Samsung SDI je, prema izvještajima, osigurao novi ugovor za isporuku baterijskih ćelija za buduća električna vozila Volkswagena. Južnokorejska kompanija će proizvoditi tzv. Unified Cells, standardizovane baterije koje Volkswagen koristi u svojim električnim modelima, u svojoj fabrici u Gödu u Mađarskoj.

Ovaj posao predstavlja značajan uspjeh za Samsung SDI, posebno nakon nedavnog ugovora o snabdijevanju s Mercedes-Benzom. Time kompanija dodatno jača svoju poziciju u evropskoj industriji električnih vozila.

Samsung SDI će postati treći dobavljač baterija za Volkswagen, uz kineski Guoxuan i Volkswagenovu vlastitu diviziju PowerCo. Kako bi ispunio tehničke zahtjeve, Samsung SDI navodno prilagođava dvije proizvodne linije u svom pogonu Göd Plant 1. Oprema je već instalirana, a početak masovne proizvodnje mogao bi uslijediti uskoro.

Baterije koje će proizvoditi Samsung SDI mogle bi se koristiti ne samo u Volkswagen vozilima, već i u modelima brendova SEAT i Škoda, koji posluju u okviru Volkswagen Grupe.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o proizvodnji u obimu od više desetina GWh kapaciteta. Fabrika u Mađarskoj već proizvodi baterije za druge velike proizvođače poput BMW-a, Hyundai Motor Groupa i Mercedes-Benza, što dodatno potvrđuje njenu važnost u evropskom lancu snabdijevanja.

Volkswagen je svoj Unified Cell koncept predstavio 2021. godine. Riječ je o standardizovanoj prizmatičnoj bateriji dimenzija 256 mm x 106 mm x 24,8 mm, koja je dizajnirana za širok spektar električnih vozila. Posebno je zanimljivo da Samsung SDI ranije isporučivao i baterije s gornjim terminalima za brendove unutar Volkswagen Grupe, uključujući Audi i Porsche.

Ovaj novi dogovor dodatno potvrđuje trend jačanja saradnje između velikih evropskih proizvođača automobila i azijskih kompanija koje dominiraju u proizvodnji naprednih baterijskih tehnologija.

VIA

Objava Samsung dobiva veliki ugovor za baterije Volkswagenovih EV vozila pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Kriza memorije već neko vrijeme trese tehnološku industriju, a kako stvari stoje – najgore tek dolazi. Dok se već danas borimo s cijenama RAM-a i sve većim zahtjevima modernih aplikacija, nadolazeći val autonomnih vozila i napredne robotike mogao bi dodatno pogoršati situaciju.

Prema riječima Sanjay Mehrotra, čelnog čovjeka kompanije Micron Technology, budućnost donosi ogroman skok u potražnji za memorijom. I to ne mali – govorimo o stotinama gigabajta po uređaju.

Koliko RAM-a će trebati autonomni automobili?

Ako vam današnjih 16 GB RAM-a u automobilu zvuči kao puno, pripremite se na šok. Današnji prosječni automobili s naprednim sustavima pomoći vozaču (ADAS) koriste oko 16 GB DRAM-a, što je otprilike razina modernog laptopa srednje klase.

No to je tek početak. Kako vozila napreduju prema višim razinama autonomije, potrebe rastu eksponencijalno. Automobili razine L4, koji se mogu sami voziti u određenim uvjetima bez intervencije vozača, zahtijevat će više od 300 GB RAM-a. Da, dobro ste pročitali – gotovo 20 puta više nego danas.

Razlog za to je jednostavan. Autonomna vozila moraju u stvarnom vremenu obrađivati ogromne količine podataka sa senzora, kamera i radara, donositi odluke i reagirati brže nego čovjek. Sve to traži ozbiljnu računalnu snagu, a bez dovoljno memorije – nema ni performansi.

Micron već radi na novoj generaciji automobilske memorije, uključujući napredni LPDDR5 DRAM koji bi trebao zadovoljiti ove zahtjeve.

Hoće li roboti dodatno pogoršati krizu memorije?

Ako ste mislili da su autonomni automobili problem, pričekajte da roboti uđu u igru.

Prema procjenama iz Microna, roboti budućnosti bit će pokretani sličnim AI sustavima kao i autonomna vozila. To znači da će zahtijevati slične količine memorije – opet govorimo o stotinama gigabajta po uređaju.

