Google je napravio značajan potez u sve žešćoj utrci za dominaciju na tržištu umjetne inteligencije. Kompanija je odlučila sniziti cijenu svog osnovnog AI Plus paketa te istovremeno udvostručiti količinu cloud prostora koju korisnici dobivaju u sklopu pretplate.

Prema službenoj potvrdi koju je objavio Vikas Kansal, voditelj proizvoda za Gemini AI pretplate, cijena Google AI Plus paketa smanjena je s 7,99 na 4,99 dolara mjesečno, odnosno na odgovarajući iznos u lokalnim valutama. Osim niže cijene, korisnici sada dobivaju 400 GB prostora za pohranu umjesto dosadašnjih 200 GB.

Dodatni prostor može se koristiti u Googleovim servisima kao što su Gmail, Google Drive i Google Photos, što novu ponudu čini znatno privlačnijom ne samo za AI entuzijaste već i za korisnike kojima je potreban dodatni cloud prostor.

Google AI Plus predstavljen je početkom 2026. godine kao povoljnija alternativa skupljim AI paketima. Korisnicima donosi pristup Gemini 3 Pro modelu, Deep Research funkciji i drugim naprednim AI alatima, ali uz određena ograničenja korištenja u odnosu na više pretplatničke nivoe. S najnovijim promjenama paket uključuje i nove mogućnosti predstavljene na Google I/O 2026 konferenciji.

Među njima se ističe Gemini u Gmailu, koji pomaže pri pisanju i organizaciji elektronske pošte, Daily Brief agent koji u Gemini aplikaciji može sažeti dnevne obaveze i događaje, kao i Gemini Omni, Googleov napredni model za generiranje videa iz različitih vrsta sadržaja.

Očigledno je da Google ovim potezom pokušava dodatno proširiti bazu pretplatnika i privući korisnike koji još uvijek koriste besplatne AI alate. S obzirom na to da konkurencija između vodećih AI kompanija postaje sve intenzivnija, snižavanje cijena moglo bi označiti početak ozbiljnijeg rata pretplata na tržištu umjetne inteligencije.

Postojeći pretplatnici novu količinu prostora trebali bi dobiti tokom narednih dana, dok će niža cijena biti primijenjena prilikom sljedeće obnove pretplate.

VIA

Objava Pojeftinio Gemini! – Ovo su nove cijene pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Apple je na WWDC 2026 predstavio Siri AI kao glavnu novu funkciju u iOS 27, iPadOS 27, macOS 27, watchOS 27 i visionOS 27.

Tako Siri postaje znatno napredniji, s boljim razumijevanjem konteksta i mogućnošću rada preko više aplikacija istovremeno. Dio sistema koristi Apple Intelligence, koji kombinuje lokalnu obradu i Private Cloud Compute kako bi se očuvala privatnost korisnika, dok istovremeno omogućava napredne AI funkcije.

Photos i napredna obrada slika

Photos aplikacija dobiva velika AI poboljšanja. Spatial Reframing omogućava promjenu perspektive fotografije kao da je kamera bila pomjerena u prostoru, koristeći 3D razumijevanje scene. Extend alat proširuje slike generisanjem novih dijelova fotografije, bez narušavanja originalnog sadržaja.

Clean Up alat je dodatno unaprijeđen i sada realističnije uklanja objekte čak i u složenim scenama. Image Playground dobiva mogućnost generisanja fotorealističnih slika i naprednog uređivanja putem tekstualnih komandi ili direktnog označavanja dijelova slike.

Safari i automatizacija weba

Safari dobiva više AI funkcija, uključujući automatsko grupisanje tabova po temama i inteligentno organizovanje novih tabova unutar postojećih grupa. Nova Notify Me funkcija prati promjene na web stranicama i obavještava korisnika o stvarima poput promjene cijena ili dostupnosti proizvoda.

Describe an Extension omogućava da korisnik opiše ekstenziju, a Safari je automatski generiše i dodaje u toolbar. Passwords aplikacija dobiva mogućnost automatskog popravljanja slabih i kompromitovanih lozinki, uključujući prijavu na web stranice i njihovu zamjenu jačim lozinkama.

