U laboratoriju u Esbjergu, Danska, četvero studenata strojarstva s Aalborg Universityja razvilo je prototip koji briše granicu između zračnih i podvodnih letjelica. Njihov eksperimentalni dron može letjeti u zraku, zatim bez prekida uroniti i manevrirati pod vodom – nešto što inženjeri diljem svijeta pokušavaju postići godinama.
Projekt je započeo kao završni rad Andreia Copacija, Pawela Kowalczyka, Krzysztofa Sierockog i Mikolaja Dzwigala. Tijekom dva semestra izradili su potpuno funkcionalan, vodootporan prototip, čija je najveća inovacija sustav propelera s promjenjivim nagibom lopatica. Podešavanjem kuta lopatica u stvarnom vremenu, dron može generirati potisak potreban za letenje u zraku, ali i snažniji potisak za kretanje kroz vodu.
Dizajn takvog hibrida suočava se s brojnim izazovima: pod vodom je otpor medija daleko veći, a i stabilnost letjelice funkcionira po potpuno drugačijim pravilima nego u zraku. Tim je probleme riješio kombinacijom mehaničkih i softverskih rješenja – od finog podešavanja propelera do algoritama stabilizacije koji održavaju kontrolu u oba okruženja. Kućište je posebno konstruirano s brtvama i materijalima otpornim na koroziju, kako bi spriječilo prodor vode pod različitim tlakovima.
“Svi ključni dijelovi izrađeni su u našoj radionici,” rekao je docent Petar Durdevic, jedan od mentora projekta. “Korištene su kombinacije 3D printanja za složene oblike, CNC obrade za čvrstoću te lagani, antikorozivni materijali – primjer modernog prototipiranja na profesionalnoj razini.”
Testni video prikazuje dron kako lebdi iznad površine vode, zatim uranja i kreće se poput male podmornice, da bi se potom okomito vinuo natrag u zrak.
Iako izdržljivost i maksimalna dubina još nisu službeno potvrđeni, slični hibridni sustavi u svijetu pod vodom rade desetke minuta, a u zraku nekoliko minuta. Dron iz AAU-a zamišljen je da nosi razne senzore – od kamera i sonara do instrumenata za praćenje okoliša – čime mu se otvaraju brojne primjene:
- Pomorska industrija: inspekcija brodskih trupova i podvodne infrastrukture bez potrebe za odvojenim letjelicama.
- Potraga i spašavanje: pronalazak nestalih osoba tijekom poplava ili obalnih katastrofa, pretražujući područja iznad i ispod površine.
- Sigurnost i vojska: nadzor luka ili diskretno izviđanje.
- Znanost o okolišu: praćenje morskih staništa i prikupljanje višeslojnih podataka o ekosustavu.
Iako postoje i drugi hibridni dronovi, poput kineskih Nezha SeaDart i TJ-FlyingFish, AAU-ov projekt izdvaja se time što je razvijen potpuno od nule, bez oslanjanja na gotove komponente. Sve je dizajnirano i proizvedeno lokalno, što platformu čini prilagodljivom budućim potrebama.
Za sada dron ostaje u fazi testiranja, a sljedeći koraci uključuju produženje autonomije, dodatno usavršavanje sustava kontrole i proširenje mogućnosti nošenja različitih tereta.
