U britanskom parlamentu upravo se vodi žustra rasprava oko Zakona o korištenju i pristupu podacima (Data Use and Access Bill) – prijedloga koji bi mogao značajno promijeniti način na koji se u Velikoj Britaniji regulira pristup korisničkim i poslovnim podacima. Iako zakon na prvi pogled cilja širu digitalnu regulaciju, najveći interes i kontroverze izaziva njegov potencijalni utjecaj na umjetnu inteligenciju, posebno na tvrtke koje u velikim količinama prikupljaju podatke generirane od strane ljudi za treniranje svojih modela.
Jedan od najglasnijih zagovornika AI sektora u ovoj raspravi je Nick Clegg, bivši zamjenik britanskog premijera i bivši visoki dužnosnik u tvrtki Meta. Promovirajući svoju knjigu “How to Save the Internet”, Clegg je upozorio da bi zahtijevanje da AI tvrtke unaprijed traže dozvolu svaki put kada koriste sadržaj zaštićen autorskim pravima moglo uništiti britansku AI industriju – i to, kako kaže, “preko noći”.
Clegg tvrdi da je većina sadržaja ionako javno dostupna te da je treniranje umjetne inteligencije nemoguće bez pristupa ogromnim količinama podataka. Naglašava kako sustavno traženje dozvola nije tehnički ni operativno izvedivo, budući da bi to usporilo ili čak potpuno zaustavilo razvoj AI tehnologije. Kao alternativu, predlaže model u kojem bi autori i vlasnici prava mogli jasno i jednostavno odlučiti žele li isključiti svoje radove iz takvog korištenja, ali bez obveze industrije da unaprijed traži dopuštenje.
„Mislim da bi ljudi trebali imati jednostavan način da kažu: ‘Ne želim da moji podaci budu korišteni’,“ rekao je Clegg. „Ali očekivati da industrija traži dopuštenje prije svakog treniranja – to jednostavno nije u skladu s fizičkom stvarnošću same tehnologije.“
Zakon koji je trenutačno u fazi parlamentarne rasprave izazvao je i burne reakcije iz kreativnih krugova. Koalicija umjetnika i autora, koju predvodi filmska redateljica Beeban Kidron, pokušala je u zakon ugraditi amandman kojim bi se od AI tvrtki zahtijevalo da objavljuju podatke koje koriste za treniranje svojih modela. Taj je prijedlog ipak odbijen.
Kidron je u kolumni za The Guardian optužila vlasti da praktički legaliziraju masovno kulturno prisvajanje. Po njezinim riječima, britanska vlada omogućuje AI tvrtkama slobodno korištenje autorskih djela, dok bi umjetnicima bilo gotovo nemoguće isključiti svoje radove iz tog procesa bez potpune transparentnosti sustava.
Premda se očekuje da će vladajuća većina zakon na kraju progurati kroz parlament, mnogi upozoravaju da bi njegovo usvajanje moglo imati katastrofalne posljedice za britansku kreativnu industriju. Ipak, borba nije završena – nacrt zakona ponovno ide pred Dom na glasanje zakazano za 2. lipnja. Ishod tog glasanja mogao bi odlučiti hoće li Velika Britanija postati utočište za AI inovacije – ili pak mjesto gdje se sukob između tehnologije i autorskih prava dodatno zaoštrava.
