Maloljetnicima će biti zabranjene društvene mreže?

U američkoj saveznoj državi Teksas zastupnički je dom usvojio prijedlog zakona koji bi mogao potpuno zabraniti maloljetnicima korištenje društvenih mreža. Iako se radi o američkom zakonu, ovakav potez otvara važna pitanja i za nas u Europi – osobito roditelje, odgajatelje i sve koji su zabrinuti za digitalnu dobrobit mladih.

Zakon, koji predlaže zastupnik Jared Patterson, usmjeren je na zabranu otvaranja računa na društvenim mrežama osobama mlađima od 18 godina. Društvene mreže bile bi obvezne implementirati sustave za potvrdu dobi, poput provjere osobnih dokumenata ili drugih transakcijskih podataka. Roditelji bi mogli zatražiti zatvaranje postojećih računa svoje djece, a ako platforme to odbiju, prijeti im pravna odgovornost.

Zašto je ovo važno i za europsku publiku?
Iako europski zakoni (poput Opće uredbe o zaštiti podataka – GDPR) već reguliraju digitalna prava djece, brojni stručnjaci i roditelji diljem Europe dijele iste zabrinutosti koje su potaknule ovaj zakon u Teksasu. Sve češće se postavlja pitanje treba li dodatno ograničiti pristup društvenim mrežama zbog utjecaja na mentalno zdravlje djece i mladih.

Prema podacima koje Patterson iznosi, stopa samoozljeđivanja kod mladih drastično je porasla, a društvene mreže se sve češće povezuju s anksioznošću, depresijom i osjećajem društvene izolacije. U jednoj studiji, čak 48% tinejdžera priznaje da im društvene mreže više štete nego koriste.

Zakon također predviđa da bi svaka društvena mreža morala prikazivati upozorenje o štetnom utjecaju na mentalno zdravlje svaki put kada korisnik otvori aplikaciju – slično kao upozorenja o štetnosti pušenja na cigaretama. Ovo bi moglo postati presedan za globalne platforme koje posluju i u Europi.

Međutim, zakon ima i protivnike. Neki tvrde da bi zahtjevi za provjerom identiteta mogli dodatno narušiti privatnost korisnika, što je već osjetljivo pitanje u Europi. Također se postavlja pitanje ograničavanja slobode govora, osobito među mladima koji koriste društvene mreže za izražavanje stavova ili sudjelovanje u društvenim i političkim raspravama.

Postavlja se i pitanje kako bi ovakav zakon utjecao na mlade koji putem društvenih mreža stvaraju sadržaj, ostvaruju prihode ili se promoviraju – na primjer, sportaši koji traže stipendije ili suradnje.

Iako je riječ o američkom zakonodavnom okviru, učinci zakona poput ovog često se prelijevaju i na globalno tržište, jer velike platforme primjenjuju promjene široko, kako bi uskladile poslovanje. Ako se ovaj zakon potvrdi u Senatu i potpiše ga guverner, zabrana bi stupila na snagu 1. siječnja 2026.

Za europske korisnike, ovo je prilika za dublju raspravu: trebamo li i ovdje krenuti u jaču regulaciju digitalnog prostora za maloljetnike? I kako zaštititi djecu bez da narušimo prava na privatnost i slobodu izražavanja?

IZVOR