Sony Xperia telefoni, nekad poznati po jedinstvenim značajkama poput fizičkog okidača kamere i naprednih opcija za fotografiranje, izgubili su vidljivost na američkom tržištu. Nakon što je Xperia 1 V iz 2023. bila posljednji high-end model službeno dostupan u SAD-u, Sony je odlučio svoje nove modele zaobići američko tržište.

Dok u SAD-u dominiraju Apple i Samsung s preko 80 posto udjela na tržištu, Sony se suočava s izazovima u promociji i dostupnosti svojih uređaja. Njihovi telefoni, iako tehnički napredni i fokusirani na fotografske mogućnosti, nisu lako dostupni kod velikih američkih mobilnih operatera, što kupnju i korištenje čini kompliciranom.

Tržišna situacija i Sonyjeve nove strategije

Prodaja Sonyjevih pametnih telefona značajno je pala u posljednjih deset godina, s gotovo 40 milijuna prodanih uređaja u fiskalnoj 2015. godini do samo 2,9 milijuna u 2020. godini. Iako je Sony i dalje aktivan u segmentu smartfona, novi modeli poput Xperia 1 VIII i Xperia 10 VIII dostupni su primarno u Japanu, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj, no ne i u SAD-u.

Modeli poput Xperia 1 VIII imaju korisne značajke koje su danas rijetke, poput 3,5 mm priključka za slušalice i proširive memorije putem microSD kartice. Međutim, američki korisnici koji žele Sony Xperia uređaje često ih moraju uvoziti, uz rizike poput ograničene 5G mrežne kompatibilnosti, što potvrđuju i izvještaji korisnika na Redditu.

Sony je najavio da novi flagship modeli podržavaju do četiri nadogradnje Android operativnog sustava te šest godina sigurnosnih ažuriranja, što pokazuje predanost liniji Xperia, ali kupovina u SAD-u ostaje otežana.

Iako je Sony izgubio značajan udio na tržištu pametnih telefona, Xperia linija nije nestala i i dalje nudi uređaje s karakteristikama koje nisu često prisutne na drugim flagship telefonima. Za one koji cijene specifične Sonyjeve značajke, opcija kupnje postoji, ali s određenim ograničenjima i mogućim većim troškovima.

Izvor

Objava Sony Xperia telefoni gotovo nestali iz SAD-a pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Donald Trump objavio je da će američka vlada preuzeti gotovo 10% udjela u Intelu, čime ulazi u povijesni dogovor s posrnulim proizvođačem čipova. Riječ je o presedanu bez premca – Bijela kuća sada pretvara državne poticaje u stvarni vlasnički udio u jednoj od najvećih američkih tehnoloških kompanija.

Dogovor, vrijedan gotovo 9 milijardi dolara, osigurava Intelu oko 10 milijardi dolara za gradnju i širenje tvornica čipova u SAD-u. Dionicama će se trgovati po 20,47 dolara, što je gotovo četiri dolara manje od njihove tržišne vrijednosti u petak. To znači da američka vlada kupuje 433 milijuna Intelovih dionica uz ozbiljan popust.

Trump je nakon sastanka s izvršnim direktorom Lip-Bu Tanom izjavio kako je “Intel želio zadržati svog šefa, a zauzvrat smo dobili 10 milijardi dolara za Ameriku”. Samo nekoliko dana ranije, Trump je javno tražio Tanovu ostavku zbog navodnih veza s kineskim tvrtkama, no čini se da je postignut kompromis koji ide u korist Bijele kuće.

Ovaj potez dolazi nakon sličnih neuobičajenih intervencija vlade u poslovanje američkih kompanija. Primjerice, Pentagon je postao najveći dioničar MP Materialsa kako bi osigurao rijetke metale, dok je Washington s Nvidijom dogovorio pravo na 15% prodaje određenih AI čipova Kini. Kritičari upozoravaju da ovakvi potezi otvaraju “novu kategoriju korporativnog rizika” i presedan koji može promijeniti odnos države i privatnih divova.

Intel je u 2024. zabilježio gubitak od čak 18,8 milijardi dolara – prvi od 1986. – i već godinama gubi tržišni udio od AMD-a i TSMC-a. Iako mu ova financijska injekcija daje prijeko potrebno vrijeme za konsolidaciju, analitičari sumnjaju da će to biti dovoljno da uhvati priključak u tehnološkoj utrci, osobito na polju umjetne inteligencije gdje je dominacija Nvidije gotovo neprikosnovena.

