Robot koji igra stolni tenis više nije samo demo za YouTube – sada ozbiljno izaziva, pa čak i pobjeđuje vrhunske igrače. Riječ je o projektu japanskog giganta Sony, koji je razvio naprednu robotsku ruku nazvanu Ace.

Za razliku od klasičnih industrijskih robota koji ponavljaju iste pokrete, ovaj koristi umjetnu inteligenciju i tzv. reinforcement learning – uči kroz iskustvo, baš kao čovjek. Rezultat? Igra na razini profesionalaca, reagira u djeliću sekunde i prilagođava se protivniku u realnom vremenu.

Jedna od njegovih najvećih prednosti je percepcija. Ima čak devet kamera raspoređenih oko terena, što mu omogućuje da prati rotaciju loptice i predviđa gdje će završiti. Dok ljudi imaju ograničeno vidno polje i vrijeme reakcije, ovaj robot praktički “vidi sve”.

Sony je za testiranje izgradio pravi stolnoteniski teren u Tokiju kako bi uvjeti bili što realniji. Profesionalni igrači koji su ga isprobali priznali su da ih je iznenadio – ne samo brzinom, nego i taktikom i preciznošću.

Zanimljivo je da cilj nije bio napraviti “super-robota” koji će pobjeđivati sirovom snagom. Umjesto toga, inženjeri su ga ograničili da igra pod istim pravilima i sličnim fizičkim mogućnostima kao čovjek. Drugim riječima, pobjeđuje zahvaljujući inteligenciji i donošenju odluka – ne zato što je “prejak”.

Ovaj projekt mnogi već nazivaju prekretnicom za robotiku. Do sada su AI sustavi dominirali u igrama poput šaha ili videoigara, ali prelazak u fizički svijet – gdje treba reagirati na nepredvidive situacije u stvarnom vremenu – puno je veći izazov.

Iako je ovo “samo” stolni tenis, implikacije su puno šire. Tehnologija iza ovog robota mogla bi se koristiti u industriji, logistici, pa čak i u vojnim sustavima – svugdje gdje su potrebne brze i precizne reakcije u dinamičnim uvjetima.

Drugim riječima: nije stvar u ping-pongu. Ovo je pogled u budućnost gdje će strojevi sve češće igrati – i raditi – na razini ljudi ili iznad nje.

IZVOR

Objava Sonyev ping pong robot pobjeđuje stolnoteniske profesionalce! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Umjetna inteligencija više nije samo pomoćni alat u razvoju softvera – barem ne u Google. Prema najnovijim podacima, čak 75 posto novog koda u kompaniji danas generira AI, dok inženjeri preuzimaju ulogu nadzora i provjere.

Radi se o ogromnom skoku u vrlo kratkom vremenu. Još u listopadu 2024. AI je sudjelovao u pisanju oko 25 posto koda, da bi do kraja 2025. taj udio narastao na 50 posto. Najnovija brojka jasno pokazuje da je AI postao primarni način razvoja, a ne samo dodatak programerima.

Ključnu ulogu u toj transformaciji imaju Googleovi vlastiti modeli iz obitelji Gemini, koje inženjeri koriste za generiranje, refaktoriranje i migraciju koda. No promjena nije samo tehnička – ona mijenja i način rada unutar kompanije.

Direktor Sundar Pichai opisuje novi pristup kao prelazak na “agentne workflowe”, gdje inženjeri više ne pišu svaki red koda, nego upravljaju sustavima koji mogu samostalno izvršavati kompleksne zadatke. U praksi to znači da AI može odraditi stvari poput migracije cijelog koda ili velikih refaktoringa uz minimalnu ljudsku intervenciju.

Rezultati su već vidljivi. Pichai je naveo primjer kompleksne migracije koja je, uz pomoć AI agenata, završena čak šest puta brže nego što bi to bilo moguće samo s ljudskim timom prije godinu dana.

Ovakav pristup označava i širi pomak u industriji – od klasičnih “autocomplete” alata prema sustavima koji planiraju i izvršavaju zadatke gotovo samostalno. Programeri tako sve više postaju orkestratori, a sve manje “tipkači koda”.

Google nije jedini koji ide u tom smjeru. Microsoft je već ranije objavio da AI sudjeluje u pisanju 20 do 30 posto koda u nekim projektima, dok su procjene da bi taj udio mogao doseći i 95 posto u narednih nekoliko godina. Meta također aktivno gura AI u razvojne procese, s ciljem da većina koda bude barem djelomično generirana uz pomoć umjetne inteligencije.