Drugim riječima, svaki napredni robot mogao bi imati “računalo na kotačima” (ili nogama) koje po snazi parira vrhunskom automobilu bez vozača.

Mehrotra smatra da se nalazimo na početku dugoročnog, čak 20-godišnjeg rasta u sektoru robotike. Ako se to ostvari, potražnja za memorijom mogla bi eksplodirati do razina koje danas teško možemo i zamisliti.

Za krajnje korisnike to baš i nije najbolja vijest. Veća potražnja obično znači i više cijene, što bi se moglo preliti i na tržište računala, pametnih telefona i drugih uređaja koje svakodnevno koristimo.

S druge strane, za kompanije poput Microna ovo je praktički zlatno doba. Financijski rezultati to već potvrđuju – prihodi su im gotovo utrostručeni u odnosu na prošlu godinu, dok je dobit skočila za nevjerojatnih 773%.

Zaključak je prilično jasan. AI revolucija ne traži samo pametnije algoritme, nego i ogromne količine hardvera. A kad svi počnu tražiti više memorije u isto vrijeme – netko će morati platiti račun. Najvjerojatnije, kao i uvijek, krajnji korisnici.

IZVOR

Objava Svaki samovozeći automobil će trebati 300 GB RAMa? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Kad se govori o sigurnosti internetom povezanih automobila, fokus je gotovo uvijek na infotainment sustavima, aplikacijama u oblaku ili bežičnim ključevima. No nova istraživanja pokazuju da jedan mnogo banalniji sustav – onaj za nadzor tlaka u gumama – može predstavljati ozbiljan problem za privatnost vozača.

Sustavi za nadzor tlaka u gumama, poznati kao TPMS, obavezni su u većini modernih automobila. Njihova je uloga jednostavna: upozoriti vozača kada tlak u gumama padne ispod sigurnih granica. Problem nastaje u načinu na koji ti sustavi komuniciraju. Kod velikog broja vozila podaci se šalju bežično, u nekriptiranom obliku, zajedno s jedinstvenim identifikatorom koji je vezan uz konkretno vozilo.

Može li sustav za tlak u gumama otkriti gdje se nalazite?

Istraživači iz IMEDA Networks i nekoliko europskih sveučilišta pokazali su da se TPMS signali mogu presretati relativno jeftinom opremom. Bežični prijemnici vrijedni oko stotinu dolara mogu detektirati signale s udaljenosti veće od 50 metara, a cijeli sustav može se sastaviti od dostupnih komponenti poput antena i malih računala.

Budući da svaki TPMS odašilje jedinstveni identifikator, vozilo se može pratiti kroz vrijeme. Iako je u gustome prometu teže izdvojiti jedan automobil, dovoljno je “uhvatiti” signal na mjestu poput kuće ili parkirališta kako bi se kasnije moglo pratiti njegovo kretanje danima ili tjednima. Za razliku od kamera, ovakav nadzor je potpuno nevidljiv i ne zahtijeva liniju vidljivosti.

Posebno zabrinjava činjenica da vozači nemaju nikakvu kontrolu nad tim signalima. TPMS radi stalno, bez mogućnosti isključivanja, što ga čini idealnim alatom za tiho praćenje.

Tko bi mogao zloupotrijebiti TPMS podatke?

Scenariji zloupotrebe idu mnogo dalje od klasičnog “praćenja”. Kriminalne skupine mogle bi analizirati kretanje dostavnih ili teretnih vozila kako bi otkrile rute i rasporede. U teoriji, usporedbom tlaka u gumama s poznatim karakteristikama vozila, moguće je čak procijeniti nosi li kamion teret.

Još mračniji scenarij uključuje lažno slanje upozorenja o probušenoj gumi, čime bi se vozilo moglo prisiliti na zaustavljanje. U širem kontekstu, sustavi koji odašilju nekriptirane identifikatore otvaraju vrata masovnom nadzoru, bilo od strane kompanija koje prate zaposlenike ili državnih tijela koja žele pratiti kretanje građana bez sudskog naloga.

Ironično, proizvođači automobila posljednjih godina značajno su pojačali sigurnost softverskih sustava nakon niza incidenata u kojima su procurili osjetljivi podaci o lokacijama vozila. No TPMS je ostao gotovo potpuno izvan tog fokusa. Veliki proizvođači poput Toyota, Renault, Hyundai i Mercedes-Benz koriste tzv. direktni TPMS, koji podatke šalje izravno iz senzora u kotačima prema elektronici vozila.

