Ako vam se već smučilo što se umjetna inteligencija uvlači u svaki dio digitalnog života, novi trend će vas vjerojatno šokirati – AI igračke. Ovaj fenomen već je eksplodirao u Kini, a sada polako osvaja i tržište SAD-a.
Prema podacima MIT Technology Reviewa, tržište AI igračaka u Kini raste brže od bilo kojeg drugog potrošačkog AI sektora i moglo bi dosegnuti vrijednost od čak 14 milijardi dolara do 2030. godine. Trenutno u zemlji posluje više od 1.500 kompanija koje razvijaju pametne igračke pogonjene umjetnom inteligencijom.
Jedna od najpopularnijih novih igračaka je BubblePal – uređaj veličine loptice za stolni tenis koji se može zakačiti na bilo koju dječju igračku i “oživjeti” je. Zahvaljujući velikim jezičnim modelima kineske tvrtke DeepSeek, BubblePal može pričati, mijenjati 39 glasovnih osobnosti i “učiti” iz razgovora s djetetom. Prodaje se po cijeni od 149 dolara, a od ljeta prošle godine prodano je više od 200 tisuća komada.
BubblePal je krajem 2024. stigao i na američko tržište, a odnedavno se prodaje i u Kanadi i Velikoj Britaniji. Slične kineske AI igračke sve se češće pojavljuju i na Zapadu, što pokazuje koliko je brzo ovaj sektor postao globalan.
No, Kina nije jedina koja gura ovu tehnologiju. Američka tvrtka Curio, sa sjedištem u Kaliforniji, prodaje nekoliko AI igračaka, uključujući Grem – plišanu igračku koju je dizajnirala i posudila joj glas glazbenica Grimes, bivša partnerica Elona Muska. Grem, koji koristi OpenAI-evu tehnologiju, može voditi razgovore, pričati priče i prilagođavati se djetetovoj osobnosti. Cijena mu je 99 dolara, a dio je šire serije u koju spadaju i modeli Grok i Gabbo.
U lipnju je i Mattel, drugi najveći proizvođač igračaka na svijetu, najavio partnerstvo s OpenAI-jem. Cilj im je razviti “nove AI-iskustva” unutar svojih poznatih linija igračaka. Nedavno je potvrđeno i da Mattel testira OpenAI-ev Sora 2 model, koji bi mogao pomoći u razvoju interaktivnih igračaka i digitalnih priča.
Naravno, uz svaki AI trend dolaze i ozbiljne zabrinutosti. Igračke su programirane tako da izbjegavaju osjetljive ili neprikladne teme, ali povijest nas uči da zaštitni filteri često zakažu. Uz to, razgovori koje djeca vode s AI igračkama obično se pohranjuju i šalju trećim stranama radi transkripcije, a roditelji mogu pregledavati te zapise putem mobilne aplikacije.
No, najveća briga nije tehnologija, nego – emocionalna povezanost. Stručnjaci upozoravaju da se djeca mogu previše vezati za “žive” igračke koje ih slušaju i odgovaraju im poput prijatelja. U ekstremnim slučajevima to može dovesti do opasnih posljedica – podsjetimo, u SAD-u je još uvijek u tijeku slučaj u kojem roditelji tuže Character.ai i Google, tvrdeći da je njihov sin počinio samoubojstvo nakon što se opsesivno povezao s chatbotom koji je oponašao lik iz Igre prijestolja.
AI igračke su, čini se, samo sljedeći korak u digitalnom odrastanju nove generacije – ali pitanje je koliko će roditelji biti spremni prepustiti umjetnoj inteligenciji ulogu novog “najboljeg prijatelja”.
Djeca odrastaju u debile, roditelji su idioti ovisni o mobitelima, i drustvenim mrezama izgubili pojam o realnosti, a djeca ce biti teski degenerici