Zanimljivo je da ni unutar Googlea stvari nisu potpuno usklađene. Neki timovi u Google DeepMind koriste i konkurentske alate poput Claude Code od tvrtke Anthropic, što stvara određene tenzije oko standardizacije i strategije.

Bez obzira na to, trend je jasan. AI sve više preuzima posao koji je donedavno bio rezerviran za ljude, a uloga developera se mijenja iz temelja. Pitanje više nije hoće li AI pisati kod – nego koliko će ljudi uopće biti potrebno da ga nadziru.

IZVOR

Objava Google šokirao – AI piše 75% njihovog koda! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Google očito nema namjeru usporiti s razvojem AI značajki, čak ni nakon negativnih reakcija koje su pratile slične pokušaje u industriji. Najnoviji primjer dolazi kroz Gemini, koji sada dobiva mogućnost povezivanja s Google Photos i korištenja privatnih fotografija za generiranje sadržaja.

Ideja iza toga dio je šire inicijative koju Google naziva “Personal Intelligence” – koncept koji povezuje Gemini s aplikacijama poput Gmaila, Mapsa, YouTubea i Photosa kako bi odgovori bili što personaliziraniji.

U praksi to znači da AI više ne mora “pogađati” kako korisnik izgleda ili kakav mu je stil. Umjesto toga, može koristiti stvarne fotografije korisnika i njegovih bližnjih kako bi generirao slike koje su uvjerljivije i osobnije.

Tehnološki gledano, ovo bi trebalo pojednostaviti korištenje AI alata. Umjesto detaljnog opisivanja fizičkog izgleda, okruženja ili atmosfere kroz dugačke promptove, sustav automatski povlači kontekst iz povezanih fotografija i sam popunjava praznine.

No upravo tu nastaje problem.

Korištenje privatnih fotografija – uključujući obiteljske slike i osobne uspomene – kao “goriva” za AI odmah je izazvalo zabrinutost oko privatnosti. Kritičari upozoravaju da se ovakvim pristupom briše granica između osobnih podataka i sadržaja koji AI obrađuje.

Google naglašava da je funkcija dobrovoljna, odnosno opt-in. Korisnici sami biraju koje aplikacije žele povezati s Gemini sustavom, a nova opcija trenutno se uvodi samo za određene korisnike u SAD-u.

Tvrtka također tvrdi da se privatne fotografije ne koriste za treniranje modela te da korisnici mogu vidjeti koje su slike korištene kao referenca za generirani sadržaj.

Ipak, takva objašnjenja ne uklanjaju sve sumnje. Povijest tehnoloških kompanija pokazuje da transparentnost često dolazi tek nakon pritiska javnosti, a povjerenje se teško gradi – i lako gubi.

Zaključno, ova značajka možda nije skriveno “špijuniranje” korisnika, ali ideja da AI ima pristup osobnoj galeriji fotografija mnogima neće biti ugodna. Google ponovno balansira između korisnosti i privatnosti – a pitanje je gdje će korisnici povući granicu.

IZVOR

Objava Google i Gemini upalili alarme – vaše privatne fotografije će koristiti za AI? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Umjetna inteligencija danas može pisati kod, odgovarati na kompleksna pitanja i rješavati zadatke koji su donedavno bili rezervirani za ljude. No čim se prebaci u stvarni svijet, stvari postaju puno manje impresivne. Novo istraživanje pokazuje da čak ni najnapredniji AI modeli ne uspijevaju ostvariti profit na – kladionici.

Startup General Reasoning odlučio je testirati koliko su vodeći AI sustavi zapravo “pametni” kada moraju donositi odluke kroz vrijeme, uz stalne promjene i neizvjesnost. Kao testno okruženje odabrali su Premier League, jednu od najpraćenijih i statistički bogatih nogometnih liga na svijetu.

Može li AI pogoditi dobitni tiket?

U eksperimentu su sudjelovali modeli kompanija poput OpenAI, Google, Anthropic i xAI. Svaki model dobio je povijesne podatke, statistike timova i zadatak da razvije strategiju klađenja koja donosi profit.

Ključna stvar je da su modeli morali igrati “po pravilima” – bez pristupa internetu i uz ograničen broj pokušaja. Cilj nije bio pogoditi pojedinačne utakmice, nego dugoročno završiti sezonu u plusu.

