Razlika između Sjedinjenih Američkih Država i Europe sve se manje doima kao običan politički jaz, a sve više kao duboki strateški raskol. Dok obje strane sve snažnije guraju ideju tehnološke samodostatnosti, svemir postaje jedno od glavnih bojišta tog procesa. Najnoviji primjer dolazi iz Europske unije, gdje je europska satelitska mreža za sigurnu internetsku komunikaciju konačno počela prelaziti iz faze planiranja u stvarnost.

Prvi elementi projekta IRIS² ovih su dana stavljeni u ograničenu operativnu funkciju. Europski dužnosnici potvrdili su da države članice sada mogu započeti s korištenjem mreže, koja se sve češće opisuje kao europski odgovor na Starlink kada je riječ o satelitskom internetu.

Povjerenik EU-a za obranu i svemir Andrius Kubilius izjavio je da su IRIS² i GOVSATCOM već dostupni za ograničenu uporabu u vladine i vojne svrhe. Ukrajina je među prvim državama koje su zatražile pristup infrastrukturi, a prema Kubiliusu, uspostava komunikacijske veze trebala bi uslijediti uskoro.

IRIS², što je kratica za Infrastructure for Resilience, Interconnectivity and Security by Satellite, predstavlja projekt vrijedan 10 milijardi eura čiji je cilj do kraja desetljeća izgraditi europsku alternativu Starlinku. Planirana konstelacija obuhvaća oko 290 satelita raspoređenih u niskoj i srednjoj Zemljinoj orbiti, kombinirajući prednosti obje tehnologije. Kada sustav bude u potpunosti razvijen, trebao bi osigurati pouzdanu i sigurnu povezanost za institucije EU-a, privatni sektor i građane diljem Europe.

Paralelno s tim, program GOVSATCOM fokusiran je isključivo na šifriranu i sigurnu komunikaciju za vlade i vojne strukture. Pitanja sigurnosti i suvereniteta posljednjih su godina postala ključna u razvoju satelitskog interneta, osobito nakon optužbi da je SpaceX navodno koristio ograničene frekvencije kako bi podržao povjerljivu vojnu operaciju SAD-a.

Kubilius je pritom naglasio političku važnost projekta, istaknuvši da sve države članice sada mogu imati pristup suverenoj satelitskoj komunikaciji – izgrađenoj u Europi, upravljanoj iz Europe i pod potpunom europskom kontrolom.

Iako europski čelnici tvrde da IRIS² dugoročno može biti „bolji od Starlinka“, realnost je da se radi o projektima potpuno različitih razmjera. SpaceX, prema dostupnim planovima, cilja na globalnu mrežu od oko 15.000 satelita do 2031. godine, dok je IRIS² primarno fokusiran na europske potrebe i stratešku autonomiju.

Geopolitičke okolnosti dodatno ubrzavaju razvoj. Kubilius je priznao da se međunarodna situacija mijenja iznimno brzo, zbog čega je konzorcij koji stoji iza IRIS² pod pritiskom da skrati rokove i ubrza implementaciju. Projekt se sve više promatra kao dio šire europske strategije smanjenja ovisnosti o američkim svemirskim i komunikacijskim tehnologijama.

U isto vrijeme, Kina razvija vlastitu satelitsku „megakonstelaciju“, dok se Rusija, prema zapadnim procjenama, sve više fokusira na sposobnosti ometanja i uništavanja satelita u orbiti. U takvom okruženju, IRIS² prestaje biti samo tehnološki projekt – i postaje pitanje sigurnosti i političke neovisnosti Europe.

Objava Europski Starlink kreće s radom! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Danska vlada izazvala je žestoke reakcije javnosti nakon što je predstavila prijedlog zakona kojim bi korištenje VPN-a za pristup geoblokiranom streaming sadržaju ili zaobilaženje blokada ilegalnih web-stranica postalo nezakonito. Prijedlog je dio šireg zakonodavnog paketa usmjerenog na borbu protiv online piratstva, no kritičari upozoravaju da bi posljedice mogle ozbiljno narušiti slobodu interneta u toj zemlji.

Iako se VPN servisi najčešće koriste radi privatnosti i sigurnosti na internetu, mnogi ih koriste i za pristup sadržaju koji nije dostupan u njihovoj državi – primjerice za gledanje američke verzije Netflixa iz Europe. Prema istraživanju Danske gospodarske komore, oko 9 posto građana Danske koristilo je VPN upravo u tu svrhu.

