Prijedlog EU-a za skeniranje privatnih komunikacija kako bi se spriječilo širenje materijala o seksualnom zlostavljanju djece (CSAM) ponovno je na dnevnom redu regulatora.
Nazvan “Chat Control” od strane kritičara, ovaj kontroverzni prijedlog doživio je brojne promjene otkako ga je Europska komisija prvi put predstavila u svibnju 2022. Posljednji značajan razvoj dogodio se u listopadu 2024., kada je Nizozemska iznenada odlučila suzdržati se od glasanja, što je navelo mađarsko predsjedništvo Vijeća EU-a da ukloni prijedlog s planirane rasprave.
Sada, dva mjeseca kasnije, prijedlog se vratio na dnevni red Vijeća EU-a, koje će ga raspravljati danas, 4. prosinca 2024.
Što predlaže zakon o skeniranju CSAM-a?
Zakon je doživio izmjene uslijed oštrih kritika stručnjaka za privatnost, tehnoloških tvrtki i političkih predstavnika.
Prvotna verzija (2022.) predlagala je obavezu pružatelja usluga razmjene poruka i e-pošte da skeniraju sve korisničke poruke, čak i ako su šifrirane, poput WhatsAppa ili Signala. Metoda koja se razmatrala bila je client-side scanning, što bi značilo skeniranje sadržaja na korisničkom uređaju prije šifriranja. Stručnjaci su upozorili da to uništava šifriranu zaštitu, zbog čega je čak i Velika Britanija pauzirala sličnu odredbu u svom Zakonu o online sigurnosti.
Revidirana verzija (lipanj 2024.) predlagala je skeniranje fotografija, videa i URL-ova, ali samo uz korisničku suglasnost prije šifriranja. No, to je izazvalo bijes stručnjaka za privatnost, poput Meredith Whittaker iz Signal Foundationa, koja je ovu praksu nazvala “retoričkom igrom”.
Treća verzija (rujan 2024.), prema curenju informacija, omogućila bi pružateljima komunikacijskih usluga slobodu odlučivanja hoće li koristiti umjetnu inteligenciju za označavanje sumnjivog sadržaja. Ipak, obaveza skeniranja svih korisničkih poruka i prijave ilegalnog sadržaja ostala bi na snazi.
Podrška prijedlogu u EU-u
Prema najnovijim podacima, većina zemalja članica podržava novi prijedlog. Među njima je i Francuska, koja je prvotno bila protiv.
Međutim, nekoliko zemalja i dalje se protivi (Austrija, Belgija, Češka, Estonija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Poljska i Slovenija) ili je neodlučno (Italija, Portugal i Finska). Ishod današnje rasprave mogao bi značajno promijeniti trenutačnu situaciju.
Prijedlog ostaje jedan od najkontroverznijih u povijesti regulacije privatnosti unutar EU-a.
