Francuska ide korak dalje u dugogodišnjoj ambiciji Europe da smanji ovisnost o američkom softveru. Najnoviji planovi pokazuju ozbiljan zaokret – državni sustavi trebali bi postupno napustiti alate poput Windowsa, Microsoft Officea, Zooma i Google Docsa u korist europskih alternativa.

Radi se o inicijativi koju vodi francuska međuresorna digitalna direkcija (DINUM), a koja sada prvi put ima jasnu roadmap strukturu. I dok su pojedini gradovi i institucije već eksperimentirali s open-source rješenjima, ovo je prvi signal šire, koordinirane tranzicije na razini države.

Zašto Francuska napušta američki softver?

Odgovor je kombinacija politike, sigurnosti i – možda najvažnije – digitalnog suvereniteta.

Francuska vlada planira prelazak na Linux za desktop sustave, dok će ministarstva do jeseni morati definirati strategije za smanjenje ovisnosti o ne-europskim rješenjima i u drugim područjima. To uključuje kolaboracijske alate, sigurnosne sustave, umjetnu inteligenciju, baze podataka i mrežnu infrastrukturu.

Umjesto postojećih alata, DINUM već predlaže domaća rješenja poput Tchap za komunikaciju, Visio kao alternativu za videopozive i FranceTransfer za prijenos datoteka. Plan uključuje i suradnju s privatnim sektorom, a prvi sastanci na tu temu zakazani su za lipanj.

Ovaj potez dolazi u širem kontekstu napetosti između Europe i SAD-a oko regulacije tehnoloških kompanija. Europska unija već godinama pokušava ograničiti utjecaj velikih igrača kroz zakone poput Digital Services Acta i Digital Markets Acta, koji ciljaju kompanije poput Applea, Microsofta i Googlea.

Je li ovo početak šireg europskog trenda?

Sve više izgleda da jest.

Francuska nije jedina koja ide u tom smjeru. Germany već je pokrenula slične inicijative – primjerice, savezna pokrajina Schleswig-Holstein planira prijeći s Microsoft Teamsa na LibreOffice, dok su Francuska i Njemačka zajedno predstavile Docs, alternativu Google Docsu.

U međuvremenu, International Criminal Court također prelazi na open-source rješenja poput OpenDeska, a pojavljuju se i novi projekti poput Euro-Officea, europske varijante OnlyOffice paketa.

Cijela priča dodatno pogurava interes za Linux ekosustav. Distribucije poput Fedore, elementary OS-a ili Kali Linuxa već imaju stabilnu podršku, a čak je i gaming na Linuxu napravio veliki iskorak zahvaljujući projektima koji omogućuju pokretanje Windows igara bez većih problema.

Ipak, unatoč ambicioznim planovima, prelazak neće biti brz ni jednostavan. Državne institucije duboko su integrirane s postojećim softverom, a promjena takvog sustava zahtijeva vrijeme, novac i političku volju.

No smjer je jasan – Europa sve manje želi ovisiti o tuđoj tehnologiji. A ako Francuska uspije provesti ovaj plan, vrlo je vjerojatno da će i druge zemlje slijediti isti put.

IZVOR

Objava Još jedna europska zemlja prelazi na Linux? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Ubuntu je godinama slovio kao “sigurna luka” za sve kojima je Windows postao spor, naporan ili jednostavno prezahtjevan. No čini se da se stvari polako mijenjaju, i to u trenutku kada Microsoft priznaje da Windows 11 i dalje ima svojih problema.

Dok Redmond obećava velika poboljšanja u nadolazećem Windowsu 11 26H2, Canonical priprema Ubuntu 26.04 LTS, kodnog imena “Resolute Raccoon”. I taman kad biste pomislili da će Linux ostati lagana alternativa, dolazi malo iznenađenje – zahtjevi za hardver su porasli.

Postaje li Ubuntu zahtjevniji od Windowsa?

