Inicijativa Stop Killing Games došla je do točke na kojoj je više nije moguće ignorirati. Pokret koji se bori protiv “jednokratnih” videoigara i planskog gašenja naslova upravo je prešao važan prag i sada ulazi u ozbiljnu političku fazu na razini Europske unije.
Tim iza inicijative Stop Destroying Videogames objavio je da je peticija premašila 1,29 milijuna verificiranih potpisa. Time su ispunjeni uvjeti da se najviše institucije Europske unije formalno pozabave prijedlogom, čiji je cilj zakonski spriječiti praksu u kojoj izdavači mogu daljinski ugasiti igre koje su korisnici kupili ili licencirali.
Pokret Stop Killing Games pokrenuo je Ross Scott, koji je javno objavio popis “mrtvih” igara – naslova koji su postali neigrivi nakon što su izdavači ugasili poslužitelje ili povukli podršku. Lista je brzo privukla pažnju igrača diljem Europe i šire, a izdavače natjerala da javno brane svoje poslovne modele. Direktor Ubisofta Yves Guillemot tada je izjavio da “ništa nije vječno”, iako kompanija i dalje ustraje na vlastitom modelu live service igara.
Prema riječima člana SKG tima Moritza Katznera, organizatori su odlučili ranije objaviti konačan broj potpisa zbog iznimno visoke stope verifikacije. Uobičajeno je da se kod najuspješnijih europskih inicijativa između 10 i 15 posto potpisa pokaže nevažećima, dok se i 20 do 25 posto smatra prihvatljivim rezultatom. U slučaju Stop Destroying Videogames, postotak nevažećih potpisa bio je osjetno niži, što dodatno jača legitimitet inicijative.
Cijela akcija provodi se u okviru Europske građanske inicijative (ECI), mehanizma osmišljenog kako bi građani EU izravno sudjelovali u zakonodavnom procesu. Europska komisija već je službeno priznala inicijativu i podsjetila da je, nakon što se prikupi najmanje milijun valjanih potpisa, obvezna razmotriti prijedlog i odgovoriti u roku od šest mjeseci.
U službenom priopćenju Komisije navodi se da organizatori traže uvođenje obveze prema kojoj izdavači koji prodaju ili licenciraju videoigre u EU moraju ostaviti te igre u funkcionalnom stanju, kako bi se spriječilo njihovo daljinsko onesposobljavanje. Drugim riječima, ako si igru kupio, ona bi trebala ostati igriva – čak i ako se izdavač odluči povući.
U narednim tjednima europski povjerenici sastat će se s predstavnicima SDV/SKG inicijative kako bi raspravili probleme vezane uz game-as-a-service modele. U raspravu će se uključiti i Europski parlament kroz javno saslušanje. Dio detalja zasad se drži povjerljivima, jer organizatori žele izbjeći curenje informacija prema lobističkim skupinama koje bi mogle pokušati oslabiti inicijativu.
Iako industrija videoigara sve više gura online-only i live service pristup, takav model i dalje nailazi na snažan otpor među igračima. SKG je već poduzeo konkretne korake protiv Electronic Artsa, koji je nedavno ugasio poslužitelje za Anthem, čime je igra praktički postala neupotrebljiva. Tim je pritom pružio i konkretne upute europskim igračima o tome kako zatražiti povrat novca u zemljama poput Francuske i Njemačke.
Ako inicijativa uspije, mogla bi zauvijek promijeniti način na koji se videoigre prodaju u Europi. Nakon godina u kojima su izdavači imali posljednju riječ o sudbini kupljenih igara, čini se da bi igrači napokon mogli dobiti zakonsku zaštitu koja jasno poručuje: kupljena igra nije potrošna roba.