Prijedlog zakona, koji dolazi iz danskog Ministarstva kulture, izričito navodi da bi bilo zabranjeno “koristiti VPN veze za pristup medijskom sadržaju koji inače nije dostupan u Danskoj ili zaobilaženje blokada ilegalnih web-stranica”. Ako bude usvojen, zakon bi stupio na snagu 1. srpnja 2026., a prekršitelji bi mogli biti novčano kažnjeni.

Reakcije organizacija za digitalna prava bile su brze i oštre. Jesper Lund, predsjednik danske IT Političke udruge, upozorio je da je formulacija zakona iznimno nejasna i da ima, kako kaže, “totalitaran prizvuk”. Prema njegovim riječima, zakon bi se mogao tumačiti toliko široko da bi ugrozio ne samo streaming, nego i potpuno legitimnu prodaju i korištenje VPN usluga u Danskoj.

Posebno je odjeknula Lundova izjava da čak ni u Rusiji zaobilaženje blokiranih stranica putem VPN-a nije kažnjivo, sugerirajući da bi Danska mogla otići dalje od nekih autoritarnijih država kada je riječ o kontroli interneta.

Ovaj prijedlog ne dolazi izolirano. Danska je posljednjih godina bila jedan od glavnih zagovornika kontroverznog EU prijedloga poznatog kao “Chat Control”, koji bi omogućio skeniranje privatnih digitalnih poruka u potrazi za nezakonitim sadržajem. Taj prijedlog izazvao je snažne kritike zbog mogućeg narušavanja enkripcije i privatnosti korisnika. Uz to, Danska je nedavno razmatrala i zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina, po uzoru na slične poteze u Australiji.

Sve to upućuje na trend pojačanog regulatornog pristupa internetu, opravdanog zaštitom djece, sigurnosti i autorskih prava, ali uz sve veće zabrinutosti oko granica takvih mjera.

Na razini Europe pritisak na VPN servise također raste. Filmska i sportska industrija sve češće traže od VPN pružatelja da aktivno sudjeluju u blokiranju piratskog sadržaja, a u nekim državama već su uvedene obveze filtriranja određenih prijenosa. Ipak, danski prijedlog ide korak dalje jer odgovornost prebacuje s pružatelja usluge na krajnje korisnike.

Nakon vala kritika, danski ministar kulture Jakob Engel-Schmidt pokušao je smiriti situaciju poručivši da vlada nema namjeru zabraniti VPN tehnologiju kao takvu. Prema njegovim riječima, cilj zakona isključivo je suzbijanje ilegalnog piratstva, a ne ograničavanje legitimne upotrebe VPN-a.

Kako je prijedlog sada u fazi javne rasprave, ostaje za vidjeti hoće li konačna verzija zakona doista jasno zaštititi legalne oblike korištenja VPN-a ili će strahovi organizacija za digitalna prava ipak biti opravdani.

IZVOR

Objava Ova EU zemlja će zadati ozbiljan udarac pirateriji! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Europski parlament pridružio se sve većem broju zemalja koje žele ograničiti pristup društvenim mrežama djeci i maloljetnicima. Najnoviji prijedlog poziva da minimalna dob za samostalan pristup društvenim mrežama u cijeloj Europskoj uniji bude 16 godina. Djeca bi i dalje mogla koristiti platforme, ali samo uz izričito dopuštenje roditelja.

Ovaj je pristup blaži od onoga koji se najavljuje u Australiji, gdje se razmatra potpuna zabrana društvenih mreža za djecu ispod određene dobi.

Razlog za strože mjere je zabrinutost oko utjecaja platformi poput TikToka, Instagrama i YouTubea na mentalno zdravlje i razvoj djece. Situacija je dodatno potaknuta nedavnim navodima da je Meta navodno skrivala interne rezultate koji pokazuju da se mentalno zdravlje korisnika poboljšalo već nakon tjedan dana bez njihovih aplikacija.

Parlament također želi otići korak dalje: predloženo je da se glavne tehnološke figure, poput Marka Zuckerberga i Elona Muska, mogu osobno smatrati odgovornima ako njihove platforme ponavljano krše europske propise o zaštiti djece na internetu. Ovaj prijedlog uvela je zastupnica iz Mađarske, Dóra Dávid.