Prema službenim informacijama, Ubuntu 26.04 LTS zahtijevat će dvojezgreni procesor od 2 GHz, najmanje 6 GB RAM-a i 25 GB slobodnog prostora na disku. Na papiru, to je ozbiljan skok u odnosu na prethodni LTS 24.04 koji je tražio 4 GB RAM-a.

Usporedbe radi, Windows 11 i dalje službeno traži 4 GB RAM-a i procesor od 1 GHz s dvije jezgre. To znači da Ubuntu sada, barem kad je riječ o memoriji i procesoru, izgleda zahtjevnije od Microsoftovog operativnog sustava.

Naravno, brojke na papiru ne pričaju cijelu priču. Windows 11 s novim AI značajkama zapravo traži znatno jači hardver nego što minimalni zahtjevi sugeriraju. Drugim riječima, možete ga instalirati na slabiji PC, ali pitanje je koliko će to iskustvo biti ugodno.

Ubuntu, s druge strane, očito diže ljestvicu kako bi osigurao stabilno i moderno desktop iskustvo, posebno s GNOME okruženjem koje nije baš poznato po štedljivosti.

Ima li Linux još smisla za starija računala?

Ako ste planirali “pobjeći” s Windowsa na Linux zbog starijeg hardvera, ova vijest vas možda malo prizemljuje.

Ubuntu više nije ona ultra-lagana distribucija kakva je nekad bio. Danas cilja na uglađeno desktop iskustvo koje dolazi uz određenu cijenu u resursima. To ne znači da Linux više nije opcija, nego da treba birati pametnije.

Postoje distribucije poput Fedore ili Zorin OS-a koje mogu imati nešto niže zahtjeve, a tu su i specijalizirane varijante poput Nobare za AMD Ryzen korisnike. Ako vam GUI nije presudan, Ubuntu Server ostaje brutalno lagana opcija s minimalno 1 GB RAM-a i tek 4 GB prostora na disku.

Zanimljivo je i da Ubuntu i dalje nema TPM zahtjev, za razliku od Windowsa 11 gdje je TPM 2.0 praktički obavezan za većinu verzija. To znači da Linux i dalje može oživjeti neka starija računala koja Windows jednostavno odbija.

Na kraju, situacija je pomalo ironična. Windows pokušava postati bolji i optimiziraniji, dok Ubuntu postaje sve “teži”. Ako se ovaj trend nastavi, uskoro više neće biti dovoljno reći “instaliraj Linux i riješi problem” – morat ćemo dodati i “ali pazi koji Linux”.

IZVOR

Objava Ubuntu podigao zahtjeve – sad je “teži” čak i od Windowsa! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Windows 10 je mrtav. Nekoliko dana nakon što je Microsoft službeno prekinuo podršku za svoj najpopularniji operativni sustav, korisnicima su ostale tri opcije: ostati na zastarjelom Windowsu 10, prijeći na Windows 11 – ili potpuno promijeniti stranu i prijeći na neku Linux distribuciju.

No dok je Microsoft još mjesecima najavljivao kraj podrške, Linux zajednica već je pripremala teren. Organizacije poput The Document Foundation, tvorca LibreOfficea, još su u lipnju počele otvoreno pozivati korisnike da prijeđu na Linux, kritizirajući Microsoftovu odluku koja je milijune funkcionalnih računala učinila „zastarjelima“. Uz njih, i KDE je pokrenuo svoju kampanju „End of 10“, nudeći vodiče i resurse za prelazak na Linux.

Najagresivniji među njima bio je Zorin Group, koji je iskoristio trenutak i lansirao Zorin OS 18 upravo na dan kad je Windows 10 službeno umro. Na platformi X, ekipa iz Zorina objavila je da je nova verzija preuzeta više od 100.000 puta u nešto više od dva dana, a čak 72% preuzimanja dolazi od korisnika Windowsa – što je njihov najuspješniji launch do sada.

