Europsko tržište električnih automobila doživjelo je važan preokret tijekom 2025. godine. Nakon godina dominacije, Tesla je prvi put izgubila vodeću poziciju u prodaji potpuno električnih vozila u Europi, a na njezino mjesto došao je Volkswagen. Podaci analitičke kuće JATO Dynamics pokazuju da je riječ o godini u kojoj su se uloge „starih“ i „novih“ proizvođača počele ozbiljno mijenjati.
Tesla je godinama bila sinonim za električne automobile u Europi, no 2025. je donijela nagli pad zamaha. Registracije Teslinih vozila pale su za 27 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je Volkswagen istovremeno zabilježio rast od čak 56 posto. Ključnu ulogu u tom skoku odigrao je novi ID.7, koji je pomogao Volkswagenu da dosegne 274.278 prodanih električnih vozila. Tesla je u isto vrijeme ostala na 236.357 primjeraka, što je prvi put da je njemački proizvođač prestigao američkog konkurenta na ovom tržištu.
Ti brojevi uklapaju se u širu sliku promjena na europskom tržištu automobila. Prodaja potpuno električnih vozila porasla je 29 posto, dok je ukupna prodaja automobila rasla tek skromnih 2,3 posto u 28 europskih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku i Švicarsku. Električni automobili sada čine gotovo petinu svih novih vozila prodanih u Europi, što pokazuje da elektrifikacija više nije niša, nego sve više postaje standard.
Volkswagenova prednost ne proizlazi samo iz uspjeha matičnog brenda. Cijela grupacija značajno je ojačala svoju poziciju. Audi je prodao više od 150 tisuća električnih vozila, Škoda je premašila 170 tisuća, dok su Cupra i Porsche zajedno dodali još više od 100 tisuća. Takva širina ponude dala je Volkswagenu stabilnost i otpornost u trenutku kada se tržište ubrzano okreće vozilima s nultom emisijom.
S druge strane, Teslini problemi nisu isključivo rezultat jače konkurencije. Relativno ograničena ponuda modela, koja se uglavnom svodi na Model Y i Model 3, počinje djelovati zastarjelo na tržištu koje sve više traži raznolikost i prilagodbu lokalnim ukusima. Iako je Model Y i dalje bio najregistriraniji pojedinačni model u Europi s oko 150 tisuća primjeraka, i on je zabilježio pad od 28 posto. Model 3 prošao je još lošije, s padom od 24 posto na približno 85 tisuća vozila.
Ni ostali proizvođači nisu bili imuni na probleme. Volvov mali EX30, od kojeg se očekivao snažan proboj, zabilježio je pad od 37 posto, dijelom zbog promjena u proizvodnji i opoziva povezanih s geopolitičkim trgovinskim pritiscima. Ipak, takvi pojedinačni padovi nisu promijenili širu sliku: više od dvije trećine svih novih automobila prodanih u Europi tijekom 2025. imalo je neki oblik elektrifikacije, bilo da je riječ o potpuno električnim vozilima, plug-in hibridima ili blagim hibridima s 48-voltnim sustavima.
Ta raznolikost tehnologija pokazuje koliko je tržište sazrelo. Potpuno električni automobili bilježe snažan rast, ali blagi hibridi, koji se i dalje oslanjaju na motore s unutarnjim izgaranjem, ostali su najprodavaniji oblik elektrificiranih vozila s gotovo tri milijuna prodanih primjeraka. Plug-in hibridi također su rasli, s povećanjem prodaje od 34 posto i više od 1,2 milijuna vozila, dok je prodaja automobila bez ikakvog oblika elektrifikacije pala 20 posto, na svega 4,5 milijuna, što predstavlja povijesni pad za benzinske i dizelske modele.
Za Teslu, slabiji rezultat u Europi dio je šireg izazova. Tvrtka je već 2024. izgubila titulu najvećeg svjetskog proizvođača električnih vozila, koju je preuzeo kineski BYD. U kombinaciji s usporavanjem rasta potražnje na zrelijim tržištima, to dodatno povećava pritisak na Teslu da osvježi ponudu i pronađe novi zamah.
Volkswagen, s druge strane, očito koristi prednosti stabilnosti, proizvodne skale i obnovljenog povjerenja, gotovo deset godina nakon dizelskog skandala. Njegov uspjeh u Europi sugerira da tradicionalni proizvođači, uz modernu baterijsku tehnologiju i snažnu industrijsku bazu, ulaze u sljedeću fazu električne tranzicije kao ravnopravni, a možda i dominantni igrači.