Istraživači zato pozivaju proizvođače da uvedu enkripciju TPMS komunikacije. Problem je što ne postoji jedinstveni, otvoreni standard, pa bi eventualna rješenja mogla biti neujednačena i spora. Do tada, jedan od najjednostavnijih sustava u automobilu ostaje i jedan od najtiših izvora potencijalnog curenja privatnosti.

U eri u kojoj automobili postaju pokretna računala, ispada da ponekad ne treba hakirati “pametni” zaslon ili aplikaciju – dovoljno je slušati što vam gume šapuću u eteru.

IZVOR

Objava Hakeri mogu pratiti vašu lokaciju pomoću senzora u gumama?! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Europsko tržište električnih automobila doživjelo je važan preokret tijekom 2025. godine. Nakon godina dominacije, Tesla je prvi put izgubila vodeću poziciju u prodaji potpuno električnih vozila u Europi, a na njezino mjesto došao je Volkswagen. Podaci analitičke kuće JATO Dynamics pokazuju da je riječ o godini u kojoj su se uloge „starih“ i „novih“ proizvođača počele ozbiljno mijenjati.

Tesla je godinama bila sinonim za električne automobile u Europi, no 2025. je donijela nagli pad zamaha. Registracije Teslinih vozila pale su za 27 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je Volkswagen istovremeno zabilježio rast od čak 56 posto. Ključnu ulogu u tom skoku odigrao je novi ID.7, koji je pomogao Volkswagenu da dosegne 274.278 prodanih električnih vozila. Tesla je u isto vrijeme ostala na 236.357 primjeraka, što je prvi put da je njemački proizvođač prestigao američkog konkurenta na ovom tržištu.

Ti brojevi uklapaju se u širu sliku promjena na europskom tržištu automobila. Prodaja potpuno električnih vozila porasla je 29 posto, dok je ukupna prodaja automobila rasla tek skromnih 2,3 posto u 28 europskih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku i Švicarsku. Električni automobili sada čine gotovo petinu svih novih vozila prodanih u Europi, što pokazuje da elektrifikacija više nije niša, nego sve više postaje standard.

Volkswagenova prednost ne proizlazi samo iz uspjeha matičnog brenda. Cijela grupacija značajno je ojačala svoju poziciju. Audi je prodao više od 150 tisuća električnih vozila, Škoda je premašila 170 tisuća, dok su Cupra i Porsche zajedno dodali još više od 100 tisuća. Takva širina ponude dala je Volkswagenu stabilnost i otpornost u trenutku kada se tržište ubrzano okreće vozilima s nultom emisijom.

S druge strane, Teslini problemi nisu isključivo rezultat jače konkurencije. Relativno ograničena ponuda modela, koja se uglavnom svodi na Model Y i Model 3, počinje djelovati zastarjelo na tržištu koje sve više traži raznolikost i prilagodbu lokalnim ukusima. Iako je Model Y i dalje bio najregistriraniji pojedinačni model u Europi s oko 150 tisuća primjeraka, i on je zabilježio pad od 28 posto. Model 3 prošao je još lošije, s padom od 24 posto na približno 85 tisuća vozila.

Ni ostali proizvođači nisu bili imuni na probleme. Volvov mali EX30, od kojeg se očekivao snažan proboj, zabilježio je pad od 37 posto, dijelom zbog promjena u proizvodnji i opoziva povezanih s geopolitičkim trgovinskim pritiscima. Ipak, takvi pojedinačni padovi nisu promijenili širu sliku: više od dvije trećine svih novih automobila prodanih u Europi tijekom 2025. imalo je neki oblik elektrifikacije, bilo da je riječ o potpuno električnim vozilima, plug-in hibridima ili blagim hibridima s 48-voltnim sustavima.

Ta raznolikost tehnologija pokazuje koliko je tržište sazrelo. Potpuno električni automobili bilježe snažan rast, ali blagi hibridi, koji se i dalje oslanjaju na motore s unutarnjim izgaranjem, ostali su najprodavaniji oblik elektrificiranih vozila s gotovo tri milijuna prodanih primjeraka. Plug-in hibridi također su rasli, s povećanjem prodaje od 34 posto i više od 1,2 milijuna vozila, dok je prodaja automobila bez ikakvog oblika elektrifikacije pala 20 posto, na svega 4,5 milijuna, što predstavlja povijesni pad za benzinske i dizelske modele.