Zorin OS 18 donosi potpuno redizajnirano sučelje s modernijim izgledom, svjetlijom paletom boja i lebdećom zaobljenom trakom zadataka. Uveden je i bolji sustav slaganja prozora – kad povučete prozor na vrh ekrana, pojavljuje se upravitelj izgleda sličan Windows 11 Snap Layouts funkciji, ali s dodatnom mogućnošću stvaranja vlastitih prilagođenih rasporeda.

Što se tiče kompatibilnosti s Windows aplikacijama, nova verzija uključuje WINE 10 za bolju podršku Windows softvera, kao i proširenu bazu aplikacija koja automatski prepoznaje instalacijske datoteke. Kad Zorin detektira Windows program, predlaže najbolji način pokretanja među više od 170 popularnih aplikacija – bilo kroz Linux verziju, web alternativu ili preko samog WINE-a.

Linux zajednica, čini se, nije mogla dočekati bolji trenutak. Dok Windows 10 odlazi u povijest, distribucije poput Zorin OS-a spremno dočekuju korisnike koji ne žele nužno prijeći na Windows 11 – nego na nešto potpuno novo.

IZVOR

Objava Brojni korisnici Windowsa 10 prelaze na ovu Linux distribuciju! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Godina u kojoj Microsoft konačno povlači podršku za Windows 10 otvara brojna pitanja o budućnosti korisnika koji i dalje rade na starijem hardveru. Više od 100 milijuna računala diljem svijeta ostat će bez službenih sigurnosnih nadogradnji, a veliki broj tih uređaja nije kompatibilan s Windowsom 11 zbog strogih hardverskih zahtjeva. Upravo zbog toga mnogi se pitaju hoće li 2025. konačno biti godina Linuxa – trenutak kada će otvoreni operativni sustavi iskoristiti priliku i postati ozbiljna alternativa širem krugu korisnika.

Open-source zajednica ulaže velike napore da se to dogodi. Aktivistička grupa The Restart Project još jednom je pozvala Microsoft da produži podršku za Windows 10, ali je korisnicima paralelno preporučila prelazak na Linux, posebno na računalima koja ne ispunjavaju uvjete za nadogradnju. KDE je pokrenuo inicijativu “Endof10” s detaljnim vodičima za prelazak, dok je The Document Foundation upozorila na “prave troškove” korištenja Windowsa 11. Istovremeno, distribucije poput Zorin OS-a najavljuju velike nadogradnje i predstavljaju se kao brže, jednostavnije i moćnije alternative Windowsu.

Unatoč tome, statistike zasad pokazuju da većina korisnika ipak ne mijenja navike. Prema istraživanju Jon Peddie Researcha, najveći dio onih koji ostaju bez opcije nadogradnje na Windows 11 odlučuje se na kupovinu potpuno novih računala ili izgradnju novih konfiguracija. Analitičar Ted Pollak naglašava kako je ovo prvi put u povijesti Windowsa da je prelazak na novu verziju zahtijevao tako opsežnu hardversku nadogradnju – od procesora i matične ploče do RAM-a. Rezultat toga je značajan rast u globalnoj potrošnji na PC hardver, posebice u segmentu gejminga.

Ipak, unatoč ovoj dominaciji Windowsa, pitanje ima smisla: zašto 2025. ne bi bila godina Linuxa? Nikada do sada okolnosti nisu bile ovako povoljne za njegov rast. S jedne strane, Microsoftova odluka o kraju podrške tjera korisnike da se suoče s izborom – investirati u novi hardver i nastaviti koristiti Windows ili razmisliti o alternativama. S druge strane, Linux distribucije su sazrele do točke gdje nude moderno korisničko iskustvo, podršku za širok raspon aplikacija i hardvera te sve jednostavniju instalaciju i održavanje.