Izvješće o zaštiti djece na internetu dobilo je široku podršku – 483 zastupnika glasovalo je za, 92 protiv, a 86 je bilo suzdržano. Većina protivljenja dolazila je iz desnih političkih skupina, koje smatraju da se ovakvim nadnacionalnim pristupom zadire u ovlasti pojedinih država članica. Izvješće je vodila danska socijaldemokratkinja Christel Schaldemose.

Parlament želi da Europska komisija osigura ujednačene mjere provjere dobi diljem EU-a. Izvješće bi moglo utjecati na buduće zakonodavne procese, uključujući reviziju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama i novi Digital Fairness Act.

Kako sve više država razmatra ili uvodi zabrane društvenih mreža za djecu, moguće je da će se ovaj trend proširiti i drugdje. Ako se potvrde navodi da se mentalno zdravlje mladih poboljšava čim se maknu s društvenih platformi, ovakve mjere mogle bi im dugoročno i koristiti.
IZVOR

Objava EU će zabraniti društvene mreže djeci ispod 16 godina? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Izgleda da bi napokon mogao doći kraj napornim „cookie“ banerima koji iskaču na svakoj stranici. Europska komisija predložila je velike izmjene digitalnih pravila, a jedno od glavnih područja koje želi riješiti što prije upravo je takozvani cookie fatigue – umor korisnika od stalnog klikanja na dozvole.

Komisija već mjesecima radi na izmjenama ePrivacy Direktive kako bi pristup kolačićima učinila jednostavnijim i manje napornim i za korisnike i za web industriju. Te izmjene sada su službeno dio novog Digital Package prijedloga, koji bi trebao modernizirati pravila digitalnog tržišta u EU i potaknuti inovacije.

Jedan od najvažnijih dijelova su nova pravila o podacima u sklopu Digital Omnibus paketa. Cilj je riješiti problem konstantnih cookie banera koji korisnike zatrpavaju iskačućim prozorima pri svakoj posjeti stranici. Europska komisija priznaje ono što korisnici osjećaju već godinama: baneri su često zbunjujući, komplicirani i prečesti. Većina ljudi samo klikne prvi gumb koji im omogućuje da uđu na stranicu – što teško može biti informirani pristanak.

Prema predloženim pravilima, pristanci bi se znatno pojednostavili. Korisnici u EU mogli bi birati koje vrste kolačića žele dopustiti, a medijskim kućama i tvrtkama bi se olakšao posao kroz uvođenje „bijele liste“ dozvoljenih aktivnosti, poput statistike i agregiranog praćenja publike.

Komisija također želi u potpunosti spojiti pravila o kolačićima iz ePrivacy Direktive s GDPR-om, kako bi sve bilo pod jednim, jačim okvirom zaštite privatnosti. Korisnici bi mogli pristati ili odbiti obradu kolačića jednim klikom – „da“ ili „ne“ – a web stranice bi tu odluku morale poštovati najmanje šest mjeseci. Kršenje pravila moglo bi rezultirati kaznama i do 4% globalnog godišnjeg prihoda, kao i kod ostalih GDPR prekršaja.

Dugoročno, EU ide i korak dalje. Plan je surađivati s developerima preglednika kako bi se sve odluke o kolačićima centralizirale u samom browseru. Korisnik bi jednom postavio svoje preferencije, a stranice ih više ne bi morale tražiti posebno.

Digital Package donosi još preinaka – uključujući izmjene AI Acta, GDPR-a i digitalnih poslovnih alata EU-a. To bi moglo značiti najveće promjene u digitalnoj regulativi posljednjih godina, no neke organizacije za digitalna prava upozoravaju na opasnost da se dio dosadašnjih prava građana oslabi.

Prijedlog Europske komisije sada ide u Europski parlament na razmatranje. Ako bude odobren, države članice moraju ga pojedinačno potvrditi prije nego što stupi na snagu.

IZVOR

Objava Europi je puna kapa kolačića! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Danska vlada najavila je plan da zabrani pristup društvenim mrežama svim korisnicima mlađim od 15 godina, u potezu koji bi mogao postati jedan od najstrožih u Europskoj uniji kada je riječ o zaštiti djece na internetu. Ministarica za digitalne poslove Caroline Stage poručila je kako će roditelji, nakon posebne procjene, moći dopustiti pristup djeci od 13 godina, ali detalji provedbe još nisu poznati.