Za Teslu, slabiji rezultat u Europi dio je šireg izazova. Tvrtka je već 2024. izgubila titulu najvećeg svjetskog proizvođača električnih vozila, koju je preuzeo kineski BYD. U kombinaciji s usporavanjem rasta potražnje na zrelijim tržištima, to dodatno povećava pritisak na Teslu da osvježi ponudu i pronađe novi zamah.

Volkswagen, s druge strane, očito koristi prednosti stabilnosti, proizvodne skale i obnovljenog povjerenja, gotovo deset godina nakon dizelskog skandala. Njegov uspjeh u Europi sugerira da tradicionalni proizvođači, uz modernu baterijsku tehnologiju i snažnu industrijsku bazu, ulaze u sljedeću fazu električne tranzicije kao ravnopravni, a možda i dominantni igrači.

IZVOR

Objava VW u Europi prodao više električnih automobila nego Tesla! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Europa je u prosincu 2025. prvi put u povijesti došla do trenutka koji se još prije nekoliko godina činio prilično dalekim: električni automobili prodali su se bolje od klasičnih benzinskih osobnih vozila. Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), više od 300 tisuća novih električnih automobila registrirano je u samo jednom mjesecu, dovoljno da po prvi put nadmaše benzince.

Ovaj povijesni rezultat dolazi u trenutku kada se u Bruxellesu ponovno raspravlja o zabrani motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, uz sve glasnije ideje o ublažavanju pravila i dopuštanju vozila na sintetička goriva. No, bez obzira na političku neizvjesnost, tržište je već jasno poslalo poruku – kupci su krenuli u jednom smjeru.

U Europskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i zemljama EFTA-e, među kojima su Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn, u prosincu je registrirano ukupno 308.955 potpuno električnih vozila. To je rast veći od 50 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije. Samo u EU registrirano je 217.898 električnih automobila, uz gotovo identičan postotak rasta.

Velik dio tog skoka može se pripisati širenju ponude. Proizvođači automobila godinama su pod pritiskom strožih ekoloških normi i ciljeva prosječnih emisija, što ih je natjeralo da električne modele izbace iz isključivo premium segmenta. Danas se EV-ovi sve češće nude po cijenama koje su dostupne znatno širem krugu kupaca, a izbor više nije ograničen na nekoliko nišnih ili luksuznih modela.

Hibridi i dalje drže vodeću poziciju po ukupnom broju registracija, ali njihov rast očito usporava. U prosincu je u EU, EFTA-i i Ujedinjenom Kraljevstvu registrirano 380.921 hibridno vozilo, od čega 324.799 u samoj EU. Rast se sveo na jednoznamenkaste postotke – 5,8 posto u EU i 4,9 posto u široj regiji – dok su električni automobili rasli gotovo deset puta brže. Plug-in hibridi smjestili su se između te dvije kategorije, s rastom od 35,8 posto i ukupno 123.460 registracija.

S druge strane, klasični motori s unutarnjim izgaranjem nastavljaju stabilan pad. Benzinski automobili u EU zabilježili su 216.492 nove registracije, što je gotovo 20 posto manje nego godinu ranije. Kada se uključe EFTA i UK, pad iznosi 17,7 posto, uz ukupno 254.449 vozila. Dizel, nekada apsolutni vladar europskih cesta, pao je na nešto više od 70 tisuća registracija mjesečno, uz dodatni godišnji pad od 23,1 posto.

Gledano na razini cijele godine, Europljani su u 2025. registrirali gotovo 2,6 milijuna potpuno električnih automobila, što predstavlja rast od 29,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Hibridi su i dalje najbrojniji s oko 4,6 milijuna vozila i rastom od 12,4 posto. Plug-in hibridi dosegnuli su više od 1,2 milijuna primjeraka, uz snažan rast od 33,4 posto. U isto vrijeme, benzinski automobili pali su na oko 3,5 milijuna registracija, a dizelaši na tek milijun, pri čemu obje kategorije bilježe dvoznamenkaste padove.

Brojke jasno pokazuju da se momentum elektrifikacije ubrzava kako se tehnologija razvija, ponuda širi, a ekonomska računica za kupce postaje sve povoljnija. Hoće li Europa zakonski u potpunosti ugasiti motore s unutarnjim izgaranjem do 2035. još je otvoreno pitanje, ali prosinački rezultati sugeriraju da bi tržište do tog cilja moglo stići i bez zakonske prisile.