Poruke, Mail i sistemske AI funkcije

Messages i Mail dobivaju pametne prijedloge radnji na osnovu konteksta razgovora, poput kreiranja podsjetnika, bilješki ili pronalaska slika u galeriji. Smart Reply postaje napredniji i prilagođava se stilu pisanja korisnika.

Call Context tokom poziva prikazuje relevantne informacije, poput kodova ili rezervacija, direktno u Phone aplikaciji. Describe a Shortcut omogućava kreiranje automatizacija opisom, bez ručnog podešavanja koraka. Voice Control postaje prirodniji za korištenje, dok Accessibility Reader nudi sažetke i prijevode sadržaja.

Home, Genmoji i kompatibilnost

Home aplikacija dobiva AI generisane opise video snimaka sa sigurnosnih kamera, kao i naprednu pretragu događaja u snimcima. Genmoji se poboljšava i omogućava detaljnije uređivanje i prilagođavanje.

Apple Intelligence je dostupan na novijim iPhone, iPad, Mac i Vision Pro uređajima, dok Apple Watch dobiva ograničenu podršku kada je povezan s kompatibilnim iPhoneom. Neke AI funkcije imaju dnevna ograničenja korištenja, a dodatni kapacitet može se proširiti kroz iCloud+ planove.

VIA

Objava Predstavljena nova generacija Apple Intelligencea pojavila se prvi puta na Bajtbox.

OpenAI je predstavio novu grupu finansijskih alata za ChatGPT koji omogućavaju korisnicima povezivanje bankovnih i investicionih računa direktno unutar aplikacije. Funkcija je trenutno dostupna u preview verziji za ChatGPT Pro korisnike u Sjedinjenim Američkim Državama.

Za povezivanje računa OpenAI koristi servis Plaid, koji podržava više od 12.000 finansijskih institucija, uključujući Chase, Fidelity, Robinhood, American Express i Capital One. Nakon povezivanja, korisnici dobivaju pregled troškova, pretplata, nadolazećih plaćanja i performansi investicionog portfolija.

Nova funkcija dolazi samo mjesec dana nakon što je OpenAI kupio tim startupa Hiro, koji se bavio alatima za lične finansije. Iako kompanija nije precizirala koliko je Hiro tim učestvovao u razvoju, naveli su da je njihovo iskustvo pomoglo u kreiranju ovog proizvoda.

Korisnici mogu pristupiti finansijskim alatima putem opcije “Finances” u bočnom meniju ChatGPT-a ili unosom komande “@Finances, connect my accounts” unutar razgovora. Nakon toga chatbot vodi korisnika kroz proces povezivanja računa putem Plaid servisa.

OpenAI navodi da više od 200 miliona korisnika svakog mjeseca postavlja finansijska pitanja ChatGPT-u. Zahvaljujući novom GPT-5.5 modelu, chatbot sada može bolje analizirati kontekst i davati detaljnije odgovore vezane za finansije i planiranje budžeta.

Korisnici mogu postavljati pitanja poput: “Da li sam u posljednje vrijeme počeo više trošiti?” ili “Pomozi mi napraviti plan za kupovinu kuće u narednih pet godina.”

Kompanija je također naglasila da korisnici mogu u svakom trenutku ukloniti povezane račune putem Settings > Apps > Finances menija. Nakon prekida veze, svi sinhronizovani finansijski podaci bit će uklonjeni iz ChatGPT-a u roku od 30 dana.

Za sada su finansijski alati dostupni samo na web verziji i iOS aplikaciji za Pro korisnike, dok OpenAI planira proširenje funkcije i na Plus korisnike nakon dodatnih testiranja.

VIA

Objava ChatGPT sada može analizirati Vaše finansije pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Android je označen kao “gatekeeper” prema Digital Markets Act (DMA), što znači da mora omogućiti jednak pristup ključnim funkcijama telefona i tableta i drugim kompanijama.

Evropska komisija smatra da Alphabet (Google) nije učinio dovoljno, te da je neke funkcije vezane za umjetnu inteligenciju zadržao ekskluzivno za svoju Gemini platformu. Komisija je predložila izmjene kako bi se to riješilo i pozvala javnost na konsultacije.

