Dok se tehnološki divovi trude sve više otežati popravke uređaja, grupa domišljatih tehničara u Delhiju vodi tihu revoluciju. U natrpanim radionicama Nehru Placea, jednog od najvećih IT centara u Indiji, nastaju tzv. Frankenstein laptopi – funkcionalni strojevi sastavljeni od dijelova koji bi inače završili na otpadu.
Ovi tehničari ne bacaju ništa. Umjesto toga, iz neispravnih, starih i zastarjelih prijenosnika vade ono što još radi – matične ploče, RAM, baterije, tipkovnice – i spajaju ih u nove hibride. Rezultat? Laptop koji radi – za petinu cijene novog.
Kako objašnjava Sushil Prasad, jedan od tehničara iz Nehru Placea, postoji ogromna potražnja za ovakvim rješenjima. “Ljudi ne traže savršene uređaje, samo žele nešto funkcionalno što si mogu priuštiti.” Dok novi laptopi u Indiji koštaju oko INR 50.000 ($600), ovi “Franken-laptopi” stoje svega INR 10.000 ($110).
Za mnoge, to je razlika između školovanja i odustajanja, između posla i nezaposlenosti. Vlasnik dućana Manohar Singh prisjeća se studenta inženjerstva koji je plakao od sreće kad mu je sastavio stroj iz rezervnih dijelova. “To je sve što mu je trebalo da završi fakultet.”
Kako je moguće da su ovi laptopi pet puta jeftiniji? Odgovor leži u indijskoj e-otpad ekonomiji. U dijelovima poput Seelampura, jednom od najvećih središta e-otpada u zemlji, radnici svakodnevno rastavljaju tone starih uređaja i vade iskoristive komponente koje kasnije prodaju tehničarima.
RAM-ovi, baterije, pa čak i ploče s manjim greškama – sve može dobiti novi život u rukama vještih majstora.
Nažalost, ovi heroji popravka suočeni su s preprekama. Tehnički divovi koriste svoje vijke, softverske brave i pravne prepreke kako bi otežali neovisne popravke. Aktivisti poput Satisha Sinhe iz organizacije Toxics Link zalažu se za zakone o pravu na popravak, koji bi omogućili legalan pristup OEM dijelovima i edukaciji za tehničare.
“Indija oduvijek ima kulturu popravka – od radija do telefona,” kaže Sinha. “Ali danas korporacije guraju planirano zastarijevanje koje ljude tjera da kupuju novo, iako stari uređaji mogu još godinama služiti.”
Ovi Frankesteinovi laptopi iz Delhija nisu samo trik s e-otpadom – oni predstavljaju otpor protiv sustava koji favorizira bacanje i kupovanje. Oni su digitalna slamka spasa za tisuće ljudi. Ako bi pravila igre bila pravednija, ovaj model bi mogao postati globalna priča o održivosti, pristupačnosti i ljudskoj snalažljivosti.
I možda, samo možda, budućnost računala ne leži u sjajnim salonima, već u zadimljenim radionicama punim rezervnih dijelova i nade.