IZVOR

Objava Električni automobili prvi put nadmašili “naftaše” u Europi! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Sviđalo se to nekome ili ne, Tesla je u posljednjih desetak godina snažno utjecala na smjer u kojem se razvija automobilska industrija. Nadogradnje koje dolaze putem interneta, potpuno digitalne upravljačke ploče bez fizičkih tipki, velike aluminijske konstrukcije i sustavi pomoći vozaču koji rade gotovo bez ruku danas su postali standard, ponajviše zato što ih je Tesla prva popularizirala. No od sredine veljače stiže promjena koja bi mogla razočarati dio kupaca – samostalno upravljanje više neće dolaziti bez mjesečne pretplate.

Tesla trenutačno nudi dva sustava djelomične automatizacije vožnje, oba službeno svrstana u drugu razinu autonomije. Osnovni Autopilot kombinira prilagodljivi tempomat i zadržavanje vozila unutar prometne trake, dok napredniji FSD (Full Self-Driving) omogućuje vožnju gradskim ulicama i autocestama uz znatno širi spektar funkcija. Unatoč ambicioznim tvrdnjama tvrtke i Elona Muska, oba sustava i dalje zahtijevaju stalnu pažnju vozača.

Upravo je Autopilot posljednjih godina pod sve većim pritiskom regulatora i sudova. Protiv Tesle se vodi više tužbi povezanih s prometnim nesrećama sa smrtnim ishodom, a jedna od njih završila je presudom teškom 329 milijuna dolara. Savezne institucije i država Kalifornija istraživale su je li Tesla obmanjivala kupce načinom na koji je reklamirala mogućnosti svojih vozila. Krajem prošle godine upravni sudac zaključio je da je marketing bio zavaravajući jer je sugerirao da se automobili mogu voziti sami, zbog čega je Tesli privremeno suspendirana dozvola za prodaju vozila u Kaliforniji.

Kalifornija je Teslino najvažnije tržište u SAD-u, pa bi potpuna zabrana prodaje predstavljala ozbiljan udarac. Tvrtka je imala rok od 60 dana da riješi problem, a dio javnosti nagađao je da bi jednostavno mogla promijeniti naziv Autopilota. Umjesto toga, Tesla se odlučila na radikalniji potez.

Kupci novih Teslinih vozila koji žele da se automobil sam upravlja, uz nadzor vozača, morat će koristiti FSD. Do sredine veljače to je još moguće platiti jednokratno, po cijeni od oko 8.000 dolara, no od 14. veljače ta opcija nestaje. Preostaje isključivo mjesečna pretplata od 99 dolara.

Ni ta cijena, prema Muskovim riječima, neće ostati ista. On je najavio da će pretplata rasti kako se FSD bude poboljšavao, a najveći skok vrijednosti očekuje se u trenutku kada sustav postane potpuno autonoman i više ne bude zahtijevao nadzor vozača.

Uvođenje pretplata uklapa se u širi trend u automobilskoj industriji, gdje proizvođači sve više traže stalne izvore prihoda umjesto jednokratne zarade pri kupnji vozila. Slične ideje već su isprobavali i drugi proizvođači, a dio njih čak je uklonio podršku za popularne sustave poput Apple CarPlaya kako bi kupce usmjerio na vlastite usluge.

Iako Teslina tržišna vrijednost i dalje daleko nadmašuje konkurenciju, tvrtka se suočava s padom profitnih marži, slabijom prodajom i gubitkom prihoda od ekoloških kredita. U tom kontekstu, redoviti mjesečni prihodi od postojećih vlasnika vozila postaju sve privlačniji izvor stabilnog novca.

IZVOR

Objava Nova pravila za Teslu – stiže mjesečna pretplata! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

BMW-ov legendarni M odjel priprema se za najradikalniji iskorak u svojoj povijesti – potpuno električni sportski model razvijen od nule na novoj Neue Klasse platformi. Automobil, čiji se debi očekuje sljedeće godine, bit će prvi „pravi” M-model bez motora s unutarnjim izgaranjem i jasan signal da BMW visoke performanse vidi u spoju softvera, elektrifikacije i precizne kontrole.

Iako je BMW već nudio snažnije električne verzije poput i4 M50, iX M60 i i7 M70, unutar same kompanije ti modeli nikada nisu smatrani punokrvnim M automobilima. Riječ je o snažnijim varijantama postojećih vozila, a ne o automobilima koncipiranim prema M filozofiji od samog početka. Nadolazeći model, koji se neslužbeno spominje pod imenom iM3, trebao bi zauvijek izbrisati tu razliku.

