Dok je Whitney Houston 3. prosinca 1992. dominirala američkim top listama s pjesmom I Will Always Love You, a u kinima rušio rekorde Home Alone 2, tiho je ispisana povijest komunikacije – poslana je prva SMS poruka na svijetu.
Autor te poruke bio je Neil Papworth, tada 22-godišnji softverski inženjer. Na računalu je otkucao jednostavan tekst: “Merry Christmas”, koji je putem Vodafoneove GSM mreže stigao na glomazni mobilni telefon Orbitel 901 – uređaj koji je izgledao više kao bežični kućni telefon nego mobilni kakve danas poznajemo.
Ideja za SMS (Short Message Service) nastala je još 1984. godine zahvaljujući Friedhelmu Hillebrandu i Bernardu Ghillebaertu, ali je trebalo gotovo deset godina da se tehnologija zaživi. Već sljedeće godine, 1993., Nokia je uvela SMS funkcionalnost u svoje mobitele, omogućivši korisnicima da sami šalju poruke između uređaja. Ipak, početak je bio spor – 1995. prosječni korisnik GSM mreže slao je svega 0,4 SMS poruke mjesečno.
Do početka 2000-ih SMS je prerastao u globalni fenomen koji je promijenio način na koji komuniciramo. Do 2010. godine u svijetu se slalo čak 6,1 trilijun SMS poruka godišnje – što znači prosječno 193 tisuće poruka u sekundi.
Danas SMS i dalje živi, ali je njegovo zlatno doba iza nas. Na scenu su stupile aplikacije poput WhatsAppa, iMessagea, Telegrama, Signala i WeChata, koje nude bogatije mogućnosti – od grupnih razgovora do multimedije i enkripcije. Unatoč tome, SMS se i dalje masovno koristi za dvostruku autentifikaciju, razne usluge i u područjima sa slabijim pristupom internetu.
