Njemački Savezni vrhovni sud (BGH) ponovno je otvorio veliku pravnu raspravu koja bi mogla imati ozbiljne posljedice za sve korisnike interneta – pitanje je hoće li ad blockeri biti zabranjeni. Riječ je o slučaju koji potječe iz tužbe medijske kuće Axel Springer protiv kompanije Eyeo, tvorca popularnog dodatka Adblock Plus. Axel Springer tvrdi da blokatori oglasa ugrožavaju njihov poslovni model, a pritom i krše autorska prava jer interveniraju u način na koji se web stranice izvršavaju u pregledniku. Njihov argument temelji se na ideji da je HTML i CSS kôd zapravo zaštićen računalni program te da ad blockeri nezakonito mijenjaju njegove strukture u memoriji, uključujući DOM, CSSOM i rendering stablo.
Ovu je tvrdnju ranije odbacio sud u Hamburgu, no BGH sada smatra da je ta presuda bila manjkava pa je slučaj vraćen na ponovno razmatranje. Time se ponovno otvara pitanje može li se web stranica smatrati računalnim programom i jesu li intervencije ad blockera u njezin prikaz zaista protuzakonite.
Mozilla je reagirala upozorenjem kako bi odluka mogla imati dalekosežne posljedice, ne samo za blokiranje oglasa. Prema njihovom savjetniku za intelektualno vlasništvo Danielu Nazeru, korisnici često žele da preglednik ili ekstenzija promijeni način prikaza stranice iz sasvim legitimnih razloga, primjerice radi bolje pristupačnosti, testiranja pristupačnosti ili zaštite privatnosti. Ako bi ad blockeri bili proglašeni protuzakonitima, mogla bi se ugroziti i cijela budućnost browser ekstenzija, a proizvođači preglednika mogli bi dodatno ograničiti mogućnosti svojih aplikacija.
BGH u svojoj odluci navodi kako se ne može isključiti da je bytecode, odnosno generirani kôd stranice, zaštićen kao računalni program te da bi izmjene koje radi ad blocker mogle predstavljati kršenje ekskluzivnih prava autora. Iako blokiranje oglasa zasad nije zabranjeno, ponovno otvaranje ovog slučaja znači da se ad blockeri i njihovi korisnici nalaze u neizvjesnoj situaciji.
Sam proces mogao bi potrajati godinama, ali već sada postoji strah da će ovakva pravna nesigurnost djelovati kao „hlađenje“ tržišta, prisiljavajući developere ekstenzija na smanjivanje funkcionalnosti, dok bi korisnici mogli izgubiti dio slobode u upravljanju vlastitim iskustvom pregledavanja interneta.
Uvijek se nađe riješenje