Prema njezinim riječima, čak 94% danskih mališana mlađih od 13 godina već ima profil na barem jednoj društvenoj mreži, dok više od polovice djece mlađe od 10 godina koristi takve platforme.

“Vrijeme koje provode online — količina nasilja i sadržaja koji potiče samoozljeđivanje kojoj su izloženi — jednostavno predstavlja prevelik rizik za našu djecu,” rekla je Stage, dodajući kako “tehnološki divovi imaju ogromne resurse, ali ih ne koriste za sigurnost djece.”

Ministarica je naglasila da se zakon neće donijeti preko noći, ali da će Danska požuriti s izradom pravilne i zatvorene regulative bez “rupa” koje bi tehnološke kompanije mogle iskoristiti.

Sličan potez već je ranije poduzela Australija, koja je krajem 2024. prva na svijetu zabranila društvene mreže za djecu mlađu od 16 godina. Tamošnje vlasti uvele su visoke novčane kazne za platforme poput TikToka, Instagrama i Facebooka ako dopuste mlađima od 16 godina otvaranje računa.

U Danskoj bi se sustav provjere dobi mogao temeljiti na nacionalnom elektroničkom identitetu koji već posjeduje gotovo svaki građanin stariji od 13 godina. Vlada planira razviti posebnu aplikaciju za provjeru dobi, a ako se platforme ne budu pridržavale novih pravila, mogle bi biti kažnjene s do 6% globalnog prihoda.

“Ne želimo djecu isključiti iz digitalnog svijeta, već ih zaštititi od štetnog sadržaja,” rekla je Stage.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada mnoge zemlje pokušavaju pronaći ravnotežu između slobode pristupa internetu i zaštite mladih korisnika. Francuske vlasti nedavno su pokrenule istragu protiv TikToka zbog navodnog poticanja mladih na samoozljeđivanje, dok je Kina već godinama poznata po strogim ograničenjima vremena koje djeca smiju provoditi na internetu.

TikTok je u odgovoru naveo da “podržava inicijativu Danske” te istaknuo svoje sigurnosne alate poput Family Pairinga, dok iz Mete nije stigao komentar.

“Tehnološkim gigantima smo dali dovoljno prilika da se sami pozabave ovim problemom. Nisu to učinili — sada ćemo mi preuzeti volan i osigurati sigurnu budućnost naše djece,” zaključila je Stage.

IZVOR

Objava Ova EU država će zabraniti društvene mreže djeci! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Europska unija planira dodatno proširiti standardizaciju USB-C punjenja. Nakon što su telefoni i tableti od 2024. godine obavezni imati USB-C, a prijenosna računala od 2026., novi zakon predviđa da do 2028. svi vanjski napajanja za velik broj elektroničkih uređaja moraju imati USB-C priključak i odvojivi kabel. To se odnosi na punjače za konzole, monitore, Wi-Fi rutere, set-top box uređaje, bežične punjače, pa čak i PoE injectore za mrežnu opremu.

Ova napajanja, tzv. EPS (External Power Supplies), morat će podržavati USB Power Delivery standard, imati jasno označenu stvarnu snagu na sebi, na priključku i na kablu, te zadovoljavati strože zahtjeve energetske učinkovitosti tijekom rada, mirovanja i pri malom opterećenju. Uvodi se i novi “Common Charger” logo kako bi korisnici lakše prepoznali kompatibilne punjače.

Cilj je smanjiti elektronički otpad, povećati međusobnu kompatibilnost uređaja i omogućiti da jedan punjač radi za više proizvoda, kao što je već slučaj kod mobitela. EU procjenjuje da se godišnje proda oko 400 milijuna punjača i da bi nove mjere do 2030. mogle donijeti uštede od oko 1.070 TWh električne energije.

Nisu svi uređaji obuhvaćeni ovim pravilom. Izuzeti su medicinski uređaji, UPS napajanja, električni romobili i bicikli, određene igračke, uređaji za rad u mokrim uvjetima i još nekoliko specifičnih kategorija.