Neue Klasse donosi i potpuno novi pristup elektronici vozila. Umjesto stotina zasebnih upravljačkih jedinica, sustav se oslanja na nekoliko izuzetno snažnih računala koja koordiniraju desetke funkcija. Jedno je zaduženo za infotainment i korisničko sučelje, drugo za sustave asistencije i sigurnosti, dok treće upravlja komfornim funkcijama poput klimatizacije. Za M-model najvažnija je, međutim, centralna jedinica koju BMW naziva Heart of Joy.

Riječ je o procesoru koji pokreće prilagođeni softver BMW M Dynamic Performance Control, zadužen za upravljanje svim dinamičkim sustavima vozila. BMW tvrdi da reakcije tog sustava mogu biti i do deset puta brže nego kod današnjih M-modela, što izravno utječe na preciznost upravljanja, kontrolu proklizavanja i raspodjelu okretnog momenta.

Takva razina kontrole bit će nužna jer automobil koristi čak četiri elektromotora – po jedan za svaki kotač. Sprijeda i straga nalaze se M-specifične pogonske jedinice, od kojih svaka sadrži dva motora postavljena paralelno, vlastiti prijenos i snovnu elektroniku. Iako BMW još nije službeno otkrio točnu vrstu elektromotora, sve upućuje na visokoučinkovite sinkrone motore s trajnim magnetima.

Ovakva konfiguracija omogućuje potpuno neovisno upravljanje snagom na svakom kotaču, čime se postiže iznimno precizno prolazak kroz zavoje, trenutačna redistribucija okretnog momenta i razina kontrole kakva se do sada mogla postići samo mehaničkim rješenjima u motorsportu.

Posebna pažnja posvećena je i bateriji. Novi M-model koristi visokonaponski paket temeljen na Neue Klasse arhitekturi, čija standardna verzija ima kapacitet od 108,7 kWh. U M-izvedbi cilindrične ćelije optimizirane su za veću isporuku snage, manji unutarnji otpor i dvostrano hlađenje kako bi se performanse zadržale i pod velikim opterećenjem. Ukupan kapacitet vjerojatno će se kretati oko 100 kWh, no raspored unutar paketa prilagođen je većoj gustoći snage, bez promjene same kemije ćelija.

Inspiriran modelima poput Hyundaija Ioniq 5 N, električni M dobit će i simulirani prijenos stupnjeva prijenosa, s ručicama na volanu. Sustav prilagođava odziv papučice gasa i stvara dojam klasičnog mjenjača, uključujući i virtualni „blokator okretaja“. Oni koji preferiraju kontinuiranu, linearnu isporuku snage moći će ovu funkciju u potpunosti isključiti.

Unatoč naglasku na performanse, BMW ističe i održivost. Neue Klasse platforma koristi materijale s niskim ugljičnim otiskom, uključujući kompozit švicarske tvrtke Bcomp koji zamjenjuje klasična karbonska vlakna. Taj materijal proizvodi oko 40 posto manje CO₂, a pritom zadržava omjer čvrstoće i mase potreban za sportski orijentiranu šasiju.

IZVOR

Objava BMW M serija prelazi na struju! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Električni automobili već godinama obećavaju tišu, čišću i pametniju vožnju, ali tri problema uporno kvare idilu: strah od prazne baterije, dugo punjenje i nedostatak punionica na prometnim cestama. U središnjoj Floridi sada su odlučili barem dio tog problema riješiti – cestom koja sama puni automobile dok voze.

Central Florida Expressway Authority (CFX) napokon pokreće ambiciozan projekt izgradnje autoceste s bežičnim punjenjem električnih vozila u pokretu. Riječ je o State Road 516, novoj prometnici dugoj oko 7 kilometara, koja se već gradi, a u lipnju 2026. dobit će svoj najzanimljiviji dio: pilot-dionicu za bežično punjenje EV-ova ugrađenu izravno u asfalt.

Otprilike tri četvrtine jedne prometne trake bit će opremljeno indukcijskim zavojnicama ispod ceste. Te zavojnice stvaraju magnetsko polje koje kompatibilnim vozilima može isporučiti do 200 kilovata snage dok se voze preko njih. Ideja nije da se automobil u potpunosti napuni tijekom vožnje, nego da se održi ili produži doseg, bez zaustavljanja, kablova i traženja slobodne punionice.

