Revolucija generativne AI tehnologije dovela je do eksplozivnog porasta potražnje za podatkovnim centrima. Povećanje broja ovih objekata izaziva zabrinutost zbog njihove utjecaja na okoliš, ne samo zbog energije koju zahtijevaju, već i zbog same gradnje. U pokušaju da učini svoje podatkovne centre zelenijima, Microsoft testira jedan koji je napravljen od drva.
Umjesto tradicionalnih materijala poput čelika i betona za cijelu gradnju, Microsoft koristi križno lamelirani drveni materijal (CLT) za novi podatkovni centar u Sjevernoj Virginiji. Ovaj eksperiment dio je cilja da postanu ugljično neutralni do 2030. godine i da kompenziraju sve svoje emisije od osnivanja (1975. godine) do 2050. godine.
Ogromni rast potražnje za podatkovnim centrima i hardverom koji oni sadrže, potaknut utrkom u AI tehnologiji, negativno utječe na Microsoftove ambicije smanjenja ugljičnih emisija. Kompanija je u svibnju izjavila da je postigla smanjenje izravnih emisija za 6,3% u protekle tri godine, ali da su neizravne emisije porasle za 30,9%, što je rezultat povećanja broja podatkovnih centara. Ove neizravne emisije teže su za upravljanje jer uključuju emisije koje nastaju tijekom vađenja, obrade, proizvodnje, pa čak i transporta materijala.
Beton, čelik i aluminij odgovorni su za otprilike 15% globalnih industrijskih emisija stakleničkih plinova.
Jedan od Microsoftovih odgovora na ubrzanje dekarbonizacije jest testiranje podatkovnih centara izrađenih od CLT-a, prefabriciranog, vatrostalnog drvenog materijala.
U ovom hibridnom modelu gradnje i dalje će biti korišteni čelik i beton. CLT će se koristiti za podove i stropove, dok će se na njih nanijeti tanji sloj betona kako bi se osigurala trajnost i vodootpornost. Ovaj pristup čini drvo dugotrajnijim i štiti ga. CLT je skuplji od čelika i betona, ali činjenica da je lakši znači da zgrade zahtijevaju manje čelika, što dodatno smanjuje emisiju ugljika.
Korištenje CLT-a procjenjuje se da će smanjiti “ugljični otisak” dvaju novih podatkovnih centara za 35% u usporedbi s konvencionalnom čeličnom gradnjom, te za 65% u odnosu na tipični betonski montažni materijal.