Dogovor predviđa pasivno vlasništvo države, bez mjesta u upravi, ali uz dodatne instrumente poput opcije kupnje još 5% dionica po fiksnoj cijeni ako Intel izgubi kontrolu nad svojim foundry biznisom. To vladi daje dodatnu moć u pozadini, čak i ako se ne miješa izravno u vođenje kompanije.

Trump ovim potezom šalje jasnu poruku – Amerika neće dopustiti da njezini tehnološki giganti propadnu, čak i ako to znači da će država postati dioničar. No ostaje otvoreno pitanje: je li ovo spas za Intel ili tek politički trik uoči novih izbora?

IZVOR

Objava Intel je spašen – napravljen je povijesni presedan! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

U velikom preokretu globalnih trendova, Indija je po prvi put pretekla Kinu kao najveći izvoznik pametnih telefona u Sjedinjene Američke Države. Prema novom izvještaju analitičke kuće Canalys, čak 44% pametnih telefona uvezenih u SAD tijekom drugog kvartala 2025. proizvedeno je u Indiji — ogroman skok u odnosu na 13% iz prošle godine.

Najveći “krivac”? Apple.

Američki tehnološki div je već godinama u procesu smanjenja svoje ovisnosti o Kini, ali ove godine taj je proces dodatno ubrzan zbog trgovinskih napetosti između Washingtona i Pekinga. Kako piše Canalys, Apple je u 2025. odlučio većinu svojih iPhonea namijenjenih američkom tržištu proizvoditi upravo u Indiji.

S druge strane, kineski udio u američkom uvozu pametnih telefona pao je s 61% na samo 25% u godinu dana — što Kinu spušta čak na treće mjesto, iza Indije i Vijetnama.

Iako Apple i dalje djelomično ovisi o svojim kineskim tvornicama, trenutna politička klima ubrzala je njegovu “diverzifikaciju proizvodnje”. Američki predsjednik Donald Trump ove je godine uveo drastične tarife na kinesku robu — ukupno 145%, što je potaknulo Kinu na odgovor s 125% carina na američke proizvode. Iako su obje strane privremeno smanjile carine na 90 dana, neizvjesnost ostaje visoka.

Appleov CEO Tim Cook još u svibnju je izjavio da očekuje kako će većina iPhonea prodanih u SAD-u do kraja godine imati oznaku “Made in India”.

Ovaj trend nije od jučer. Pandemija i kineska zero-Covid politika već su ranije natjerali brojne proizvođače da preispitaju svoju ovisnost o Kini. Indija i Vijetnam sve više privlače investicije, ne samo zbog nižih troškova rada, već i zbog političke stabilnosti i otvorenosti prema Zapadu.

Za korisnike — ova promjena najvjerojatnije neće imati vidljiv utjecaj na performanse uređaja. No za globalnu tehnologiju i geopolitiku — ovo je veliki potres. Kina više nije neprikosnoveni epicentar proizvodnje pametnih telefona. I to se više ne može ignorirati.

IZVOR

Objava Smjena na tronu – Kina više ne dominira izvozom telefona! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Sjedinjene Američke Države ponovno ciljaju kinesku tehnološku firmu — ovaj put na meti se našao OnePlus, poznat po kvalitetnim Android telefonima koji su postali globalno popularni zahvaljujući odličnom omjeru cijene i performansi. Dvojica američkih kongresmena, John Moolenaar i Raja Krishnamoorthi, službeno su zatražili od Ministarstva trgovine da istraži jesu li OnePlus uređaji sigurnosni rizik za američke građane.

Prema informacijama koje prenosi Reuters, zabrinutost se temelji na analizi neimenovane komercijalne firme, koja tvrdi da OnePlus telefoni “možda” prikupljaju i šalju osjetljive korisničke podatke na servere u Kini – i to bez znanja ili pristanka korisnika. Među potencijalno prikupljenim podacima navodno se spominju i snimke zaslona, što bi predstavljalo ozbiljan sigurnosni problem ako se pokaže točnim.

Zastupnici su zatražili da se kroz posebni ICTS program provede analiza o vrsti podataka koje uređaji prikupljaju i kamo ih šalju. Problem je dodatno naglašen činjenicom da se OnePlus telefoni u SAD-u prodaju putem velikih lanaca poput Amazona i Best Buya, i koriste se na mrežama poput Verizona i T-Mobilea.