Važno je naglasiti da EU ne zabranjuje proizvođačima da u pakiranje uključe punjač. Mogu ga i dalje dodavati, ali ako to čine, on mora biti u skladu s novim propisima. Zanimljivo je da ove mjere u praksi uvode jasniji standard USB-C punjenja nego sama organizacija koja razvija USB standarde.

IZVOR

Objava EU donosi novi oštar zakon o USB-C punjačima! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Europska unija ponovno priprema promjene u pravilima o privatnosti na internetu, a ovaj put cilj je smanjiti iritaciju korisnika koje već godinama izazivaju obvezni “cookie” banneri. Od 2009. godine, nakon izmjena ePrivacy Direktive, gotovo svaka web stranica – od tehnoloških divova do osobnih blogova – mora prikazivati obavijest o kolačićima i tražiti pristanak korisnika. Prema procjenama, Europljani godišnje potroše čak 575 sati samo na klikanje tih prozora.

No, iako je svrha pravila bila zaštita privatnosti, u praksi je došlo do suprotnog učinka. Pravnik za zaštitu podataka Peter Craddock upozorava da su korisnici prestali čitati obavijesti i mehanički klikaju “prihvaćam”, čime je nestala njihova stvarna svrha – svjesno donošenje odluka o privatnosti.

Europska komisija sada razmatra nove izmjene ePrivacy Direktive koje bi mogle uključivati proširenje izuzetaka od obveze pristanka ili uvođenje mogućnosti da se postavke kolačića centralno upravljaju unutar preglednika. Još jedna opcija o kojoj se govori jest integracija pravila o kolačićima u Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR), koja već sada omogućuje fleksibilniji, na riziku temeljen pristup.

Industrija snažno lobira za brže rješenje, budući da se cookie bannere već godinama doživljava kao prepreku u online poslovanju. No, organizacije za digitalna prava upozoravaju da bi popuštanje moglo oslabiti zaštitu korisnika. Prema Itxasu Domínguezu de Olazábal iz organizacije European Digital Rights, oglašivači su najviše zainteresirani za ublažavanje pravila jer su kolačići i dalje ključni alat za praćenje i ciljano oglašavanje.

“Kada govorimo o kolačićima, to je kao da premještamo stolice na Titanicu – pravi problem je sustav nadzornog oglašavanja”, izjavila je za Politico. Dodala je i da već postoje iznimke za “nužne” kolačiće, pa nema opravdanja da se pravila dodatno olakšaju za one koji služe isključivo praćenju korisnika.

Nadolazeće izmjene tako bi mogle uvelike promijeniti digitalni krajolik u Europi – između interesa oglašivača i zaštite privatnosti, Bruxelles će morati pronaći novu ravnotežu.

IZVOR

Objava Dosta vam je “prozora s kolačićima” na internetu? Imamo dobre vijesti za vas! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Dansko predsjedništvo Vijeća Europske unije ponovno je stavilo u fokus kontroverzni zakon poznat kao Chat Control. Riječ je o prijedlogu službenog naziva „Uredba o sprječavanju i borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece“, koji se na razini EU raspravlja već od svibnja 2022. godine. Iako se cilj – suzbijanje širenja materijala dječje pornografije na internetu – na prvu čini plemenitim i opravdanim, metode koje Bruxelles i sada danska premijerka Mette Frederiksen guraju izazivaju ozbiljne zabrinutosti. Naime, zakon bi obvezao popularne aplikacije za dopisivanje, poput WhatsAppa, Signala i Telegrama, da skeniraju sav korisnički sadržaj – poruke, slike i videozapise – pa čak i one koji su zaštićeni end-to-end enkripcijom.

Mehanizam kojim se to želi provesti poznat je kao client-side scanning, odnosno skeniranje sadržaja izravno na uređaju korisnika prije nego što bude šifriran. Za one koji nisu tehnički potkovani, to praktično znači otvaranje trajnog „stražnjeg ulaza“ u svaku privatnu komunikaciju. Drugim riječima, država bi dobila mogućnost „čitati vaša pisma prije nego što zalijepite omotnicu“. Brojni stručnjaci i organizacije za zaštitu digitalnih prava upozoravaju da se time krše temeljna prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka zajamčena Poveljom EU o temeljnim pravima, konkretno člancima 7. i 8.

