Apple je objavio finansijske rezultate za kvartal koji je završio 28.03.2026. godine, a rezultati ukazuju na to da je Apple zabilježio rast prihoda u odnosu na isti kvartal prošle godine.

U saopćenju za javnost kompanija je navela prihod od 111,2 milijarde dolara, što predstavlja rast od 17% u odnosu na isti period prošle godine. Također je istaknuto da je iPhone 17 linija najpopularnija do sada.

Izvršni direktor Tim Cook izjavio je da je kompanija ostvarila najbolji prvi kvartal u historiji, dok je i iPhone zabilježio rekordne rezultate u tom periodu. Dodao je i da je segment usluga (Services) dostigao najviši nivo do sada.

Finansijski direktor Kevan Parekh otkrio je da je Apple ostvario više od 28 milijardi dolara operativnog novčanog toka. U izjavi za Financial Times i on je također naveo je da je iPhone 17 linija najpopularnija do sada, te dodao da je iPhone vjerovatno povećao tržišni udio tokom kvartala.

iPhone 17 seriju čine modeli: iPhone 17, iPhone 17 Pro, iPhone 17 Pro Max, iPhone 17e i iPhone Air.

Apple je također podijelio detaljnu strukturu prihoda. Ukupan prihod od proizvoda iznosio je 80,2 milijarde dolara, dok je segment usluga donio 31 milijardu dolara. Sam iPhone generisao je 57 milijardi dolara prihoda.

Kompanija je naglasila da je prodaja iPhonea zabilježila dvocifren rast na više tržišta, uključujući SAD, Zapadnu Evropu, Indiju, Japan, Kinu i jugoistočnu Aziju.

U ostalim segmentima, prihod od Mac računara iznosio je 8,4 milijarde dolara, iPad je donio 6,9 milijardi dolara, dok su kategorije nosivih uređaja, kućnih proizvoda i dodataka generisale 7,9 milijardi dolara.

VIA

Objava Apple bilježi snažan rast prihoda, iPhone povećava tržišni udio pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Android je označen kao “gatekeeper” prema Digital Markets Act (DMA), što znači da mora omogućiti jednak pristup ključnim funkcijama telefona i tableta i drugim kompanijama.

Evropska komisija smatra da Alphabet (Google) nije učinio dovoljno, te da je neke funkcije vezane za umjetnu inteligenciju zadržao ekskluzivno za svoju Gemini platformu. Komisija je predložila izmjene kako bi se to riješilo i pozvala javnost na konsultacije.

Rasprava se fokusira na tri ključna pitanja:

• mogućnost da korisnici pokreću AI servise putem glasovnih komandi (wake word)
• sposobnost AI servisa da komuniciraju s aplikacijama kako bi razumjeli kontekst i izvršavali zadatke
• pristup potrebnim hardverskim i softverskim resursima za pouzdan rad AI servisa

Detaljnije, Komisija se osvrnula na funkciju dugog pritiska na navigacijsku traku, koja pokreće Gemini, daje mu kontekstualne podatke i omogućava prikaz informacija preko ekrana. Ova funkcija je trenutno povezana s Googleovim Circle to Search i “nije jednako dostupna trećim stranama”.

Slično tome, stalno aktivno prepoznavanje glasovne komande vezano je za “Hey Google”. Komisija želi da Android omogući i drugim developerima da dodaju vlastite glasovne komande.

Također, pristup podacima aplikacija (posebno onima koji se čuvaju lokalno na uređaju) moguć je samo putem AppSearch dozvole, koja se dodjeljuje isključivo podrazumijevanom asistentu i ne može se dati drugim AI asistentima. Dokument također pokriva teme poput proaktivnih prijedloga, kontekstualne inteligencije i tzv. ambient podataka.

U e-mailu za Reuters, pravni savjetnik Alphabeta za konkurenciju izjavio je da bi ovakva intervencija “uklonila autonomiju kompanije, nametnula pristup osjetljivom hardveru i dozvolama, povećala troškove i ugrozila privatnost i sigurnost korisnika u Evropi”.