No, u cijeloj priči zasad nedostaje ključni element – konkretni dokazi. U izvještaju se koristi niz izraza poput “možda”, “potencijalno” i “navodno”, što sugerira da se radi više o teorijskoj prijetnji nego o dokazanoj praksi. Slični slučajevi već su viđeni u SAD-u, najpoznatiji primjer je Huawei, koji je 2019. godine završio na tzv. entity listi, čime mu je praktički zabranjena prisutnost na američkom tržištu.

Slične optužbe u prošlosti su pogodile i TikTok te kineskog proizvođača rutera TP-Link, koji je trenutno pod istragom nekoliko američkih agencija. U pitanju su, kako tvrde američke vlasti, ne samo potencijalne sigurnosne prijetnje, već i poslovna taktika “predatorskog dumpinga” – prodaje uređaja ispod cijene kako bi se uništila konkurencija.

OnePlus se, barem zasad, nije javno oglasio o ovim navodima. A dok se čeka moguće očitovanje Ministarstva trgovine, ostaje činjenica da OnePlus i dalje zauzima visoko mjesto na popisima najboljih telefona u 2025. godini – uključujući i našu preporuku za modele OnePlus 13 i 13R.

Ipak, pitanje sigurnosti korisničkih podataka sve je važnije u eri AI modela, clouda i stalne povezanosti. Dokazi ili ne, politički pritisci i sumnje prema kineskoj tehnologiji postaju sve učestaliji – i u svijetu gdje dojam često znači više od činjenica, takvi potezi mogu imati konkretne posljedice.

IZVOR

Objava Još jedan kineski proizvođač telefona pod istragom SAD-a? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Prodaja popularnih dronova kineskih proizvođača, poput DJI-a i Autel Roboticsa, uskoro bi mogla biti zabranjena na američkom tržištu. Prema pisanju The Washington Posta, predsjednik SAD-a Donald Trump planira potpisati niz izvršnih naredbi kojima će se ubrzati postojeće sigurnosne revizije kineskih dronova, s ciljem utvrđivanja predstavljaju li rizik za nacionalnu sigurnost.

Iako naredbe ne donose trenutnu zabranu, uključuju direktive obavještajnim agencijama da intenziviraju ispitivanja o tome jesu li kineski proizvođači, posebno DJI i Autel, sigurnosno prihvatljivi za američko tržište.

Ovaj potez dolazi nakon što je Zastupnički dom SAD-a prošle godine u sklopu zakona o Nacionalnoj obrani (NDAA FY25) ponovno aktivirao prijedlog zakona poznat kao Countering CCP Drones Act. Cilj tog zakona bio je potpuna zabrana prodaje kineskih dronova. No, Senat je u svom prijedlogu zakona izostavio taj kontroverzni dio.

U prosincu je Senat ipak izglasao NDAA, čime je započelo jednogodišnje razdoblje u kojem DJI i Autel mogu izbjeći zabranu samo ako neka relevantna sigurnosna agencija javno potvrdi da njihovi proizvodi ne predstavljaju “neprihvatljiv rizik” za nacionalnu sigurnost.

Pravni stručnjak za dronove Jonathan Rupprecht izjavio je za The Washington Post da bi, u slučaju službenog stavljanja na listu, DJI i Autel vjerojatno izgubili mogućnost dobivanja FCC certifikata za svoje bežične komponente – što bi ih isključilo s tržišta.

Trumpove naredbe također uključuju poticaje za razvoj domaće američke industrije dronova, koja već godinama teško konkurira jeftinijim i tehnološki naprednijim kineskim modelima. Očekuju se i regulatorne promjene – uključujući ublažavanje pravila koja zahtijevaju da komercijalni dronovi ostanu unutar vidokruga operatera, kao i nove obveze za vlasnike infrastrukture poput zabavnih parkova, koji će morati tražiti FAA odobrenje za korištenje dronova iznad svojih objekata.

Podsjetimo, Ministarstvo obrane SAD-a još je 2018. godine zabranilo upotrebu kineskih dronova u vojnim misijama, a nekoliko saveznih država već ima zabrane za njihovu uporabu u policijskim snagama.

Osim dronova, američke sigurnosne agencije trenutno ispituju i proizvode kineskog proizvođača TP-Link, uključujući rutere, zbog sumnje na sigurnosne propuste i narušavanje tržišnog natjecanja.