Za mnoge korisnike koji žele produžiti životni vijek svojih računala, Linux postaje logično rješenje. U kombinaciji s rastućim interesom za otvoreni softver, privatnost i kontrolu nad vlastitim uređajem, postoji realna šansa da 2025. označi prijelomni trenutak u prihvaćanju Linuxa. Možda to još uvijek neće biti godina u kojoj će Linux postati dominantan na desktopu, ali bi mogla biti godina u kojoj će prvi put ozbiljno zakucati na vrata mainstream korisnika.era mora zamijeniti procesor, što automatski povlači promjenu matične ploče i najčešće RAM-a.

Podaci JPR-a jasno pokazuju rast globalne potrošnje na PC hardver, posebno u segmentu gejminga. Mnogi korisnici odlučuju se za gotove Windows 11 strojeve, dok se entuzijasti paralelno bave slaganjem novih konfiguracija umjesto pokušaja da “krpaju” postojeće sustave. Upravo ovakav trend potvrđuje Microsoftovu strategiju jer službena preporuka kompanije za one koji ne mogu prijeći na Windows 11 glasi — kupite novo računalo.

IZVOR

Objava Je li 2025. “godina Linuxa”? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

AnduinOS je relativno nova Linux distribucija koja je brzo privukla pažnju zajednice, osobito među korisnicima koji žele napustiti Windows, ali zadržati poznato korisničko iskustvo. Razvijena od strane Anduina Xuea, softverskog inženjera zaposlenog u Microsoftu, ova distribucija temelji se na Ubuntu 22.04 LTS i GNOME okruženju, ali je vizualno i funkcionalno prilagođena kako bi podsjećala na Windows 11.

Jedna od ključnih prednosti AnduinOS-a je njegova jednostavnost i pristupačnost. ISO slika teži samo 2 GB, što omogućava brzo preuzimanje i instalaciju. Instalacijski proces je jednostavan, a korisničko sučelje poznato, s centriranom trakom zadataka, zaobljenim prozorima i GNOME 48 okruženjem koje podsjeća na Windows 11. Ova sličnost olakšava prijelaz korisnicima koji su navikli na Microsoftov operativni sustav.

AnduinOS dolazi s unaprijed instaliranim GNOME Software centrom, koji omogućava jednostavno pretraživanje i instalaciju aplikacija putem Flatpak paketa. Ova metoda instalacije aplikacija omogućava izolaciju aplikacija od osnovnog sustava, povećavajući sigurnost i stabilnost. Također, sustav ne prikuplja korisničke podatke, što je značajna prednost za one koji cijene privatnost.

Nedavno objavljena verzija 1.3.1 donosi niz poboljšanja, uključujući ispravke grešaka u Nautilusu, podršku za en_GB lokalizaciju i poboljšanja u prikazu fontova za francuski jezik. Međutim, nadogradnja na ovu verziju nije automatska; korisnici moraju koristiti skriptu do_anduinos_upgrade za prijelaz s verzije 1.3. Ova metoda nadogradnje trenutno je jedina dostupna, ali planira se uvođenje standardnih nadogradnji putem sudo apt upgrade u budućnosti.

AnduinOS je otvorenog koda i dostupan pod GPL-v3 licencom, što omogućava korisnicima da pregledaju, modificiraju i redistribuiraju izvorni kod. Projekt se financira isključivo putem donacija, a Anduin Xue navodi da ne planira komercijalizirati AnduinOS, već ga održava kao osobni projekt u slobodno vrijeme.

Za korisnike koji traže alternativu Windowsu, ali žele zadržati poznato korisničko iskustvo, AnduinOS predstavlja privlačnu opciju. Njegova jednostavnost, poznato sučelje i fokus na privatnost čine ga idealnim izborom za one koji žele istražiti svijet Linuxa bez strme krivulje učenja.

IZVOR

Objava Ovo je Linux distribucija o kojoj odnedavno svi pričaju! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Statcounter, web stranica koja prati tržišni udio web preglednika, operativnih sustava i tražilica, izvještava da Linux na stolnim računalima po prvi put ima preko 4% tržišnog udjela (Statcounter bilježi ChromeOS kao zaseban operativni sustav unatoč tome što se temelji na Linuxu). Statcounter ne daje nikakvo objašnjenje zašto se tržišni udio povećao, ali možemo nagađati što se događa.

