Bežično punjenje već je godinama prisutno u našim telefonima, satovima, slušalicama, pa čak i električnim četkicama za zube. Ali i dalje većina ljudi ne zna kako zapravo funkcionira — a još manje je sigurna šteti li bateriji više od klasičnog punjača s kabelom. Vrijeme je da razjasnimo kako to čudo bez žice zaista radi… i hoće li vam skratiti životni vijek baterije.
Bežično punjenje nije nikakva magija. U pozadini svega je princip elektromagnetne indukcije. Unutar bežičnog punjača nalazi se zavojnica kroz koju prolazi izmjenična struja. Ta struja stvara magnetsko polje. Kada na punjač stavite telefon, unutar samog uređaja druga zavojnica “hvata” to magnetsko polje i pretvara ga natrag u električnu energiju, kojom se puni baterija. Dakle, energija ne putuje zrakom kao u SF filmovima — već putem usklađenih magnetskih polja između dvije zavojnice koje moraju biti jako blizu, praktički poravnate.
Moderni standardi su unaprijedili ovaj proces. Nove verzije podržavaju pametnu komunikaciju između uređaja i punjača, automatsko prepoznavanje optimalne snage punjenja, pa čak i sigurnosne mehanizme koji prekidaju punjenje ako se između punjača i uređaja nađe strani predmet poput ključa ili novčića.
No s popularnošću dolaze i sumnje. Najčešće pitanje koje korisnici postavljaju glasi: “Šteti li bežično punjenje mojoj bateriji više od običnog kabela?” Kratak odgovor: ne direktno, ali….
Baterije najviše “trpe” zbog topline. A bežično punjenje proizvodi više topline nego žično jer nije 100% efikasno. Dio energije gubi se u obliku topline pri prijenosu s jedne zavojnice na drugu. Ako se uređaj dugo puni na bežični način, posebno ako se koristi punjač slabije kvalitete ili nije precizno poravnat, temperatura može porasti do razine koja s vremenom negativno utječe na zdravlje baterije.
Zato mnogi proizvođači, uključujući Apple i Samsung, uvode termalne senzore i softverske kontrole koje smanjuju snagu punjenja čim osjete da temperatura prelazi određeni prag. Drugim riječima, današnje bežično punjenje nije štetno samo po sebi — ali može postati problem ako se redovito koristi u lošim uvjetima (npr. punjenje na suncu, pod dekom, s neoriginalnim punjačem).
Vrijedi spomenuti i brzinu punjenja. Iako su najnoviji bežični punjači stigli do brzina od 50W i više (posebno u kineskim flagship telefonima), u praksi bežično punjenje i dalje zaostaje za kabelom. Osim što je sporije, mnogi uređaji usporavaju punjenje ako detektiraju pregrijavanje, što se češće događa upravo kod bežičnog punjenja.
Na kraju, treba reći i ovo: bežično punjenje nije zamišljeno da zamijeni kabel, nego da vam olakša svakodnevnu upotrebu. Idealno je za punjenje tijekom dana dok radite za stolom, navečer na noćnom ormariću, ili kad god želite izbjeći kablove. Ali za brzo punjenje kad ste u žurbi — kabel još uvijek nema konkurenciju.
Dakle, kako stvari stoje: da, bežično punjenje funkcionira vrlo elegantno zahvaljujući fizici 19. stoljeća, a ne magiji. I ne, neće vam uništiti bateriju ako ga koristite razumno, uz kvalitetan punjač i bez pregrijavanja. Tehnologija je dovoljno zrela, ali i dalje ne može pobjeći zakonima termodinamike.
Ako želite da baterija traje — bilo bežično ili ne — ključ je u balansu. A ponekad i u tome da jednostavno ostavite telefon na miru dok se puni.