IZVOR

Objava Još jedan veliki kineski brend zabranjen u SAD-u? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Nakon gotovo 1.740 dana i pravne bitke koja je trajala skoro pet godina, Fortnite se konačno vratio na Appleov App Store u Sjedinjenim Američkim Državama. Povratak popularnog battle royale hita dolazi nakon što su Epic Games i Apple napokon “riješili sve sporove” vezane za objavu igre – barem za sada.

Podsjetimo, Fortnite je uklonjen s App Storea još 2020. godine nakon što je Epic omogućio direktno plaćanje unutar igre, zaobilazeći Appleovu 30-postotnu proviziju. Zbog toga je Apple izbacio igru, što je pokrenulo dugogodišnju pravnu bitku koja je uključivala i optužbe za monopol, ograničavanje tržišta, te više sudskih odluka.

No nedavna presuda savezne sutkinje Yvonne Gonzalez Rogers naredila je Appleu da prekine s praksama koje ograničavaju tržišno natjecanje, čime se otvorio put za povratak Fortnitea na App Store.

Iako je Epic početkom svibnja najavio povratak igre i čak podnio prijavu putem svog švedskog developerskog računa, Apple je blokirao objavu, tvrdeći da Epic ne smije uključivati američko tržište u distribuciju. Epic je optužio Apple za nepoštivanje sudske odluke i podnio novi zahtjev sudu, tražeći hitnu reakciju.

Sutkinja je tada zaprijetila da će Appleovog odgovornog dužnosnika pozvati na saslušanje, a čak je federalnom tužiteljstvu proslijeđena preporuka za istragu o kaznenom nepoštivanju suda.

Nakon toga, Epic i Apple su dostavili zajedničku obavijest kojom potvrđuju da su “riješili sve sporne točke”, što je dovelo do konačnog povratka Fortnitea na iOS u SAD-u.

Što to znači?

• Fortnite je sada ponovno dostupan za preuzimanje na iPhone i iPad uređajima u SAD-u.
• Već je zasjeo na prvo mjesto u kategoriji Action Games na App Storeu.
• Ovo potencijalno otvara vrata širem pristupu alternativnim trgovinama i načinima distribucije aplikacija, pogotovo u Europskoj uniji s nadolazećim Digital Markets Actom.

U pozadini ove pravne sapunice, SAG-AFTRA, glumački sindikat u SAD-u, pokrenuo je pravni postupak protiv Epic Gamesa, konkretno protiv njihove podružnice Llama Productions. Razlog? Korištenje AI-generirane verzije glasa Jamesa Earla Jonesa kao Dartha Vadera, bez odobrenja sindikata. Još jedan front u svijetu digitalne zabave i prava umjetnika.

IZVOR

Objava Fortnite se konačno vratio na iOS i u SAD-u! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Najpopularniji brend rutera u SAD-u, TP-Link, mogao bi se uskoro suočiti sa zabranom prodaje na američkom tržištu. Sedamnaest republikanskih senatora i zastupnika uputilo je pismo Ministarstvu trgovine SAD-a, pozivajući na zabranu prodaje TP-Link uređaja zbog navodnih veza s kineskom vladom i anti-konkurenstkog ponašanja.

TP-Link se trenutačno nalazi pod istragom američkih ministarstava trgovine, obrane i pravosuđa. Istrage se fokusiraju na potencijalne sigurnosne prijetnje koje proizlaze iz kineskih veza tvrtke te navodno predatorsko određivanje cijena, čime je TP-Link navodno eliminirao američke konkurente i preuzeo vodeću poziciju na tržištu.

U pismu se tvrdi kako je TP-Link niskim cijenama omogućio kineskoj vladi potencijalne kibernetičke napade i nadzor nad američkim korisnicima putem njihovih uređaja. Zakonodavci traže da se odmah zabrani daljnja prodaja TP-Link mrežne opreme u SAD-u.

TP-Link se također optužuje za bliske veze s Komunističkom partijom Kine, umetanje zlonamjernog softvera i nadzornih alata u SOHO (Small Office/Home Office) mreže te izbjegavanje suradnje s industrijskim inicijativama za borbu protiv kineskih botova.

U pismu se navodi i kako su kineski državni akteri iskoristili TP-Link rutere za vođenje kibernetičkog rata protiv SAD-a. TP-Link je, prema navodima, jedina tvrtka koja odbija suradnju u borbi protiv botneta koje sponzorira kineska država.