Rezultat je prilično jasan: gotovo svi su izgubili novac.

Najbolje se snašao Claude Opus, ali je i on završio s prosječnim minusom od 11 posto. Grok iz xAI-a čak je u jednom pokušaju potpuno “bankrotirao”. Jedini pozitivan rezultat ostvario je Gemini, ali samo u jednom pokušaju – u drugom je također završio u minusu.

Drugim riječima, ni najnapredniji AI danas ne može dosljedno pobijediti kladionicu.

Zašto AI gubi tamo gdje ljudi ponekad pobjeđuju?

Na papiru, AI ima sve što treba – ogromne količine podataka, analitičku snagu i sposobnost prepoznavanja obrazaca. Problem je u tome što stvarni svijet, a posebno sport, nije “čist” i predvidiv sustav.

Nogomet ovisi o bezbroj faktora koje je teško kvantificirati. Ozljede, forma igrača, psihološki momenti, pa čak i sreća igraju veliku ulogu. AI modeli, koji su trenirani na strukturiranim podacima i jasnim pravilima, teško se nose s takvom razinom kaosa.

Još veći problem je dugoročno razmišljanje. Dok AI briljira u pojedinačnim zadacima, puno teže se snalazi kada mora prilagođavati strategiju kroz vrijeme, učiti iz pogrešaka i reagirati na promjene koje nisu unaprijed definirane.

AI je moćan alat, ali ne i čarobni tipster

Ovo istraživanje dobro prizemljuje očekivanja od umjetne inteligencije. Iako može biti izuzetno korisna u mnogim područjima, daleko je od toga da može pouzdano predviđati kompleksne, dinamične sustave poput sporta.

Za sada, čini se da kladionice i dalje imaju prednost – čak i protiv najnaprednijih algoritama na svijetu.

IZVOR

Objava Kladite se na sport? Ni AI ne može pobijediti kladionicu! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

OpenAI očito je poslušao korisnike. Nakon mjeseci prigovora da je razlika između ChatGPT Plus i Pro pretplate prevelika – i financijski i funkcionalno – stigla je nova opcija koja pokušava pogoditi “zlatnu sredinu”.

I da, cijena je točno onakva kakvu su mnogi i očekivali – 100 dolara mjesečno.

Do sada je ponuda bila prilično jednostavna: Go za 8 dolara, Plus za 20 dolara i Pro za 200 dolara. Problem? Skok s 20 na 200 dolara bio je prevelik za većinu, posebno za developere i power usere koji trebaju više resursa, ali ne baš “enterprise razinu”.

Je li $100 ChatGPT plan ono što su korisnici tražili?

U teoriji – da.

Novi Pro plan od 100 dolara mjesečno zapravo je “lite” verzija postojećeg Pro paketa. Glavna razlika nije u featureima nego u limitima korištenja. Dok Plus nudi osnovni pristup, novi Pro plan donosi oko 5x veće limite, dok skuplja verzija od 200 dolara ide do 20x.

Drugim riječima, sve ostaje isto – samo dobiješ više svega.

To uključuje naprednije modele poput GPT-5.4 Pro za zahtjevnije zadatke, maksimalne mogućnosti za Codex (alat za programiranje), neograničeno korištenje GPT-5.3 modela i upload datoteka, brže generiranje slika, te maksimalne limite za “deep research” i agent mode. Ukratko, ovo je paket za ljude koji ChatGPT koriste kao alat, a ne kao povremeni chatbot.

Zanimljivo, OpenAI je povodom lansiranja dodatno “pojačao” Codex – do kraja svibnja korisnici ovog plana dobivaju i do 10x veće limite u odnosu na Plus, umjesto standardnih 5x.

Gdje se tu uklapaju developeri i Codex?

Ako postoji jedna publika koja će najviše profitirati od ove promjene, to su developeri.

Codex, OpenAI-jev alat za generiranje i razumijevanje koda, već sada koristi više od 3 milijuna korisnika tjedno. S novim planom, OpenAI jasno cilja upravo tu skupinu – ljude kojima treba više “AI kapaciteta” svaki dan, ali ne žele plaćati 200 dolara mjesečno.