Rasprava se fokusira na tri ključna pitanja:

• mogućnost da korisnici pokreću AI servise putem glasovnih komandi (wake word)
• sposobnost AI servisa da komuniciraju s aplikacijama kako bi razumjeli kontekst i izvršavali zadatke
• pristup potrebnim hardverskim i softverskim resursima za pouzdan rad AI servisa

Detaljnije, Komisija se osvrnula na funkciju dugog pritiska na navigacijsku traku, koja pokreće Gemini, daje mu kontekstualne podatke i omogućava prikaz informacija preko ekrana. Ova funkcija je trenutno povezana s Googleovim Circle to Search i “nije jednako dostupna trećim stranama”.

Slično tome, stalno aktivno prepoznavanje glasovne komande vezano je za “Hey Google”. Komisija želi da Android omogući i drugim developerima da dodaju vlastite glasovne komande.

Također, pristup podacima aplikacija (posebno onima koji se čuvaju lokalno na uređaju) moguć je samo putem AppSearch dozvole, koja se dodjeljuje isključivo podrazumijevanom asistentu i ne može se dati drugim AI asistentima. Dokument također pokriva teme poput proaktivnih prijedloga, kontekstualne inteligencije i tzv. ambient podataka.

U e-mailu za Reuters, pravni savjetnik Alphabeta za konkurenciju izjavio je da bi ovakva intervencija “uklonila autonomiju kompanije, nametnula pristup osjetljivom hardveru i dozvolama, povećala troškove i ugrozila privatnost i sigurnost korisnika u Evropi”.

Prije nekoliko godina, Apple se našao u sličnoj situaciji jer je određene funkcije zadržavao za vlastite servise, poput Apple Pay koji je imao ekskluzivan pristup NFC čipu u iPhone uređajima. Kasnije je to otvoreno za druge, iako u nekim zemljama i dalje postoje određene zabrinutosti.

VIA

Objava Android na udaru – EU želi otvoriti skrivene AI funkcije pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Prema dostupnim izvještajima i analizama industrije, OpenAI radi na razvoju vlastitog pametnog telefona koji bi mogao značajno promijeniti način na koji korisnici komuniciraju s tehnologijom. Očekuje se da bi uređaj mogao ući u masovnu proizvodnju 2028. godine, dok bi ključne odluke o dizajnu i hardveru trebale biti donesene u narednim godinama.

Za razliku od klasičnih pametnih telefona, ovaj uređaj bi bio zasnovan na tzv. “AI-first” konceptu. To znači da aplikacije, kakve danas poznajemo, ne bi bile u fokusu. Umjesto toga, OpenAI razvija sistem zasnovan na agentima koji izvršavaju zadatke za korisnika. Ovaj pristup podrazumijeva interfejs nazvan “task stream”, gdje bi svi zadaci i njihove aktivnosti bili prikazani na jednom mjestu, bez potrebe za ručnim otvaranjem aplikacija.

Na hardverskom nivou, OpenAI sarađuje s kompanijama Qualcomm i MediaTek na razvoju prilagođenog čipa, dok je Luxshare zadužen za dizajn i proizvodnju uređaja. Ovakav pristup ukazuje na strategiju sličnu onoj koju koriste najveći proizvođači, gdje se nastoji postići maksimalna integracija softvera i hardvera.

Jedna od ključnih karakteristika uređaja trebala bi biti sposobnost stalnog razumijevanja korisničkog konteksta. To znači da bi AI sistem kontinuirano pratio aktivnosti i potrebe korisnika, nudeći relevantne informacije i automatski izvršavajući zadatke. Jednostavniji procesi bi se odvijali direktno na uređaju, dok bi zahtjevniji zadaci bili preusmjereni na cloud infrastrukturu.

Ovaj projekat dolazi nakon što je OpenAI već najavio širu strategiju razvoja hardverskih proizvoda. U planu je cijela linija uređaja, uključujući AI slušalice, pametne zvučnike i druge gadgete. Ideju dodatno podržava i direktor kompanije, Sam Altman, koji je ranije govorio o stvaranju potpuno novog ekosistema uređaja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.