Frederiksen je ovaj prijedlog postavila kao prioritet danskog predsjedništva, s ciljem da se zakon usvoji do sredine listopada. Do sada ga, prema dostupnim informacijama, podržava 19 država članica, dok Njemačka još vaga svoju odluku. Ako Berlin pristane, osigurao bi se tzv. kvalificirani konsenzus, što znači da bi zakon mogao proći već u listopadu.

Problem je što bi se uspostavom takvog sustava stvorila infrastruktura masovnog nadzora koja se, jednom kada postoji, lako može proširiti i na druge vrste sadržaja – od političkih stavova do „neprimjerenih“ šala na internetu. Strahovi da bi ovaj zakon mogao postati oruđe za gušenje slobode izražavanja nisu neutemeljeni, pogotovo u kontekstu sve agresivnijih EU politika vezanih uz moderiranje sadržaja na internetu, poput Digital Services Acta.

Osim pravnih i etičkih posljedica, postoji i sigurnosni rizik. Ugradnjom ovakvog sustava u sve uređaje, ne bi samo države imale pristup privatnim podacima – otvorio bi se i prostor da ga zloupotrijebe hakeri ili neprijateljske sile. Kritičari ističu i da bi učinkovitost zakona ionako bila upitna, jer ozbiljni kriminalci često koriste zatvorene, neregulirane komunikacijske kanale.

Brojne organizacije za zaštitu privatnosti, uključujući Electronic Frontier Foundation, upozorile su da bi usvajanje Chat Controla u EU poslalo loš signal svijetu, normaliziralo nadzor i osnažilo autoritarne režime da traže isto od svojih građana. Neke aplikacije, poput Signala, već su najavile da bi se radije povukle s europskog tržišta nego da implementiraju ovakav sustav. To bi pak moglo naštetiti europskom digitalnom tržištu i potaknuti korisnike da prijeđu na nesigurnije alternative.

Zakon, u obliku u kojem je sada, ima vrlo malo jasnih prednosti, dok su negativne posljedice brojne i duboke – od narušavanja privatnosti i sigurnosti, preko urušavanja povjerenja u digitalne servise, do ugrožavanja same ideje slobodne i demokratske Europe. Borba protiv seksualnog zlostavljanja djece nedvojbeno je važna, ali postoje i drugi načini: ciljane istrage, međunarodna suradnja i strože kazne za počinitelje. Umjesto da uruši temeljne slobode svih građana, EU bi trebala jačati alate koji pogađaju kriminalce, a ne svakodnevne korisnike.

Usvajanje Chat Controla do listopada izgledno je samo ako Njemačka popusti pritisku Danske i Bruxellesa. Ako to učini, EU će napraviti povijesnu pogrešku i otvoriti vrata jednom od najopasnijih oblika digitalnog nadzora ikada viđenih na europskom tlu.

IZVOR

Objava Korak smo bliže masovnom nadzoru naših telefona pojavila se prvi puta na Bajtbox.

EU već neko vrijeme radi na izmjenama propisa koji se odnose na tržište pametnih telefona. Promjene su vidljive, a najnovije će sigurno promijeniti tržište.

Naime, od sada svi pametni telefoni i tableti koji se prodaju u EU moraju imati oznaku energetske efikasnosti unutar pakovanja. Naljepnica u kutiji je slična onima koje se nalaze na drugim elektronskim uređajima koji se prodaju na tržištu EU/EEA. Glavni cilj nove regulative jeste pomoći potrošačima da imaju više informacija pri kupovini, te da se smanji emisija CO₂.

Regulativa se odnosi na sve bežične telefone (fiksne), pametne telefone koji koriste mobilne ili satelitske mreže, obične telefone bez internetske veze ili aplikacija trećih strana, te tablete sa ekranima između 7 i 17,4”.

ENERGY oznaka, kako je poznato, prikazuje ocjenu na skali od A do G, gdje je A najefikasnija, a G najmanje efikasna. Sadrži sedam informacija:

• Opšta klasa energetske efikasnosti (od A do G).
• Trajanje baterije po punjenju (u satima i minutama).
• Klasa pouzdanosti pri ponovljenom padu (od A do E).
• Trajnost baterije u broju punih ciklusa.
• Klasa popravljivosti (od A do E).
• Otpornost na prodor (npr. prašinu i vodu).

Proizvođači će morati registrovati svoje proizvode u Evropskom registru proizvoda za energetsko označavanje (EPREL), kojim upravlja Evropska komisija.

