Usvojen je zakon koji bi policiji u Francuskoj omogućio špijuniranje osumnjičenih daljinskim aktiviranjem kamera, mikrofona uključujući GPS njihovih telefona.
Prijedlog zakona dopušta geolociranje osumnjičenih za zločine, uključujući i druge uređaje poput prijenosnih računala, automobila i povezanih uređaja, baš kao što se može daljinski aktivirati za snimanje zvuka i slike osoba osumnjičenih za teroristička djela, kao i delikvenciju i organizirani kriminal.
Iako je odredba o špijuniranju, koja je dio šireg “nacrta zakona o reformi pravosuđa”, napadnuta od strane ljevice.
Odredbe “izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog kršenja temeljnih sloboda”, izjavila je francuska zagovaračka skupina za promicanje digitalnih prava i sloboda, La Quadrature du Net.
Grupa je citirala “pravo na sigurnost, pravo na privatni život i privatno dopisivanje” i “pravo da slobodno dolaze i odlaze”, posebno nazvavši prijedlog dijelom “klizanja u tešku sigurnost”.
Zastupnici su se složili s nacrtom zakona kasno u srijedu jer je ministar pravosuđa Eric Dupond-Moretti inzistirao da će nacrt utjecati samo na “desetke slučajeva godišnje”.
Tijekom rasprave u srijedu, članovi parlamenta iz tabora predsjednika Emmanuela Macrona umetnuli su amandman kojim se korištenje daljinskog špijuniranja ograničava na “kada je to opravdano prirodom i ozbiljnošću zločina” i “na strogo proporcionalno trajanje”. Napomenuli su da sudac mora odobriti svako korištenje odredbe, dok ukupno trajanje nadzora ne može biti dulje od šest mjeseci.
Prošlog mjeseca Senat je dao zeleno svjetlo odredbi nacrta zakona o pravosuđu, koji bi omogućio policiji da tajno aktivira kamere i mikrofone na uređajima osumnjičenika.
Od 2015., kada su teroristički napadi potresli Francusku, zemlja je povećala svoje nadzorne ovlasti, a zakon se uspoređuje sa američkim Patriot Actom.