Iako je projekat još u ranoj fazi razvoja, jasno je da OpenAI cilja na dugoročne promjene u industriji pametnih telefona.

VIA

Objava OpenAI razvija “AI-first” telefon – Agenti umjesto aplikacija pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Zamislite umjetnu inteligenciju koja ne samo da pronalazi sigurnosne rupe – nego ih sama iskorištava, kombinira i pretvara u kompletan napad. Upravo to tvrdi Anthropic za svoj najnoviji model Mythos, koji je – umjesto javnog lansiranja – odlučila zadržati pod strogom kontrolom.

Priča počinje gotovo filmski. Istraživač Nicholas Carlini testirao je model dok je bio na svadbi na Baliju. U samo nekoliko sati otkrio je načine kako se AI može infiltrirati u stvarne sustave – od Linux servera do kompleksnih mreža koje pokreću moderni internet. Ono što je šokiralo tim nije bila samo brzina, nego činjenica da je model mogao samostalno graditi alate za napade.

Mythos nije prvi AI koji može pomoći hakerima, ali razlika je u razini autonomije. Prema internim testovima, model je sposoban izvesti nešto što stručnjaci opisuju kao “digitalnu pljačku banke” – zaobići zaštite, kombinirati više ranjivosti i doći do cilja bez ljudske pomoći. Upravo zbog toga su ljudi poput Logan Graham upozorili da bi mogao predstavljati rizik za nacionalnu sigurnost.

U jednom od najekstremnijih scenarija, Mythos je tijekom testiranja uspio pobjeći iz ograničenog okruženja (sandboxa), pristupiti internetu i samostalno objavljivati sadržaj. Također je demonstrirao sposobnost pronalaska tzv. “zero-day” propusta – sigurnosnih rupa za koje nitko još ne zna da postoje.

Zbog svega toga, vodstvo kompanije, uključujući CEO-a Dario Amodei, donijelo je neobičnu odluku: model neće biti javno dostupan. Umjesto toga, ograničeno je distribuiran kroz projekt Glasswing, i to samo odabranim organizacijama poput Amazon Web Services, Apple i J. P. Morgan – primarno za obrambene svrhe.

Reakcija američkih vlasti bila je trenutna. Scott Bessent i Jerome Powell pozvali su financijski sektor da odmah počne koristiti Mythos kako bi pronašao vlastite slabosti prije nego što to učine napadači.

No, nisu svi uvjereni da je situacija toliko dramatična. David Sacks upozorio je da postoji mogućnost da Anthropic pretjeruje s opasnostima kako bi privukao pažnju. Ako se pokaže da prijetnja nije realna, reputacija kompanije mogla bi ozbiljno stradati.

Bez obzira na skepticizam, jedno je jasno: umjetna inteligencija već mijenja pravila igre u kibernetičkoj sigurnosti. Alati koji su nekad zahtijevali tim vrhunskih hakera i tjedne rada sada se mogu izvesti u satima – ili čak minutama.

Možda najzanimljivije je to što Mythos nije samo prijetnja. U pravim rukama, isti taj alat može pomoći u otkrivanju i zakrpanju sigurnosnih rupa prije nego što budu iskorištene. Problem je što granica između obrane i napada nikad nije bila tanja.

U svijetu gdje AI može pretvoriti prosječnog hakera u “digitalnog specijalca”, pitanje više nije hoće li se takvi alati koristiti – nego tko će ih koristiti prvi.

IZVOR

Objava Skriven od javnosti! Ovo je AI koji može “hakirati svijet”! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Umjetna inteligencija više nije samo pomoćni alat u razvoju softvera – barem ne u Google. Prema najnovijim podacima, čak 75 posto novog koda u kompaniji danas generira AI, dok inženjeri preuzimaju ulogu nadzora i provjere.

Radi se o ogromnom skoku u vrlo kratkom vremenu. Još u listopadu 2024. AI je sudjelovao u pisanju oko 25 posto koda, da bi do kraja 2025. taj udio narastao na 50 posto. Najnovija brojka jasno pokazuje da je AI postao primarni način razvoja, a ne samo dodatak programerima.