Linuxov marš do svojih 4,03% tržišnog udjela bio je stabilan proces još od posljednjih mjeseci 2020. kada je Linux držao samo 1,53% tržišnog udjela stolnih računala. Jedan od najvećih doprinosa rastu Linuxa vjerojatno su strogi hardverski zahtjevi Windowsa 11 .

Kada je pokrenut Windows 11, računala su trebala podržavati TPM 2.0, što mnoga nisu; korisnici bez ovog hardvera morali su ostati na Windows 10 koji je objavljen još 2015. Osim toga, nedavno objavljeno 24H2 ažuriranje za Windows 11 dodatno je izmijenilo hardverske zahtjeve, poništivši još više računala.

Za razliku od Windowsa 11, distribucije Linuxa ne nameću tako stroga ograničenja korisnicima. Iako je istina da je većina glavnih Linux distribucija ukinula 32-bitnu podršku, još uvijek možete pronaći neke distribucije koje to podržavaju; međutim, ne postoje zahtjevi za TPM 2.0 ili sigurno pokretanje.

Još jedan razlog zbog kojeg bismo mogli vidjeti više ljudi koji koriste Linux je taj što ljudi danas imaju više samopouzdanja s računalima jer je više ljudi odraslo uz njih. Iako nekim ljudima može zvučati zastrašujuće instalirati Linux, zapravo je relativno jednostavno s obzirom na velika poboljšanja instalatera.

Prelaskom na online računalstvo i dobavljači softvera koji svoje aplikacije objavljuju na Linuxu, prepreka ulasku na tržište drastično je smanjena. Linux kernel također uključuje podršku za većinu hardvera izvan kutije tako da je postavljanje obično jednostavno.

Konačni mogući razlog povećanja tržišnog udjela je u vezi s uštedom novca. Trenutno smo svi pritisnuti stagnirajućim plaćama i nevjerojatnom inflacijom, i iskreno, mnogi ljudi jednostavno ne žele potrošiti svoj novac na nadogradnju računala.

Prelaskom na Linux mogu oživjeti računalo kupljeno u prošlom desetljeću. Oživljavanje starijeg računala također znači da ostaje bez odlagališta, što je dobro za okoliš – win-win situacija.

IZVOR

Objava Broj korisnika Linuxa veći nego ikada – evo i zašto pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Microsoft donosi značajku Linux ‘sudo’ na Windows Server 2025, nudeći novi način za administratore da povećaju privilegije za konzolne aplikacije.

Superuser do ili sudo je Linux konzolni program koji korisnicima s niskim privilegijama omogućuje izvršavanje naredbi s povišenim privilegijama, obično kao root.

Ova naredba nudi povećanu sigurnost u Linuxu budući da se poslužitelji mogu normalno koristiti pod računima s niskim privilegijama, dok još uvijek dopušta korisnicima da podignu svoje privilegije prema potrebi prilikom izvođenja određenih naredbi.

Microsoft je prošlog tjedna objavio prvu Windows Server 2025 Insider pretpreglednu verziju . Međutim, ubrzo nakon toga, novija verzija je procurila online.

Kao što je prvi izvijestio Windows Latest (prvi je primijetio @thebookisclosed ), verzija koja je procurila sadrži neke nove značajke u razvoju, uključujući nove postavke za Windows ‘sudo’ naredbu.

Ove su postavke dostupne samo nakon omogućavanja načina rada za razvojne programere, a naredba sudo trenutno još ne radi iz naredbenog retka, što pokazuje da je u ranoj fazi razvoja.

Međutim, sudo postavke daju neke naznake o tome kako će naredba funkcionirati, uz mogućnost pokretanja sudo aplikacija ‘U novom prozoru’, ‘S onemogućenim unosom’ i ‘Inline’.

Windows već nudi mogućnost automatskog podizanja nivoa programa pomoću UAC upita, uzrokujući pokretanje programa s povišenim privilegijama u vlastitom prozoru.

