Nakon što je Donald Trump ponovno ušao u Bijelu kuću kao 47. predsjednik SAD-a, odmah je krenuo stopama svog prvog mandata i započeo novi trgovinski rat s Kinom. Ovoga puta fokus je bio na carinama – koje su povećane na golemih 145 posto, a za određene kineske proizvode čak i do 245 posto.
Iako su Sjedinjene Američke Države i Kina nedavno postigle 90-dnevno primirje, posljedice ovog trgovinskog sukoba već su jasno vidljive. Prema izvješću Bloomberga, kineski izvoz pametnih telefona u SAD pao je na najnižu razinu od 2011. godine – što je alarmantan pokazatelj, s obzirom na to da Kina i dalje služi kao glavna proizvodna baza za američke tehnološke divove poput Applea i Googlea.
Podaci američke carine pokazuju da je ukupni kineski izvoz u SAD u padu od 21 posto, dok je samo prošlog mjeseca izvoz pametnih telefona iz Kine u SAD pao za čak 72 posto – ispod 700 milijuna dolara.
Godine 2024., tri najvažnija kineska proizvoda uvožena u SAD bili su pametni telefoni, prijenosna računala i litij-ionske baterije, što pokazuje koliki utjecaj tehnologija ima na trgovinske odnose dviju najvećih svjetskih ekonomija. S druge strane, Kina najviše uvozi iz SAD-a ukapljeni naftni plin, naftu, soju, plinske turbine i strojeve za proizvodnju čipova.
Iako je dogovoreno privremeno ukidanje recipročnih carina na 90 dana, rat riječima se nastavlja. Kineski dužnosnici optužuju Trumpovu administraciju za podrivanje postojećih trgovinskih sporazuma, osobito zbog novih sankcija i ograničenja protiv Huaweija te izvoza čipova u Kinu.
Zanimljivo je da je, dok kineski izvoz pametnih telefona u SAD pada na 14-godišnji minimum, kineski izvoz komponenti za pametne telefone u Indiju u prošloj godini gotovo četverostruko porastao.
Apple je već dio svoje proizvodnje iPhone uređaja premjestio iz Kine u Indiju kako bi ublažio posljedice američkih carina. Trump je, prema vlastitim izjavama, nezadovoljan tom odlukom te je o njoj razgovarao izravno s izvršnim direktorom Applea, Timom Cookom.
Ako ovakav trgovinski pritisak potraje, jasno je da bi SAD-Kina odnosi mogli trajno promijeniti globalne tehnološke lance opskrbe – s Indijom kao ključnim dobitnikom, a američkim potrošačima kao mogućim gubitnicima.
