Nova presuda u SAD-u mogla bi označiti prekretnicu za velike tehnološke kompanije poput Meta i Google. Iako iznos kazne nije posebno velik za njihove standarde, način na koji je sud donio odluku mogao bi imati dalekosežne posljedice za cijelu industriju.
Mogu li društvene mreže biti odgovorne za ovisnost korisnika?
Porota u Los Angeles proglasila je Metu i Google odgovornima za dizajn platformi koje su, prema presudi, dovele do ozbiljnog narušavanja mentalnog zdravlja jedne korisnice.
Meta će snositi 70%, a YouTube (u vlasništvu Googlea) 30% od ukupno 6 milijuna dolara odštete. Za kompanije koje godišnje okreću desetke milijardi, to je praktički simboličan iznos. No prava težina presude leži u nečemu drugom – presedanu.
Desetljećima su se tech platforme oslanjale na zaštitu koju im pruža Section 230 of the Communications Decency Act. Taj zakon ih je štitio od odgovornosti za sadržaj koji objavljuju korisnici, tretirajući ih kao neutralne posrednike, a ne izdavače.
Ovaj slučaj zaobišao je tu zaštitu na zanimljiv način.
Mijenja li ova presuda pravila igre za “Big Tech”?
Umjesto fokusiranja na sadržaj, odvjetnici su napali sam dizajn platformi. Argument je bio da su funkcije poput beskonačnog scrollanja, autoplay videa i konstantnih notifikacija namjerno dizajnirane kako bi poticale ovisnost, posebno kod mlađih korisnika.
Sud je prihvatio takav pristup i zaključio da se ne radi samo o sadržaju, nego o “proizvodu” koji ima potencijalno štetne karakteristike. Drugim riječima, problem nije što se nalazi na platformi, nego kako je ona napravljena.
Prema presudi, upravo su ti elementi dizajna bili ključni faktor u razvoju ozbiljnih problema kod tužiteljice, uključujući depresiju, poremećaj slike o tijelu i suicidalne misli.
Ovo otvara vrata stotinama sličnih tužbi koje već čekaju na sudovima diljem SAD-a. Ako se ovaj pravni pristup pokaže održivim, tehnološke kompanije mogle bi se prvi put suočiti s masovnom odgovornošću ne zbog sadržaja – nego zbog načina na koji njihove platforme funkcioniraju.
Naravno, Google i Meta već su najavili žalbe. Google tvrdi da je YouTube prije svega streaming servis, dok Meta ističe da je mentalno zdravlje mladih kompleksan problem koji se ne može svesti na jednu aplikaciju.
Ipak, pritisak raste i s drugih strana. Platforme poput TikTok već su pod povećalom regulatora zbog sličnih optužbi o “ovisničkom dizajnu”.
Zaključak je jasan – možda se ne radi o najvećoj kazni u povijesti, ali bi ovo mogao biti jedan od najvažnijih slučajeva za budućnost društvenih mreža. Ako sudovi počnu tretirati aplikacije kao proizvode s potencijalno štetnim dizajnom, Big Tech bi mogao biti prisiljen promijeniti način na koji gradi svoje platforme.