Istovremeno, postojeći benefiti za Plus korisnike se mijenjaju. Dosadašnja promocija za Codex završava, a fokus se prebacuje na više manjih sesija kroz tjedan umjesto dugih, intenzivnih korištenja u jednom danu.

OpenAI pritom ne propušta ubaciti i lagani “ubod” prema konkurenciji, tvrdeći da Codex nudi više vrijednosti po dolaru u odnosu na rješenja poput Claude Code.

Realno, ova nova pretplata nije revolucija – ali je vrlo pragmatičan potez. Umjesto da tjera korisnike na ekstrem od 200 dolara, OpenAI sada nudi nešto što ima smisla za širu publiku.

Zaključak je jednostavan: ako ti je Plus postao tijesan, a Pro preskup, ovaj plan postoji upravo za tebe. I iskreno, bilo je i vrijeme.

IZVOR

Objava ChatGPT poslušao korisnike – stiže novi plan pretplate! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

AI pretraživanje trebalo je ubrzati dolazak do informacija, ali čini se da nas ponekad vodi i u krivom smjeru. Najnovije analize pokazuju da Google u svojim AI sažecima i dalje griješi češće nego što bi mnogi očekivali, a razmjeri problema mogli bi biti znatno veći nego što se na prvi pogled čini.

Prema izvještaju The New York Times, otprilike jedan od deset AI generiranih odgovora u Google pretraživanju sadrži netočne informacije. Kada se ta brojka stavi u kontekst oko pet bilijuna pretraga godišnje, dolazimo do zapanjujućih procjena – deseci milijuna pogrešnih odgovora svakog sata. Drugim riječima, gotovo milijun netočnih informacija svake minute potencijalno dolazi pred korisnike.

Koliko su zapravo točni Googleovi AI odgovori?

Podaci dolaze od AI startupa Oumi, koji je analizirao više od 4.000 Google pretraga koristeći benchmark SimpleQA. Njihovi rezultati pokazuju da je Gemini verzija 2 u listopadu bila točna u 85 posto slučajeva, dok je novija verzija 3 do veljače napredovala na 91 posto.

Na papiru to zvuči kao solidan napredak. U praksi, međutim, i tih preostalih devet posto znači ogroman broj potencijalno krivih odgovora, s obzirom na volumen pretraga koji Google svakodnevno obrađuje. Dodatni problem je što se rezultati mogu razlikovati čak i kada se ista pretraga ponovi nekoliko sekundi kasnije.

Google osporava metodologiju istraživanja, tvrdeći da ne odražava stvarno ponašanje korisnika. Interni podaci kompanije navodno pokazuju da Gemini 3, kada radi izvan konteksta tražilice, “halucinira” u oko 28 posto slučajeva, što dodatno komplicira sliku o pouzdanosti sustava.

Možemo li vjerovati izvorima koje AI navodi?

Jedan od većih problema nije samo točnost odgovora, nego i način na koji ih AI potkrepljuje. Google uz AI sažetke često prikazuje linkove na izvore, ali oni nerijetko ne potvrđuju tvrdnje koje AI iznosi. Ponekad je situacija čak i apsurdna – netočan AI odgovor prati link s točnim informacijama, ili obrnuto.

Analiza pokazuje da su takva neslaganja postala češća s novijom verzijom modela. Kod Geminija 2 pojavljuju se u 37 posto slučajeva, dok kod Geminija 3 taj broj raste na 56 posto. Drugim riječima, više od polovice AI odgovora može imati problematičnu vezu s izvorima koje citira.

Istraživači su također pokazali koliko je sustav podložan manipulaciji. U jednom eksperimentu, novinar BBC objavio je blog s netočnim informacijama, a već sljedeći dan Googleov AI ih je preuzeo i prikazivao kao činjenice.

Zanimljivo, same kompanije već se djelomično ograđuju od vlastitih alata. Microsoft u uvjetima korištenja za Copilot navodi da je alat namijenjen zabavi, a ne donošenju važnih odluka. Google pak savjetuje korisnicima da provjere informacije, dok xAI otvoreno priznaje da su halucinacije dio igre.

Zaključak je prilično jasan – AI pretraživanje može biti koristan alat, ali još uvijek nije nepogrešiv izvor istine. A dok se tehnologija ne stabilizira, stara navika provjere informacija iz više izvora ponovno postaje itekako aktualna.

