Kriza memorije već neko vrijeme trese tehnološku industriju, a kako stvari stoje – najgore tek dolazi. Dok se već danas borimo s cijenama RAM-a i sve većim zahtjevima modernih aplikacija, nadolazeći val autonomnih vozila i napredne robotike mogao bi dodatno pogoršati situaciju.
Prema riječima Sanjay Mehrotra, čelnog čovjeka kompanije Micron Technology, budućnost donosi ogroman skok u potražnji za memorijom. I to ne mali – govorimo o stotinama gigabajta po uređaju.
Koliko RAM-a će trebati autonomni automobili?
Ako vam današnjih 16 GB RAM-a u automobilu zvuči kao puno, pripremite se na šok. Današnji prosječni automobili s naprednim sustavima pomoći vozaču (ADAS) koriste oko 16 GB DRAM-a, što je otprilike razina modernog laptopa srednje klase.
No to je tek početak. Kako vozila napreduju prema višim razinama autonomije, potrebe rastu eksponencijalno. Automobili razine L4, koji se mogu sami voziti u određenim uvjetima bez intervencije vozača, zahtijevat će više od 300 GB RAM-a. Da, dobro ste pročitali – gotovo 20 puta više nego danas.
Razlog za to je jednostavan. Autonomna vozila moraju u stvarnom vremenu obrađivati ogromne količine podataka sa senzora, kamera i radara, donositi odluke i reagirati brže nego čovjek. Sve to traži ozbiljnu računalnu snagu, a bez dovoljno memorije – nema ni performansi.
Micron već radi na novoj generaciji automobilske memorije, uključujući napredni LPDDR5 DRAM koji bi trebao zadovoljiti ove zahtjeve.
Hoće li roboti dodatno pogoršati krizu memorije?
Ako ste mislili da su autonomni automobili problem, pričekajte da roboti uđu u igru.
Prema procjenama iz Microna, roboti budućnosti bit će pokretani sličnim AI sustavima kao i autonomna vozila. To znači da će zahtijevati slične količine memorije – opet govorimo o stotinama gigabajta po uređaju.
Drugim riječima, svaki napredni robot mogao bi imati “računalo na kotačima” (ili nogama) koje po snazi parira vrhunskom automobilu bez vozača.
Mehrotra smatra da se nalazimo na početku dugoročnog, čak 20-godišnjeg rasta u sektoru robotike. Ako se to ostvari, potražnja za memorijom mogla bi eksplodirati do razina koje danas teško možemo i zamisliti.
Za krajnje korisnike to baš i nije najbolja vijest. Veća potražnja obično znači i više cijene, što bi se moglo preliti i na tržište računala, pametnih telefona i drugih uređaja koje svakodnevno koristimo.
S druge strane, za kompanije poput Microna ovo je praktički zlatno doba. Financijski rezultati to već potvrđuju – prihodi su im gotovo utrostručeni u odnosu na prošlu godinu, dok je dobit skočila za nevjerojatnih 773%.
Zaključak je prilično jasan. AI revolucija ne traži samo pametnije algoritme, nego i ogromne količine hardvera. A kad svi počnu tražiti više memorije u isto vrijeme – netko će morati platiti račun. Najvjerojatnije, kao i uvijek, krajnji korisnici.
