Tokenizacija imovine često se predstavlja kao revolucija u financijama – ideja da se fizička ili nematerijalna imovina pretvara u digitalne tokene na blockchainu zvuči kao logičan korak prema modernizaciji tržišta. U teoriji, vlasništvo postaje jednostavnije prenosivo, trgovanje brže i dostupnije, a sve to uz niže troškove i mogućnost trgovanja 24/7. No, dok tehnološki entuzijasti slave ove potencijale, institucije koje već stoljećima održavaju globalna tržišta ne dijele uvijek isto oduševljenje.
Svjetska federacija burzi (WFE), krovna organizacija za regulirane burze dionica, opcija i fjučersa, nedavno je uputila otvoreno pismo najvećim financijskim regulatorima svijeta – među njima i američkoj SEC Crypto Task Force, IOSCO-voj radnoj grupi za fintech te Europskoj agenciji za vrijednosne papire i tržišta. Njihova poruka bila je jasna: tokenizacija imovine raste prebrzo i bez dovoljno kontrole.
WFE upozorava da tokeni koje izdaju treće strane često izgledaju poput dionica, ali to nisu. Za razliku od tradicionalnih tržišta, kripto-prostori nerijetko pate od manjka transparentnosti, slabe zaštite ulagača i nepostojanja standardnih mehanizama sigurnosti. Regulirani sustavi desetljećima su gradili povjerenje i pravila igre, dok tokenizacija pokušava preskočiti te korake – uz značajne rizike.
Među najvećim problemima koje su istaknuli nalaze se fragmentacija tržišta, manjkava pravna zaštita kod skrbništva i provedbe vlasničkih prava, regulatorna rupa u kojoj pojedine firme iskorištavaju nedostatak nadzora, te potencijalne reputacijske i pravne posljedice za institucije koje se uključe prebrzo. Ukratko, tokenizacija može obećavati brzinu i efikasnost, ali dolazi s ozbiljnim rupama u sustavu.
Zanimljivo je da WFE nije prozvala nijednu konkretnu platformu, iako su kompanije poput Coinbasea i Robinhooda već počele gurati tokenizirana ulaganja. Dok banke i fintech tvrtke pokreću pilot-programe, a pojedine industrije poput nekretnina i islamskih financija aktivno istražuju prednosti tokenizacije, tradicionalni regulatori strahuju da bi prevelika brzina mogla uništiti osnovni temelj tržišta – povjerenje.
Dok zagovornici tokenizacije ističu niže troškove i brže poravnanje transakcija, kritičari podsjećaju da su upravo propusti u nadzoru i zaštiti ulagača doveli do prethodnih financijskih kriza. Ako se tokeni budu tretirali kao tradicionalne dionice, onda i pravni okvir mora biti jednako čvrst. Trenutno, to jednostavno nije slučaj.
Na kraju, sve se svodi na balans između inovacije i sigurnosti. Hoće li tokenizacija doista biti budućnost tržišta ili tek još jedan “hype train” koji će ostaviti gomilu razočaranih investitora – uvelike će ovisiti o tome koliko brzo i koliko strogo regulatori odluče reagirati.