IZVOR

Objava Googleov AI daje milijune netočnih informacija svaki dan! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

AI boom već je neko vrijeme tema broj jedan u tehnološkom svijetu, ali njegov utjecaj sve se manje vidi samo u benchmarkovima i sve više u novčanicima. Cijene komponenti rastu, a novi izvještaji sugeriraju da je najgore tek pred nama.

Prema analizi TrendForcea, cijene DRAM-a i NAND memorije nastavit će rasti i tijekom drugog kvartala 2026. godine. Razlog je jednostavan – ogromna potražnja iz AI data centara koji gutaju resurse brže nego što ih industrija može proizvesti.

Istovremeno, problemi u opskrbnom lancu dodatno kompliciraju situaciju, a geopolitičke napetosti samo dolijevaju ulje na vatru.

Zašto AI diže cijene hardvera?

Proizvođači memorije sve više proizvodnih kapaciteta preusmjeravaju prema serverima i high-end rješenjima za umjetnu inteligenciju. To znači manje komponenti za “obične” uređaje poput laptopa i desktop računala.

Posljedica toga je prilično brutalna – očekuje se rast cijena DRAM-a između 58% i 63% u samo jednom kvartalu. NAND flash također ide u istom smjeru, s procijenjenim poskupljenjem od 70% do 75%.

Drugim riječima, SSD-ovi, RAM i sve što ovisi o njima neće uskoro pojeftiniti. Naprotiv, nestašice bi se mogle osjetiti sve do 2027. ili čak 2028. godine.

To se već prelijeva na krajnje proizvode. Laptopi i gaming računala prvi su na udaru, dok bi pametni telefoni mogli proći nešto bolje, barem kratkoročno.

Hoće li sukobi dodatno pogoršati situaciju?

Kao da tržištu hardvera nije bilo dovoljno problema, dodatni pritisak dolazi iz geopolitike. Sukob između SAD-a i Irana već sada utječe na transportne rute i cijene sirovina.

Skuplji transport znači skuplje sve – od bakra i srebra do plastike. Čak i ambalaža postaje skuplja, što pokazuje koliko su lanci opskrbe međusobno povezani.

Situacija ide toliko daleko da se spominju i potencijalne nestašice specifičnih komponenti poput lasera koji se koriste u mrežnoj opremi i PCB-ovima. Broadcom navodi da su rokovi isporuke za tiskane pločice narasli sa šest tjedana na čak šest mjeseci.

Ako se trend nastavi, posljedice neće biti ograničene samo na tehnologiju. Industrija upozorava da bi dugotrajan sukob mogao utjecati i na dostupnost osnovnih proizvoda poput plastičnih vrećica, boca ili čak rukavica.

Sve to dolazi nakon ranijih upozorenja da AI boom već usporava proizvodnju procesora. Intel i AMD su početkom ožujka potvrdili probleme u opskrbi, a proizvođači računala poput Della i HP-a navodno razmatraju povećanje cijena od 10% do 15%.

Kada se sve zbroji, jasno je da AI revolucija ima i svoju manje glamuroznu stranu. Dok tehnologija napreduje nevjerojatnom brzinom, cijena tog napretka sve se više prebacuje na krajnje korisnike.

IZVOR

Objava Nakon diskova, RAM-a i procesora – ovo su nove žrtve AI inflacije? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

OpenAI očito ulazi u novu fazu – onu u kojoj više nije dovoljno imati hrpu dobrih alata, nego ih treba spojiti u jedno iskustvo. Prema najnovijim informacijama, kompanija razvija desktop “superaplikaciju” koja bi objedinjavala ChatGPT, Atlas browser i Codex u jedinstveni proizvod.

Ideja je jednostavna – manje aplikacija, manje konfuzije, više produktivnosti. U praksi, to je puno veći potez nego što zvuči.

Zašto OpenAI želi napraviti “superapp”?

Prema internim informacijama, OpenAI se suočava s problemom koji je tipičan za brzo rastuće tech kompanije – previše proizvoda koji rade slične stvari, ali nisu dovoljno povezani.

Atlas već integrira ChatGPT u browser, dok je Codex fokusiran na programiranje i paralelne AI zadatke. No za prosječnog korisnika to znači jedno – mora znati što koristiti i kada, što nije baš idealno iskustvo.

Cilj superaplikacije je to promijeniti. Umjesto skakanja između alata, sve bi bilo objedinjeno na jednom mjestu – chat, pregledavanje weba i razvoj softvera.