TP-Link je u odgovoru za PCMag izjavio: “Ove optužbe su u potpunosti netočne i veselimo se prilici da javnosti objasnimo stvarno stanje o našoj kompaniji.” Također su istaknuli kako nisu državna kompanija niti imaju ikakve “duboke veze” s Komunističkom partijom Kine.

Unatoč svemu, TP-Link i dalje dominira tržištem – devet od šesnaest najprodavanijih rutera na Amazonu nose njihov logo, uključujući i tri najprodavanija modela. Procjenjuje se da TP-Link koristi između 60 i 65% kućanstava i malih poduzeća u SAD-u.

U listopadu 2024., Microsoft je otkrio “CovertNetwork-1658”, kineski botnet koji je putem TP-Link rutera krao korisničke podatke iz Azurea. Uz to, TP-Link ruteri već godinama bilježe sigurnosne propuste – uključujući CVSS-10 ranjivost na Archer C5400X modelu i DDoS napade povezane s Mirai botnetom.

TP-Link je osnovan 1996. u Kini, a američku podružnicu otvorio je 2008. Iako je 2024. stvorena TP-Link Systems Inc. s glavnim sjedištem u Kaliforniji, vlasništvo i operacije još uvijek su pod snažnim utjecajem matične kompanije u Shenzhenu.

IZVOR

Objava Pomaže li vaš TP-Link router kineskim hakerima? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

U eri u kojoj digitalni tragovi otkrivaju više o nama nego ikad prije, američki pravosudni sustav počinje ozbiljno propitivati granice nadzora. Najnovija presuda iz savezne države Nevada otvara važnu raspravu o tome koliko daleko policija smije ići kada je riječ o digitalnom nadzoru – posebno kroz sve češće korištenu praksu poznatu kao “tower dump”.

Radi se o metodi u kojoj policija, uz sudski nalog, traži od teleoperatera da dostave sve podatke o uređajima koji su se u određenom vremenskom razdoblju spojili na određeni mobilni toranj. Takvi zahtjevi redovito rezultiraju masovnim prikupljanjem podataka – često uključujući tisuće mobitela, bez obzira na to jesu li njihovi vlasnici povezani s istragom ili ne.

Ova pravna bitka započela je u slučaju Coryja Spurlocka, optuženog za zavjeru vezanu uz distribuciju marihuane i sudjelovanje u pokušaju naručenog ubojstva. U pokušaju da ga smjeste na mjesto zločina, istražitelji su pribavili “tower dump” podatke koji su obuhvatili gotovo 1.700 jedinstvenih mobilnih uređaja.

Problem? Niti jedan od tih korisnika nije dao izričitu suglasnost za prikupljanje podataka, niti je imao mogućnost odbiti sudjelovanje.

Spurlockov odvjetnički tim tvrdio je da je nalog bio preširok, što ga čini “generalnim nalogom”, praksom koju američki Ustav eksplicitno zabranjuje. Sutkinja Miranda M. Du složila se s time, zaključivši da je “tower dump” predstavljao pretragu prema Četvrtom amandmanu te da izdani nalog nije zadovoljio kriterije specifičnosti i opravdane sumnje.

Ipak, dok priznaje da praksa nije u skladu s ustavnim standardima, sutkinja je dozvolila upotrebu prikupljenih podataka na suđenju – jer su istražitelji djelovali u skladu s tada važećim zakonodavnim smjernicama.

Presuda iz Nevade ima potencijal dalekosežnog utjecaja. Zagovornici privatnosti već godinama upozoravaju da tower dumpovi omogućuju masovni nadzor građana koji s istragom nemaju nikakve veze. Stručnjaci upozoravaju da se pomoću tih podataka može rekonstruirati kretanje i socijalne veze bilo kojeg korisnika čiji je mobitel bio u blizini.

Slična presuda nedavno je donesena i u Mississippiju, gdje je tower dump proglašen neustavnim – no slučaj je u žalbenom postupku.

Pravni krajolik dodatno komplicira presuda Vrhovnog suda SAD-a iz 2018. u slučaju Carpenter v. United States, kojom je odlučeno da policija treba nalog za pristup povijesnim lokacijskim podacima korisnika. No Carpenter nije izravno regulirao praksu “tower dumpova”, pa niži sudovi zasad sami kroje pravila.

Kako sve više sličnih slučajeva dolazi pred sudove diljem SAD-a, sve su glasnije prognoze da će se Vrhovni sud uskoro morati očitovati o ustavnosti ove kontroverzne metode.

