Hibridna i potpuno električna vozila revolucionarizirala su prijevoz i potaknula promjene u svemu, od standarda emisija do infrastrukture za punjenje. Dok su zrakoplovni inženjeri pokušavali donijeti sličnu inovaciju na nebo, suočeni su s brojnim izazovima veličine i isporuke snage koji sprječavaju praktičnu primjenu i usvajanje velikih razmjera. Zahvaljujući nedavnim otkrićima tima inženjera MIT-a, uskoro bismo se mogli naći korak bliže zračnom putovanju velikih razmjera na električni pogon.
Jedan od ograničavajućih čimbenika letenja potpomognutog električnom energijom su prateće tehnologije potrebne za stvaranje dovoljno snage za kontinuirani let bez velikih gubitaka težine i mobilnosti.
Trenutačne primjene manjih razmjera koriste električne motore sposobne generirati stotine kilovata energije uz pomoć velikog broja baterija, uvelike povećavajući težinu zrakoplova, a istovremeno smanjujući njegovu potencijalnu nosivost. Na primjer, zrakoplov Heart Aerospace za 19 putnika, ES-30 , dizajniran je za nošenje otprilike 3,5 tona baterija za let od 400ak kilometara.
Inženjeri s Massachusetts Institute of Technology poduzeli su veliki korak prema rješavanju ovog problema dizajnirajući komponente koje podržavaju motor od 1 megavata koji može elektrificirati veće zrakoplove. Prema priopćenju za medije MIT-a, inženjeri su uspješno dizajnirali i testirali glavne komponente motora i proveli računsku analizu kako bi dokazali da su komponente sposobne raditi zajedno za generiranje jednog megavata snage uz zadržavanje ekološkog standarda sličnog trenutno dostupnim manjim motorima.
Prema inženjerima tima, novi električni motor od megavata mogao bi se upariti s baterijom ili gorivnom ćelijom kako bi sami pokretali propelere aviona pretvaranjem pohranjene električne energije u mehaničku. Za još veće primjene, električni motor mogao bi pojačati tradicionalni turboventilatorski mlazni motor da radi kao hibridni pogonski sustav.
Iako su otkrića veliki korak prema elektrifikaciji neba u većoj mjeri, tim s MIT-a nije prvi koji se okušao u letenju na električni pogon. Prva letjelica na električni pogon, Tissandier Electric Airship , imala je svoj debi 8. listopada 1883. Od tada su deseci prototipova, pokušaja i male proizvodnje električnih letjelica krasili nebo.
Proboji u isporuci energije označavaju uzbudljivu prekretnicu u zrakoplovnoj tehnologiji. Ali s ciljem industrije od neto nulte emisije CO2 do 2050. godine, potreban je dodatni napredak u gorivima, motorima, pohrani energije i drugim pratećim sustavima kako bi se ispunio cilj smanjenja ugljika. Od 2021. zrakoplovne tehnologije činile su više od dva posto globalnih emisija CO2.