Projekt vodi Fidji Simo, dok će Greg Brockman sudjelovati u dizajnu i tehničkom smjeru. Prema dostupnim izjavama, fokus kompanije sada je jasan – manje eksperimentiranja, više konkretnih, produktivnih rješenja.

Može li OpenAI ovim potezom sustići konkurenciju?

Ovaj potez nije samo interno “pospremanje” proizvoda – riječ je i o odgovoru na sve jaču konkurenciju, posebno od strane Anthropica i drugih AI igrača.

Iako je ChatGPT globalno prepoznat, Atlas i Codex još uvijek nisu ušli u mainstream. Spajanjem u jednu aplikaciju, OpenAI želi povećati vidljivost tih alata i učiniti ih dijelom svakodnevnog workflowa.

Strategija također jasno pokazuje u kojem smjeru ide industrija – AI više nije samo chatbot, nego platforma za rad. Pregledavanje interneta, pisanje koda i komunikacija sve se više stapaju u jedno iskustvo.

Ako superapp uspije, mogao bi postati nešto poput “operativnog sustava unutar operativnog sustava” – centralno mjesto za produktivnost na računalu.

Naravno, ostaje pitanje hoće li korisnici to prihvatiti ili će radije ostati pri staroj navici korištenja više odvojenih alata. No jedno je sigurno – OpenAI više ne želi da razmišljate o tome koju aplikaciju otvoriti. Samo da otvorite jednu.

IZVOR

Objava OpenAI pravi AI “super-aplikaciju”? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Zdravstveni podaci već su godinama jedna od najvrjednijih valuta u tehnološkom svijetu, a najnoviji trend ide korak dalje – korisnicima se nudi da ih dragovoljno predaju umjetnoj inteligenciji u zamjenu za personalizirane savjete. Nakon što je Anthropic krenuo tim putem sa svojim rješenjem Claude Health, sada i Google ubrzava tempo kroz značajne nadogradnje za Fitbit.

Najava je stigla na godišnjem događaju The Check Up, gdje je Google otkrio planove za integraciju osobnih medicinskih podataka izravno u Fitbit aplikaciju. Već od sljedećeg mjeseca korisnici u SAD-u moći će povezati kompletnu medicinsku povijest – uključujući nalaze, terapije i povijest pregleda – i dobiti objedinjeni pregled vlastitog zdravlja na jednom mjestu.

Postaje li AI liječnik prvi izbor za savjet?

Ključ cijele priče je novi Fitbit health coach, AI asistent pokretan Gemini modelom. Nakon povezivanja medicinskih podataka, korisnici mogu postavljati pitanja o vlastitom zdravlju i dobivati personalizirane odgovore – od savjeta za kolesterol do općih zdravstvenih preporuka i sažetaka.

Na papiru, ideja zvuči kao logičan korak prema personaliziranoj medicini. Umjesto generičkih savjeta, AI ima pristup konkretnim podacima i može ponuditi preciznije preporuke. U praksi, međutim, otvara se niz pitanja – od pouzdanosti takvih savjeta do granice između korisne analize i potencijalnog preuzimanja uloge liječnika.

Google pritom ne gradi sustav sam. Za pristup medicinskim podacima surađuje s platformama poput b.well Connected Health i CLEAR, a proces povezivanja uključuje i dodatnu verifikaciju identiteta putem osobnog dokumenta i selfieja. Drugim riječima, razina pristupa podacima koju korisnici daju je – potpuna.

Privatnost ili praktičnost – što je stvarna cijena?

Integracija medicinskih podataka donosi očite prednosti, ali i značajne rizike. Zdravstvene informacije spadaju među najosjetljivije podatke koje netko može dijeliti, a njihovo povezivanje s velikim tehnološkim platformama uvijek izaziva zabrinutost.

Google naglašava da su podaci pod kontrolom korisnika, no činjenica da se koriste za treniranje i rad AI sustava otvara prostor za skepticizam. Povijest tehnološke industrije pokazuje da granica između “korisnog” i “preinvazivnog” često ovisi o interpretaciji – i regulatorima.

Uz ovu veliku promjenu, Google uvodi i praktičnija poboljšanja. Fitbit dobiva preciznije praćenje sna koje bolje razlikuje stvarno spavanje od ležanja budnim, kao i podršku za kontinuirane mjerače glukoze putem Health Connect platforme. To su manje spektakularne, ali za svakodnevno korištenje vjerojatno važnije nadogradnje.