Tehnologija se temelji na indukcijskom punjenju, sličnom onome koje se koristi kod bežičnih punjača za telefone, samo u znatno većem i snažnijem obliku. Zavojnice ispod asfalta prenose energiju na prijemnik ugrađen u vozilo. Takvi sustavi već su testirani u manjim pilot-projektima diljem svijeta, ali floridski projekt spada među najambicioznije pokušaje primjene u stvarnom prometu, pri normalnim brzinama i bez laboratorijskih uvjeta.

Ako sustav ispuni očekivanja, posljedice bi mogle biti poprilično značajne. “Range anxiety” i dalje je jedna od glavnih psiholoških prepreka širem prihvaćanju električnih vozila. Cesta koja aktivno puni automobil dok se vozi mogla bi smanjiti potrebu za velikim baterijama, rjeđe zaustavljanje radi punjenja i učiniti duga putovanja električnim vozilima daleko opuštenijima. Ukratko, manje gledanja u postotak baterije, više gledanja na cestu.

Naravno, postoje i ograničenja. U početku će ovu tehnologiju moći koristiti samo vozila opremljena odgovarajućim prijemnikom, što znači da većina današnjih EV-ova u SAD-u neće imati nikakve koristi. Standardizacija, kompatibilnost i troškovi ugradnje bit će ključni faktori koji će odlučiti hoće li ovo ostati zanimljiv eksperiment ili početak nečeg mnogo većeg.

Cijeli projekt nove prometnice procjenjuje se na više od 500 milijuna dolara, a završetak je planiran za 2029. godinu. Bežično punjenje samo je jedan dio šire vizije: cesta će uključivati i solarne panele za napajanje infrastrukture, prijelaze za divlje životinje te zajedničke pješačko-biciklističke staze. Ukratko, zamišljena je kao izložbeni primjer prometnice budućnosti.

Hoće li bežično punjenje u pokretu postati revolucija ili ostati skupa zanimljivost, tek treba vidjeti. No jedno je jasno: ideja da ceste ne služe samo za vožnju, nego i za aktivno napajanje vozila, više nije znanstvena fantastika. Na Floridi je već u fazi ugradnje – sloj po sloj asfalta.

IZVOR

Objava Amerikanci grade cestu koja će puniti automobile u vožnji! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Kineski BYD na putu je da prvi put prestigne Teslu i postane najveći svjetski proizvođač električnih vozila po godišnjoj prodaji. Riječ je o simboličnom trenutku za globalno EV tržište, jer bi američki pionir električnih automobila mogao izgubiti vodeću poziciju upravo od kineskog konkurenta koji je godinama gradio zamah izvan zapadnih tržišta.

BYD je objavio da je prošle godine prodao više od 2,25 milijuna potpuno električnih vozila, što predstavlja rast od gotovo 28 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tesla bi službene brojke za 2025. trebala objaviti uskoro, no analitičari procjenjuju da je američka kompanija prodala oko 1,65 milijuna vozila, znatno manje od kineskog rivala.

Tesla je tijekom godine imala niz izazova – od mlakog prijema novih modela, preko sve jače konkurencije iz Kine, do negativnih reakcija dijela kupaca na politički angažman Elona Muska. Kineski proizvođači poput BYD-a, Geelyja i MG-a dodatno su pojačali pritisak agresivnim cijenama, nudeći električne automobile znatno jeftinije od zapadnih brendova.

Kako bi pokušala zaustaviti pad potražnje, Tesla je u listopadu lansirala jeftinije verzije svojih najprodavanijih modela na američkom tržištu. Ipak, to zasad nije bilo dovoljno da se nadoknadi gubitak tržišnog udjela, osobito u odnosu na kineske konkurente koji sve brže osvajaju nova tržišta.

Istovremeno, Musk se nalazi pod pritiskom da značajno poveća Teslinu prodaju i tržišnu vrijednost u sljedećem desetljeću. U studenom su dioničari odobrili paket kompenzacije koji bi mu, ako ispuni ciljeve, mogao donijeti isplatu i do tisuću milijardi dolara. Među tim ciljevima nalazi se i prodaja milijun humanoidnih robota u sljedećih deset godina, uz snažan fokus na projekte poput robota Optimus i autonomnih Robotaxija.