Međutim, neki administrativni alati, kao što su bcdedit i reagentc, zahtijevaju da budete administrator za pokretanje ovih naredbi.

IZVOR

Objava Najpoznatiji “komad” Linuxa stiže i na Windowse! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Plavi ekran smrti dugo je bio jedan od najozloglašenijih aspekata sustava Windows. Kritičari ga često navode kao simbol jedinstveno nestabilne prirode operativnog sustava. Međutim, nedavno ažuriranje uvodi mogućnost BSOD-a i za određene Linux sustave. Srećom, izdanje Linuxa može ponuditi više pomoći korisnicima u rješavanju bilo kojeg problema.

Najnovija verzija systemd-a, softverskog paketa koji pruža pozadinske usluge za operativne sustave Linux, uvela je mogućnost prikaza BSOD-a na greške u sustavu. Ažuriranje također uključuje brojne druge promjene.

U verziji 255, “system-bsod” može se prikazati nakon dostizanja razine zapisnika LOG_EMERG, nalik zloglasnom zaslonu kvara sustava Windows. Prema Phoronixu, ova je značajka proizašla iz događaja Outreachy 2023. Razvojni programeri napominju da je funkcionalnost još uvijek eksperimentalna i da može pretrpjeti značajne promjene.

Slično BSOD-u u novijim verzijama Windowsa, novi zaslon s pogreškama sustava predstavlja QR kod koji korisnici mogu skenirati kako bi saznali više o problemu. Osim toga, prikazuje zabilježene poruke o pogreškama na cijelom zaslonu, pružajući iskusnim korisnicima ili tehničarima više informacija o potencijalnim problemima.

Osim toga, nova verzija systemd donosi značajne promjene u podršci za TMP2, šifriranju diska, autorizaciji diska, procesu pokretanja, upravljanju uređajem i mrežom, hibernaciji i drugim značajkama. Ažuriranje također preispituje način na koji se usluge stvaraju.

Microsoft je 1993. predstavio sada već ozloglašeni BSOD s Windows NT 3.1 i od tada je ostao jedan od aspekata OS-a od kojih se najviše plašilo. U 2016. tvrtka je dodala QR kodove BSOD-ovima od Windowsa 10 nadalje. Međutim, kodovi su u početku vodili do generičkih stranica pomoći koje nisu sadržavale informacije o konkretnoj pogrešci.

Ažuriranje systemd-a nije prvi put ove godine da Linux koristi BSOD. U svibnju je NTDEV izdao uslužni program koji se može pokrenuti iz Windowsa u Linux nakon što prvi doživi BSOD, omogućujući korisnicima da nastave s radom i, nadamo se, dohvate podatke prije ponovnog pokretanja Windowsa.

Razvoj systemd-a započeo je 2010. godine i od tada je postao jedan od najpopularnijih softverskih paketa za Linux. Distribucije poput Arch Linuxa, Debiana i Ubuntua omogućuju ga prema zadanim postavkama, tako da bi novi BSOD uskoro mogao dobiti široku prihvaćenost među korisnicima Linuxa.

IZVOR

Objava I Linuxi dobivaju “plave ekrane smrti” pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Prethodno najavljeno povećanje cijena Netflixa službeno počinje stupati na snagu za mnoge korisnike. Netflix je najavio svoje planove za povećanje cijena u siječnju, počevši prvo s novim korisnicima. Tada je tvrtka rekla da će cijena također “postupno” uvoditi povećanje cijene za postojeće pretplatnike.

Čini se da Netflix sada uvelike podiže cijene za postojeće korisnike. Tvrtka šalje e-poštu postojećim pretplatnicima, dajući im jednomjesečnu obavijest o povećanju cijena.

Netflix korisnicima to u e-poruci objašnjava ovako:

„Cijena vašeg plana se promijenila. Ova promjena stupa na snagu u nedjelju, 17. travnja 2022. Svoje ažurirane pojedinosti o članstvu možete vidjeti tako da posjetite svoj račun.

