi sastanci na tu temu zakazani su za lipanj.
Ovaj potez dolazi u širem kontekstu napetosti između Europe i SAD-a oko regulacije tehnoloških kompanija. Europska unija već godinama pokušava ograničiti utjecaj velikih igrača kroz zakone poput Digital Services Acta i Digital Markets Acta, koji ciljaju kompanije poput Applea, Microsofta i Googlea.
Je li ovo početak šireg europskog trenda?
Sve više izgleda da jest.
Francuska nije jedina koja ide u tom smjeru. Germany već je pokrenula slične inicijative – primjerice, savezna pokrajina Schleswig-Holstein planira prijeći s Microsoft Teamsa na LibreOffice, dok su Francuska i Njemačka zajedno predstavile Docs, alternativu Google Docsu.
U međuvremenu, International Criminal Court također prelazi na open-source rješenja poput OpenDeska, a pojavljuju se i novi projekti poput Euro-Officea, europske varijante OnlyOffice paketa.
Cijela priča dodatno pogurava interes za Linux ekosustav. Distribucije poput Fedore, elementary OS-a ili Kali Linuxa već imaju stabilnu podršku, a čak je i gaming na Linuxu napravio veliki iskorak zahvaljujući projektima koji omogućuju pokretanje Windows igara bez većih problema.
Ipak, unatoč ambicioznim planovima, prelazak neće biti brz ni jednostavan. Državne institucije duboko su integrirane s postojećim softverom, a promjena takvog sustava zahtijeva vrijeme, novac i političku volju.
No smjer je jasan – Europa sve manje želi ovisiti o tuđoj tehnologiji. A ako Francuska uspije provesti ovaj plan, vrlo je vjerojatno da će i druge zemlje slijediti isti put.