Pored toga, svi novi uređaji prodani u EU morat će ispunjavati pet kriterija eko-dizajna:

• Izdržljivost: Uređaji trebaju biti otporni na slučajne padove i zaštićeni od prašine i vode.
• Dugotrajnost baterije: Baterije moraju izdržati najmanje 800 punih ciklusa punjenja i pražnjenja, zadržavajući barem 80% svog početnog kapaciteta.
• Popravljivost: Proizvođači moraju obezbijediti ključne rezervne dijelove unutar 5 do 10 radnih dana, te ih nuditi još 7 godina nakon što proizvod prestane da se prodaje u EU.
• Softverska podrška: Uređaji moraju dobivati nadogradnje operativnog sistema najmanje 5 godina nakon datuma prestanka prodaje.
• Pristup za popravke: Profesionalni serviseri moraju imati ravnopravan pristup potrebnom softveru ili firmveru.

Uređaji koji su predstavljeni prije 20.06.2025. godine izuzeti su od novih oznaka, a regulativa se ne primjenjuje ni na uređaje sa savitljivim ekranima, telefone za visoko sigurnu komunikaciju, te tablete s punim operativnim sistemima.

VIA

Objava Ovo su nova pravila EU za prodaju novih pametnih telefona! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Nakon godina obećanja da će WhatsApp ostati lišen oglasa, Meta se ipak sprema uvesti reklame u jednu od najpopularnijih aplikacija za razmjenu poruka na svijetu. No, korisnici u Europskoj uniji mogu zasad odahnuti – oglasa u EU neće biti barem do 2026. godine.

Informacija dolazi iz pouzdanog izvora – ugledni POLITICO prenosi kako je Meta obavijestila irsku Agenciju za zaštitu podataka da nova reklamna strategija zasad neće biti implementirana unutar granica EU. No, to nije znak dobre volje, već pametan poslovni potez. Meta ovime kupuje vrijeme kako bi regulatorima omogućila da detaljno analiziraju plan, koji uključuje korištenje oglasnih preferencija s povezanih Facebook i Instagram računa za ciljanje korisnika.

Ovakva odgoda savršeno se uklapa u širi trend u kojem EU korisnici uživaju privilegije koje ostatak svijeta može samo sanjati. Nedavni primjer je dolazak iOS-a 17.4 koji omogućuje sideloadanje aplikacija, čime su se otvorila vrata alternativnim trgovinama aplikacija i povratku popularnih igara poput Fortnitea na iPhone uređaje – barem unutar EU. Slično tome, Microsoft je ublažio agresivno forsiranje Edge preglednika upravo zbog pritiska europskih propisa.

Sve ove promjene dolaze zahvaljujući Digital Markets Actu, zakonodavnom okviru koji tehnološkim divovima nameće nova pravila igre. EU time postaje poligon za testiranje digitalnih prava korisnika, dok ostatak svijeta i dalje trpi poslovne modele koji su često agresivni i narušavaju privatnost.

Naravno, takve regulative nisu po volji velikim kompanijama. Apple je, primjerice, već javno upozorio Australiju da ne slijedi europski primjer, navodeći sigurnosne i privatnosne rizike kao opravdanje za zatvoreni ekosustav. No mnogi smatraju da je stvarni razlog zapravo gubitak kontrole – i profita.

Kada je riječ o WhatsAppu, irska Agencija za zaštitu podataka najavila je dodatne sastanke s predstavnicima Mete kako bi dublje analizirali planove oglašavanja. Povjerenik Des Hogan naglašava da će se u razgovore uključiti i ostale europske agencije kako bi se prikupili zajednički stavovi i potencijalne zabrinutosti. Njegov kolega Dale Sunderland dodaje da su razgovori još uvijek u ranoj fazi i da je prerano govoriti o konkretnim “crvenim linijama”.

Za sada, korisnici u EU mogu bezbrižno nastaviti koristiti WhatsApp bez oglasa, dok ostatak svijeta polako ali sigurno ulazi u eru “sponzoriranih poruka”. Pitanje je samo vremena kada će i Europljani doći na red – osim ako regulatori ne odluče još jednom pokazati zube.

IZVOR

Objava Nagli preokret – bez oglasa na WhatsAppu za EU! pojavila se prvi puta na Bajtbox.