Nadamo se da uživate u Netflixu, a mi uvijek dodajemo nove TV emisije i filmove kako bi naši članovi mogli uživati.“

Koliko ćete poskupljenja vidjeti ovisi o tome na koji ste Netflix plan pretplaćeni. Premium plan, koji je jedini plan s 4K streamingom, povećava se sa 17,99 USD na 19,99 USD mjesečno.

Standardni plan bilježi povećanje cijene sa 13,99 USD na 15,49 USD. Ovaj plan uključuje gledanje na dva istovremena zaslona i HD streaming (ali ne i 4K). Konačno, osnovni plan se povećava s 8,99 USD na 9,99 USD i nudi gledanje na jednom zaslonu i bez HD streaminga.

Ovo je posljednje u nizu povećanja cijena za Netflix, nešto što je tvrtka obećala učiniti jer svoju vrijednost vidi kao povećanje usluge. Međutim, korisnici su sve više frustrirani tim povećanjem cijena – pogotovo kada su usluge poput Disney+, Apple TV+ i Peacock po cijeni od 10 USD mjesečno ili ispod.

U isto vrijeme dok povećava cijene, Netflix također pokušava suzbiti dijeljenje lozinki. Tvrtka testira novu pretplatu na dodatak koja bi dodatno naplaćivala korisnicima koji svoje lozinke dijele s ljudima izvan svog doma.

Jedan od najfrustrirajućijih dijelova Netflixove trenutne strukture cijena je da je 4K streaming dostupan samo uz premium plan. Vjerujemo da većina vas ne treba podrška za gledanje na četiri uređaja istovremeno, ali ipak želi 4K reprodukciju. A ta opcija košta 20 USD mjesečno.

Objava Netflix nastavlja s podizanjem cijena pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Krajem prošle godine krenule su glasine da Huawei radi na laptopu s Kirin procesorom. Ništa neobično s obzirom da svi čekamo odgovor konkurencije na Appleov MacBook sa Apple M1 čipom. Samsung je nedavno predstavio Galaxy Book sa Qualcomm procesorom i potvrdio da ove godine stiže Exynos čip s AMD grafikom u novim laptopima, a Huawei.. možda bi se moglo reći da su predstavili laptop Kirin čipom.

Stvar je u tome da kompanija nije službeno predstavila taj laptop, iako se pojavio na JD.com koji je najveći retailer u Kini. Laptop se zove HUAWEI Qingyun L410 i dolazi s Kirin 990 procesorom. Tu su još 8 GB RAM-a, 256 GB SSD i 14″ 2K zaslon omjera stranica 3:2. Debel je samo 15.9mm, dolazi s jednim ventilarom za hlađenje čipa, težina mu je 1.49 kg, a izrada laptopa je u potpunosti metalna. I sada idu dva jako zanimljiva detalja.

Prvi je da ovaj laptop, sve i da želite, jednostavno ne možete kupiti. Dostupan je samo u Huawei enterprise programu što znači da je za velike biznise, korporacije itd. a ne za šire mase. Teško je znati koji je razlog za to, no jedan od mogućih razloga je što jednostavno nema dovoljno čipova za masovnu prodaju. Drugi zanimljivi detalj je što ga možete kupiti bez operativnog sustava ili s Linuxom.

Naravno, ne radi se o nekoj masovnoj dostupnoj varijanti Linuxa, nego o tzv. Unity OS-u. On je dio kineske inicijative smanjivanja ovisnosti o američkim tehnologijama i baziran je na Deepin OS-u. Deepin OS je vrlo popularna Linux distribucija s adresom iz Kine, i sveukupno jedna od najljepših Linux distribucija.

Inače, ovaj laptop se prodaje po cijeni od cca $1400 (s predinstaliranim Linuxom).

Objava Huawei ima ARM laptop s Kirin procesorom ali… ima kvaka! pojavila se prvi puta na Bajtbox.