IZVOR

Objava Policijsko praćenje telefona je ilegalno? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Američki Kongres razmatra novi zakon, Foreign Anti-Digital Piracy Act (FADPA), koji bi omogućio blokiranje stranih web stranica koje nude piratski sadržaj. Zakon podržavaju velike kompanije poput Netflixa, Disneyja, Amazona i Sonyja.

Ako se usvoji, FADPA bi omogućio nositeljima autorskih prava da traže od američkih sudova izdavanje naloga kojim bi internet pružatelji usluga (poput Googlea, AT&T-a i Cloudflare-a) morali blokirati pristup stranim piratskim web stranicama. Odluka bi se donijela nakon procjene rizika i saslušanja vlasnika stranica, a ako se nitko ne javi u roku od 30 dana, sud može izdati zabranu bez daljnje rasprave.

Zakon cilja na stranice koje su primarno namijenjene za distribuciju piratskog sadržaja i koje nemaju drugu značajnu svrhu. Blokade bi se mogle produljivati svakih 12 mjeseci ako web stranica nastavi s radom. Posebna pravila vrijede za prijenose uživo, poput sportskih događanja, gdje se blokada može izdati bez čekanja odgovora vlasnika stranice.

Zakon bi obvezao velike američke internet servise da blokiraju stranice, ali im ne bi propisivao tehnički način na koji to trebaju učiniti. Također, ne bi ih prisiljavao da sprječavaju korisnike u korištenju VPN-a za zaobilaženje blokada.

FADPA uključuje i mjere za sprječavanje rebrendiranja piratskih stranica, poput slučaja kad je Aniwatch postao HiAnime. Ako neka platforma promijeni ime, davatelji internetskih usluga mogli bi ažurirati blokadu bez dodatnog sudskog postupka.

Podršku zakonu dale su organizacije poput SAG-AFTRA, Authors Guild, IATSE i Motion Pictures Association (MPA), koja okuplja Disney, Netflix, Warner Bros. i druge velike studije. Zakon će vjerojatno naići na otpor zagovornika slobode interneta, ali ako bude usvojen, mogao bi značajno smanjiti dostupnost piratskih stranica u SAD-u.

IZVOR

Objava Netflix, Disney i Sony podržali zakon koji bi trebao “ubiti” pirateriju! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Nedavna pravna presuda o patentu vezanom uz 5G komunikaciju mogla bi dovesti do zabrane Motorola telefona na američkom tržištu.

Iako Motorola više nije onaj tehnološki div kakav je nekoć bila u svijetu pametnih telefona, brend u vlasništvu Lenova i dalje ima svoje mjesto na tržištu, osobito s povoljnim uređajima koji podržavaju AI tehnologiju. Primjerice, Motorola Edge 50 Pro je relativno jeftin i solidan telefon. Međutim, Međunarodna trgovačka komisija SAD-a (ITC) nedavno je u početnim fazama patentnog spora presudila u korist Sony Ericssona.

Prema izvješću Reutersa, spor se odnosi na patente Sony Ericssona povezane s njihovom 5G bežičnom tehnologijom. Tvrtka tvrdi da Motorola telefoni iz serija Moto G, Edge i Razr krše zaštićenu tehnologiju. Ako ITC-ova odluka bude potvrđena, to bi moglo značiti zabranu uvoza Motorola uređaja u SAD.

SAD nije jedina zemlja gdje se ove dvije tvrtke sukobljavaju zbog patenata. Prema Reutersu, Motorola i Sony Ericsson vode pravne bitke u Južnoj Americi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjevernoj Karolini. Do sada je Sony Ericsson ostvario početne pobjede u Brazilu i Kolumbiji.

Motorola je ove godine lansirala brojne uređaje. Primjerice, predstavljen je Moto G 5G, koji nudi iznenađujuće dobre performanse za manje od 200 eura. Također, objavljen je Motorola Razr Plus 2024, izvanredan preklopni telefon. Ako se uzmu u obzir ovi modeli i ostali postojeći Motorola telefoni, jasno je da bi SAD mogao izgubiti pristup nekim odličnim uređajima.

Važno je napomenuti da se ovo odnosi samo na početne faze pravnog postupka. Konačna odluka ITC-a očekuje se u travnju 2025.

IZVOR

Objava Nakon Huaweija – zabrana i za Motorola telefone? pojavila se prvi puta na Bajtbox.