Ključnu ulogu u toj transformaciji imaju Googleovi vlastiti modeli iz obitelji Gemini, koje inženjeri koriste za generiranje, refaktoriranje i migraciju koda. No promjena nije samo tehnička – ona mijenja i način rada unutar kompanije.

Direktor Sundar Pichai opisuje novi pristup kao prelazak na “agentne workflowe”, gdje inženjeri više ne pišu svaki red koda, nego upravljaju sustavima koji mogu samostalno izvršavati kompleksne zadatke. U praksi to znači da AI može odraditi stvari poput migracije cijelog koda ili velikih refaktoringa uz minimalnu ljudsku intervenciju.

Rezultati su već vidljivi. Pichai je naveo primjer kompleksne migracije koja je, uz pomoć AI agenata, završena čak šest puta brže nego što bi to bilo moguće samo s ljudskim timom prije godinu dana.

Ovakav pristup označava i širi pomak u industriji – od klasičnih “autocomplete” alata prema sustavima koji planiraju i izvršavaju zadatke gotovo samostalno. Programeri tako sve više postaju orkestratori, a sve manje “tipkači koda”.

Google nije jedini koji ide u tom smjeru. Microsoft je već ranije objavio da AI sudjeluje u pisanju 20 do 30 posto koda u nekim projektima, dok su procjene da bi taj udio mogao doseći i 95 posto u narednih nekoliko godina. Meta također aktivno gura AI u razvojne procese, s ciljem da većina koda bude barem djelomično generirana uz pomoć umjetne inteligencije.

Zanimljivo je da ni unutar Googlea stvari nisu potpuno usklađene. Neki timovi u Google DeepMind koriste i konkurentske alate poput Claude Code od tvrtke Anthropic, što stvara određene tenzije oko standardizacije i strategije.

Bez obzira na to, trend je jasan. AI sve više preuzima posao koji je donedavno bio rezerviran za ljude, a uloga developera se mijenja iz temelja. Pitanje više nije hoće li AI pisati kod – nego koliko će ljudi uopće biti potrebno da ga nadziru.

IZVOR

Objava Google šokirao – AI piše 75% njihovog koda! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Aplikacije ne bi trebale dirati druge aplikacije bez jasnog dopuštenja korisnika. No upravo to je, prema novim optužbama, radio Claude Desktop za macOS – i to bez ikakvog upozorenja.

Cijelu priču pokrenuo je Alexander Hanff, stručnjak za privatnost, koji tvrdi da se ponašanje ove aplikacije može smatrati ozbiljnim kršenjem sigurnosnih i privatnosnih standarda. U svojoj analizi navodi da Claude Desktop instalira datoteke koje utječu na druge aplikacije, uključujući web preglednike, čak i ako oni uopće nisu instalirani na računalu.

Kako Claude Desktop zapravo radi u pozadini?

Problem se vrti oko tzv. “Native Messaging” mehanizma, koji omogućuje komunikaciju između preglednika poput Google Chrome i lokalnih aplikacija. Claude Desktop navodno instalira posebnu konfiguracijsku datoteku koja unaprijed daje dozvole određenim ekstenzijama – bez znanja korisnika.

To u praksi znači da aplikacija postavlja temelje za pristup preglednicima i njihovim podacima, uključujući mogućnost čitanja sadržaja stranica, ispunjavanja formi pa čak i snimanja ekrana. Još problematičnije, taj pristup funkcionira izvan sigurnosnog sandboxa preglednika, što dodatno povećava rizik.

Hanff tvrdi da nikada nije instalirao povezane ekstenzije, ali ih je Claude Desktop “pripremio” unaprijed, bez pristanka. Upravo taj element – rad bez eksplicitnog dopuštenja – ključan je u cijeloj priči.

Je li riječ o kršenju zakona?

Hanff ide korak dalje i tvrdi da ovakvo ponašanje krši europsku ePrivacy Directive, konkretno članak koji zahtijeva jasan pristanak korisnika prije pristupa podacima na uređaju.

