Devet najvećih europskih banaka, među kojima su ING, UniCredit, Danske Bank i CaixaBank, udružilo se kako bi pokrenuli europski stablecoin vezan uz euro. Njegovo lansiranje planirano je za kraj 2026., a projekt će u potpunosti biti usklađen s europskom regulativom MiCA koja od 2024. strogo definira pravila za digitalnu imovinu. To znači da će novi stablecoin morati imati stvarne rezerve iza sebe i neće biti algoritamski poput nekih ranijih projekata koji su propali.
Na internetu se ovakav potez vidi kao logičan odgovor Europe na dominaciju američkih stablecoina poput USDT-a i USDC-a. Dok su oni preuzeli globalnu primjenu, europske institucije dugo su upozoravale da ključne inovacije u digitalnim plaćanjima dolaze iz SAD-a, dok Europa zaostaje. Sada kada banke planiraju izdati token reguliran i nadziran od strane nizozemske središnje banke, mnogi komentatori smatraju da se konačno radi na očuvanju financijske autonomije kontinenta.
Prema prvim informacijama, stablecoin će raditi na blockchainu i omogućiti brza, gotovo trenutna plaćanja uz niske troškove. Korisnici bi trebali dobiti pristup 24/7 digitalnim transakcijama, opciji programabilnih plaćanja poput automatskih isplata dobavljačima ili plaća, te jednostavnijim prekograničnim transferima unutar EU. Plan je da banke uz to ponude i digitalne novčanike te usluge čuvanja ovakve imovine.
Na društvenim mrežama mišljenja su podijeljena. Dio korisnika pozdravlja ideju i smatra da će ovo donijeti prijeko potrebnu ravnotežu u svijetu stablecoina, dok drugi tvrde da banke žele preuzeti i ovaj dio tržišta te da će projekt izgubiti smisao ako postane samo produžena ruka postojećeg financijskog sustava. Ipak, većina se slaže da je ovo korak prema ozbiljnijem uključivanju Europe u globalnu utrku digitalnih valuta.