Teslina prodaja dodatno je pala početkom 2025. godine, nakon negativnih reakcija na Muskovu ulogu u administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Uz vođenje Tesle, Musk je istovremeno uključen u niz drugih poslovnih pothvata, uključujući X, SpaceX i The Boring Company, kao i rad u američkom Odjelu za učinkovitost vlade. Zbog toga su neki investitori javno izrazili zabrinutost da Tesla više nije u njegovom punom fokusu, iako je Musk kasnije najavio da će značajno smanjiti svoj angažman u vladi.

Unatoč tome što je BYD-ov rast u 2025. usporio na najnižu razinu u posljednjih pet godina, dijelom zbog izuzetno žestoke konkurencije na domaćem kineskom tržištu, kompanija i dalje ostaje globalna sila u svijetu električnih vozila. Njena strategija agresivnog širenja u Latinskoj Americi, jugoistočnoj Aziji i Europi pokazala se uspješnom, čak i unatoč visokim carinama koje su mnoge zemlje uvele na kineske električne automobile.

BYD je u listopadu objavio da je Ujedinjeno Kraljevstvo postalo njegovo najveće tržište izvan Kine, uz rast prodaje od čak 880 posto na godišnjoj razini. Najveći doprinos tom skoku dao je plug-in hibridni SUV Seal U, koji je privukao kupce kombinacijom cijene, dosega i opreme.

Ako se trenutačni trendovi nastave, svijet električnih automobila uskoro bi mogao dobiti novog neprikosnovenog lidera – i on neće dolaziti iz Silicijske doline.

IZVOR

Objava Ovaj kineski brand će uskoro prestići Teslu! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Bluetooth je zamišljen kao jednostavan i pouzdan način bežičnog povezivanja uređaja, no u praksi se pokazuje da čak i najskuplji Android telefoni danas imaju ozbiljnih problema s nečim tako osnovnim kao što je spajanje na infotainment sustave u automobilima. Prema brojnim prijavama korisnika, problem postoji već više od godinu dana, a Google još uvijek nije ponudio trajno rješenje.

Greška se očituje tako da se telefon s automobilom spoji samo za telefonske pozive, dok prijenos glazbe ne radi. Drugim riječima, možete telefonirati preko auta, ali ne i slušati glazbu, podcast ili navigaciju. Privremeno rješenje postoji, ali je nespretno – korisnici moraju ručno isključiti pa ponovno uključiti opciju “Media Audio” kako bi sve proradilo, barem do sljedećeg spajanja.

Isprva se mislilo da problem pogađa samo Pixel 8 telefone s najnovijim ažuriranjima, no noviji izvještaji pokazuju da su zahvaćeni i Pixel 7 te Pixel 9 modeli, uključujući i stabilne i beta verzije Androida. Povremeno se spominju i pojedini Samsung Galaxy uređaji. Posebno su pogođeni automobili japanskih proizvođača poput Mazde, Toyote i Honde, što dodatno frustrira korisnike jer su takve kombinacije do jučer radile bez ikakvih problema.

Dodatno nezadovoljstvo izazvala je i reakcija Googleove podrške. Neki korisnici tvrde da su im zaposlenici savjetovali da pokušaju spojiti telefon na neki drugi automobil, uz objašnjenje da vozilo iz 2016. i telefon iz 2025. možda jednostavno nisu kompatibilni. To je mnogima zazvučalo apsurdno, s obzirom na to da je Bluetooth standard poznat upravo po snažnoj kompatibilnosti unatrag.

Ironija je u tome što Google Pixel telefone promovira kao premium Android uređaje koji nude “najčišće” i najbolje Android iskustvo, s naglaskom na pouzdanost, sigurnost, vrhunske kamere i napredne AI mogućnosti. Pixel uređaji su čak dobili i odobrenje američkog Ministarstva obrane za službenu upotrebu. Unatoč tome, posljednjih godina Pixel liniju prate ozbiljni hardverski problemi, uključujući i namjerno usporavanje baterija zbog sigurnosnih rizika.

Sada se na taj popis dodaju i problemi s Bluetoothom u automobilima, što je za mnoge korisnike svakodnevna i vrlo vidljiva smetnja. Kako vrijeme prolazi bez konkretnog rješenja, sve je više onih koji se pitaju hoće li se bug uopće popraviti ili će ostati još jedan primjer kako ni “premium” Android više ne znači nužno i bezbrižno korisničko iskustvo.

IZVOR

Objava Jeste li imali ovaj problem kad spajate vaš telefon na automobil? pojavila se prvi puta na Bajtbox.