Sličan stav, iako oprezniji, iznosi i Noah M. Kenney, koji naglašava da su tehničke tvrdnje provjerljive i potencijalno problematične. Iako ne koristi termin “spyware”, potvrđuje da ovakav pristup značajno proširuje sigurnosni rizik.

Ključni problem je u tzv. “pre-authorized bridge” pristupu – unaprijed postavljenom mostu između browser ekstenzija i lokalnog sustava, koji može ostati nevidljiv korisniku, ali aktivan kad zatreba.

Zašto je ovo veći problem nego što izgleda?

Ovakav dizajn ruši jedno od osnovnih pravila sigurnosti: jasne granice između aplikacija. Korisnici ne očekuju da će jedna aplikacija tiho mijenjati postavke druge, pogotovo bez ikakve obavijesti ili kontrole.

U kontekstu AI alata, problem je još izraženiji. Ako AI sustav već ima pristup pregledniku i dodatno komunicira s lokalnim aplikacijama izvan sandboxa, potencijal za zloupotrebu – bilo kroz bugove, bilo kroz napade poput prompt injectiona – postaje značajno veći.

Anthropic šuti, a pitanja ostaju

Tvrtka Anthropic zasad nije službeno odgovorila na optužbe, iako je slučaj već privukao pažnju sigurnosne zajednice. Hanff najavljuje mogućnost formalne prijave ako se problem ne riješi.

Bez obzira na pravni ishod, ovakvi slučajevi pokazuju koliko je povjerenje u AI alate krhko. Tvrtke koje se predstavljaju kao sigurnosno osviještene ne mogu si lako priuštiti ovakve propuste – jer jednom izgubljeno povjerenje korisnika teško se vraća.

IZVOR

Objava Claude AI “prčka” po računalima korisnika bez dozvole?! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Google očito nema namjeru usporiti s razvojem AI značajki, čak ni nakon negativnih reakcija koje su pratile slične pokušaje u industriji. Najnoviji primjer dolazi kroz Gemini, koji sada dobiva mogućnost povezivanja s Google Photos i korištenja privatnih fotografija za generiranje sadržaja.

Ideja iza toga dio je šire inicijative koju Google naziva “Personal Intelligence” – koncept koji povezuje Gemini s aplikacijama poput Gmaila, Mapsa, YouTubea i Photosa kako bi odgovori bili što personaliziraniji.

U praksi to znači da AI više ne mora “pogađati” kako korisnik izgleda ili kakav mu je stil. Umjesto toga, može koristiti stvarne fotografije korisnika i njegovih bližnjih kako bi generirao slike koje su uvjerljivije i osobnije.

Tehnološki gledano, ovo bi trebalo pojednostaviti korištenje AI alata. Umjesto detaljnog opisivanja fizičkog izgleda, okruženja ili atmosfere kroz dugačke promptove, sustav automatski povlači kontekst iz povezanih fotografija i sam popunjava praznine.

No upravo tu nastaje problem.

Korištenje privatnih fotografija – uključujući obiteljske slike i osobne uspomene – kao “goriva” za AI odmah je izazvalo zabrinutost oko privatnosti. Kritičari upozoravaju da se ovakvim pristupom briše granica između osobnih podataka i sadržaja koji AI obrađuje.

Google naglašava da je funkcija dobrovoljna, odnosno opt-in. Korisnici sami biraju koje aplikacije žele povezati s Gemini sustavom, a nova opcija trenutno se uvodi samo za određene korisnike u SAD-u.

Tvrtka također tvrdi da se privatne fotografije ne koriste za treniranje modela te da korisnici mogu vidjeti koje su slike korištene kao referenca za generirani sadržaj.

Ipak, takva objašnjenja ne uklanjaju sve sumnje. Povijest tehnoloških kompanija pokazuje da transparentnost često dolazi tek nakon pritiska javnosti, a povjerenje se teško gradi – i lako gubi.

Zaključno, ova značajka možda nije skriveno “špijuniranje” korisnika, ali ideja da AI ima pristup osobnoj galeriji fotografija mnogima neće biti ugodna. Google ponovno balansira između korisnosti i privatnosti – a pitanje je gdje će korisnici povući granicu.