Nove funkcije prvo stižu u obliku Public Preview programa u SAD-u, što znači da će stvarni doseg i reakcije korisnika tek postati jasni. No šira slika već je vidljiva: tehnološke kompanije sve otvorenije traže pristup zdravstvenim podacima, a umjetna inteligencija postaje glavni alat za njihovu obradu.

Pitanje koje ostaje nije može li AI pomoći u razumijevanju zdravlja – nego koliko su korisnici spremni podijeliti da bi do tog razumijevanja došli.

IZVOR

Objava Stiže “AI doktor” – Google želi vašu zdravstvenu povijest? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Kad se pojavi novi AI alat, obično slijedi ista reakcija: kratko čuđenje, nekoliko viralnih primjera i kolektivni uzdah olakšanja uz zaključak da “ipak još nije to to”. Seedance 2.0 je prvi put ozbiljno poljuljao taj obrazac. Video model koji je razvila kineska tvrtka ByteDance, najpoznatija po platformi TikTok, ne izgleda kao eksperiment, već kao alat koji se bez puno prilagodbi može ubaciti ravno u profesionalni produkcijski proces.

Seedance iz tekstualnog opisa generira video koji uključuje vizuale, pokret, zvuk i dijalog, i to u kvaliteti koja više podsjeća na filmski set nego na “AI demo”. Viralni isječci s likovima poput Spider-Mana, Deadpoola ili čak Willa Smitha u apsurdnim, ali uvjerljivo produciranim scenama, natjerali su i skeptike da se zapitaju je li ovo prvi put da AI ne pokušava imitirati film – nego ga stvarno radi.

Je li problem u tehnologiji ili u tome što je predobra?

Reakcija Hollywooda bila je brza i očekivana. Studiji poput Disneyja i Paramountja optužili su ByteDance za kršenje autorskih prava, posebno zbog generiranja sadržaja s postojećim zaštićenim likovima. No, pravni dio priče samo je površina problema. Pravo pitanje glasi: što se događa kad tehnologija postane toliko dobra da razlika između “pravog” i generiranog sadržaja prestane biti očita?

Za razliku od zapadnih AI video alata koji su dosad impresionirali pojedinačnim kadrovima ili stiliziranim sekvencama, Seedance uspijeva povezati sve elemente u koherentnu cjelinu. U tom smislu više podsjeća na virtualnog redatelja fotografije nego na klasični generativni model. Usporedbe s alatima poput Midjourneyja ili OpenAI Soraja su neizbježne, ali Seedance ide korak dalje jer audio, video i narativ tretira kao jedan problem, a ne tri odvojena.

Zbog toga zabrinutost ne dolazi samo od velikih studija, već i od kreativaca koji se pitaju gdje je granica između alata koji pomaže i sustava koji zamjenjuje cijele dijelove industrije. Ako mali studio može uz pomoć AI-ja snimiti akcijsku ili znanstveno-fantastičnu seriju s budžetom koji je dosad bio dovoljan tek za obiteljsku dramu, jasno je da se pravila igre mijenjaju.

Kina, AI i nova utrka bez jasnih pravila

Seedance 2.0 nije izoliran slučaj, već dio šireg trenda u kojem Kina agresivno ulaže u umjetnu inteligenciju, automatizaciju i vlastite modele. Prošlogodišnji uspjeh modela DeepSeek pokazao je da kineske tvrtke ne samo da prate Zapad, već ga u nekim segmentima i prestižu. Razlika je u brzini i spremnosti na rizik. Dok se zapadne kompanije sve češće zapliću u regulatorne i pravne rasprave, kineski modeli često prvo izađu na tržište, a tek kasnije rješavaju posljedice.

Za korisnike i male produkcije to znači više moći nego ikad prije. Za velike studije to znači gubitak kontrole nad time kako se njihovi likovi, stil i IP koriste. A za publiku to znači da će granica između “pravog filma” i AI generiranog sadržaja uskoro postati potpuno nebitna.

Seedance 2.0 možda neće srušiti Hollywood sutra, ali je prvi alat zbog kojeg ta ideja više ne zvuči kao znanstvena fantastika. I možda je upravo to najneugodniji dio cijele priče.

IZVOR

Objava Ovo je kineski AI od kojeg strahuje Hollywood! pojavila se prvi puta na Bajtbox.