Najveća studija ikada provedena o deaktivaciji društvenih medija otkrila je da deaktivacija društvenih mreža smanjuje političko sudjelovanje korisnika, kao i njihovu sklonost vjerovanju dezinformacijama.
Prije američkih predsjedničkih izbora 2020. više od 35.000 korisnika Facebooka i Instagrama pristalo je sudjelovati u eksperimentu. Dvadeset sedam posto te nasumično odabrane grupe bilo je plaćeno da deaktiviraju svoje račune na šest tjedana. Ostali su se isključili samo na tjedan dana. Cilj je bio analizirati što se događa kada se korisnici prekinu s dvjema najvećim mrežama društvenih medija u najvrućim tjednima američkog političkog kalendara.
Rezultat je da se gotovo ništa ne događa. Osim jednog detalja: grupa koja je prekinula vezu s Facebookom (ne Instagramom) nije vjerovala u dezinformacije koje su kružile internetom. S druge strane, smanjila se i njihova politička participacija, posebice online.
Novi članak, objavljen u ponedjeljak u časopisu PNAS , djelo je više od 30 akademika s američkih sveučilišta i istraživača Mete. Dio je to makro studije koja se počela objavljivati prošlog ljeta u časopisima Science i Nature. Ovo je istraživanje između ostalog pokazalo da konzervativci konzumiraju više dezinformacija na Facebooku. Projekt je rezultat dogovora iz kolovoza 2020. između Mete i dva profesora, koji su potom odabrali ostatak istraživača.
Jedan od autora članka, profesor sa Sveučilišta Stanford Matthew Gentzkow, kaže da postoje dva glavna nalaza iz studije PNAS-a : “Prvo, prestanak korištenja Facebooka i Instagrama u posljednjem dijelu izbora imao je mali ili nikakav učinak na politička mišljenja, njihova negativna mišljenja o suprotstavljenim strankama ili uvjerenja o pritužbama na izbornu prijevaru. Drugo, prestanak korištenja Facebooka utječe na znanje i uvjerenja ljudi. Oni koji su napustili Facebook lošije su reagirali na testove vijesti, ali je također bila manja vjerojatnost da će vjerovati raširenim dezinformacijama, što sugerira da bi platforma mogla biti važan kanal za istinite i lažne vijesti,” kaže.
Iako rezultat nije u potpunosti jasan, za Gentzkowa je otkriće prilično iznenađujuće: “Prethodna istraživanja su pokazala da je izloženost dezinformacijama često vrlo niska za većinu ljudi, tako da sam bio stvarno iznenađen kada sam vidio ovaj učinak, koji je bio dovoljno velik da marginalno detektabilan,” kaže on.
Osim što je dio do sada neviđene makro studije koja koristi interne Meta podatke, rad je također najveći ikada obavljen na deaktivaciji društvenih medija. Uzorak je 10 puta veći od bilo kojeg prethodnog eksperimenta, navodi se u članku.
Facebook je pozvao 10,6 milijuna korisnika da sudjeluju u studiji, a 637.388 kliknulo je na poziv. Od ove brojke samo je 19.857 ljudi završilo eksperiment, koji je uključivao i niz anketa. Sudionici koji su deaktivirali svoj račun na šest tjedana plaćeni su 150 USD. Na Instagramu je Meta pozvala 2,6 milijuna korisnika i dobila 15.585 sudionika.