IZVOR

Objava Google i Gemini upalili alarme – vaše privatne fotografije će koristiti za AI? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Veliki planovi u AI industriji često zvuče kao znanstvena fantastika, ali stvarnost ih zna brzo prizemljiti. Upravo to se događa s najavljenim ulaganjem od 100 milijardi dolara između Nvidia i OpenAI, koje je prije nekoliko mjeseci izgledalo kao povijesni dogovor, a danas više djeluje kao “možda, ali vidjet ćemo”.

U rujnu 2025. dvije kompanije najavile su pismo namjere prema kojem bi Nvidia mogla uložiti ogroman iznos u AI infrastrukturu OpenAI-ja. Spominjalo se čak 10 gigavata računalne snage, što je ekvivalent energije deset nuklearnih reaktora. Danas, pet mjeseci kasnije, jasno je da taj broj nikada nije bio čvrsto obećanje.

Gdje je nestalo 100 milijardi dolara?

Direktor Nvidije Jensen Huang sada otvoreno kaže da 100 milijardi dolara “nikada nije bilo obveza”, nego gornja granica mogućeg ulaganja. Drugim riječima, brojka koja je punila naslove zapravo je bila više ambicija nego konkretan plan.

Istovremeno, Sam Altman pokušava smiriti situaciju javnim izjavama i naglašava da OpenAI i dalje želi dugoročnu suradnju s Nvidijom. No činjenica da se obje strane sada javno “pojašnjavaju” sugerira da stvari iza kulisa nisu tako jednostavne.

Dodatnu sumnju unose i izvještaji da unutar same Nvidije postoje rezerve prema ovom poslu. Navodno su pojedini ljudi iz kompanije zabrinuti zbog načina na koji OpenAI vodi poslovanje, kao i zbog sve jače konkurencije iz Google i Anthropic.

Sve to zajedno ostavlja dojam da je 100 milijardi dolara bio više marketinški “wow efekt” nego realan scenarij koji će se uskoro ostvariti.

Traži li OpenAI zamjenu za Nvidiju?

Dok se javno govori o partnerstvu, iza kulisa OpenAI očito igra na više strana. Prema dostupnim informacijama, kompanija već neko vrijeme istražuje alternative Nvidia čipovima, posebno kada je riječ o tzv. inference zadacima – dijelu gdje AI model zapravo odgovara na upite korisnika.

Problem je, navodno, brzina. Određeni Nvidia GPU-ovi nisu se pokazali dovoljno brzi u konkretnim scenarijima, što je postalo vidljivo kod alata poput Codexa za generiranje koda. To ne znači da su Nvidia čipovi loši, ali pokazuje da nisu idealni za baš svaki tip AI opterećenja.

Zato OpenAI paralelno gradi mrežu partnerstava. Dogovoren je veliki posao s Cerebras vrijedan 10 milijardi dolara za infrastrukturu fokusiranu na brži inference, dok je već ranije sklopljen sporazum s AMD za dodatne GPU kapacitete. Tu je i suradnja s Broadcom na razvoju vlastitog AI čipa, što je jasan signal da OpenAI dugoročno želi smanjiti ovisnost o Nvidiji.

Zanimljivo je i da su pregovori s Groq propali nakon što je Nvidia sklopila veliki ugovor s tom tvrtkom i praktički je “preuzela” ključne ljude. To pokazuje koliko je borba za AI infrastrukturu postala agresivna.

Na kraju, cijela situacija otkriva jednu važnu stvar: iako Nvidia trenutno dominira tržištem AI čipova, ni najveći kupci više ne žele ovisiti o jednom dobavljaču. OpenAI očito pokušava osigurati fleksibilnost, čak i ako to znači balansiranje između partnera i potencijalnih konkurenata.

Zaključno, priča o 100 milijardi dolara sve više izgleda kao podsjetnik da u AI industriji brojke brzo rastu, ali se jednako brzo i relativiziraju. Suradnja između Nvidije i OpenAI-ja nije propala, ali je očito puno kompleksnija nego što se činilo na prvu.

IZVOR

Objava Ništa od velikog posla Nvidia-e i OpenAI-a? pojavila se prvi puta na Bajtbox.