Prije nekoliko godina, Apple se našao u sličnoj situaciji jer je određene funkcije zadržavao za vlastite servise, poput Apple Pay koji je imao ekskluzivan pristup NFC čipu u iPhone uređajima. Kasnije je to otvoreno za druge, iako u nekim zemljama i dalje postoje određene zabrinutosti.

VIA

Objava Android na udaru – EU želi otvoriti skrivene AI funkcije pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Nakon desetljeća u kojima su lozinke bile temelj digitalne sigurnosti, stvari se konačno počinju mijenjati. National Cyber Security Centre sada službeno preporučuje da passkeysi postanu primarni način prijave na online servise.

Radi se o značajnom zaokretu. Ista institucija još prošle godine nije bila spremna dati ovakvu preporuku zbog tehničkih ograničenja i nedovoljne podrške. Danas smatra da je tehnologija dovoljno sazrela za širu primjenu.

Zašto lozinke odlaze u povijest?

Problem s lozinkama nikada nije bio samo u tehnologiji, nego i u načinu na koji ih ljudi koriste. Slabe lozinke, ponavljanje istih kombinacija i phishing napadi godinama su činili korisničke račune ranjivima.

Passkeysi pokušavaju ukloniti te slabosti. Umjesto pamćenja lozinki, prijava se veže uz uređaj i potvrđuje biometrijom ili PIN-om. Time se eliminira potreba za unosom osjetljivih podataka koji se mogu ukrasti ili kompromitirati.

Iz National Cyber Security Centre naglašavaju da passkeysi nude i višu razinu sigurnosti i jednostavnije korisničko iskustvo. Nema potrebe za resetiranjem lozinki, zapisivanjem podataka ili oslanjanjem na iste kombinacije na više servisa.

Cilj je smanjiti kompleksnost za korisnike, uz istovremeno povećanje otpornosti na moderne cyber prijetnje.

Prijelaz će trajati godinama

Unatoč preporukama, lozinke neće nestati u kratkom roku. Velik broj servisa još uvijek ne podržava passkeyse, a globalni prijelaz zahtijeva vrijeme i infrastrukturne promjene.

Zbog toga se i dalje preporučuje korištenje password managera i dvofaktorske autentifikacije tamo gdje passkeysi nisu dostupni.

Britanska vlada planira uvesti passkeyse u svoje digitalne servise kao alternativu SMS verifikaciji, uz očekivane uštede i pojednostavljenje sustava.

Ova promjena signalizira širi trend u industriji – prelazak na sigurnosne modele koji smanjuju ovisnost o ljudskom faktoru.

Kada institucije poput National Cyber Security Centre počnu aktivno preporučivati novu tehnologiju, to obično znači da je prijelaz već započeo.

Lozinke neće nestati odmah, ali prvi put postoji održiva alternativa koja istovremeno podiže sigurnost i pojednostavljuje korištenje digitalnih servisa.

IZVOR

Objava Kraj za lozinke – evo što će ih zamijeniti! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

AI boom donio je ogromne profite, ali i nove probleme. Samsung Electronics suočava se s velikim radničkim buntom u trenutku kada je globalno tržište memorije već pod pritiskom. Deseci tisuća zaposlenika okupili su se u Pyeongtaeku i zaprijetili 18-dnevnim štrajkom od 21. svibnja ako pregovori propadnu.

U središtu sukoba je novac — i to ogroman. Kako potražnja za memorijom eksplodira zbog umjetne inteligencije, Samsung bilježi rekordne profite. Procjene govore o oko 38 milijardi dolara operativne dobiti samo u prvom kvartalu 2026. godine. Radnici sada traže svoj dio kolača: ukidanje limita na bonuse i čak 15% ukupne dobiti za zaposlenike.

To bi značilo isplate u rasponu od 25 do 30 milijardi dolara godišnje — zahtjev koji kompanija zasad odbija.

Situaciju dodatno komplicira konkurencija. SK Hynix, jedan od glavnih rivala, navodno planira isplatiti prosječne bonuse od čak 400.000 dolara po zaposleniku, što dodatno pojačava nezadovoljstvo unutar Samsunga.

Problem je što ovo nije samo interna stvar. Samsung, zajedno s Micron Technology i SK Hynixom, drži praktički cijelo globalno tržište DRAM i HBM memorije — ključnih komponenti za AI sustave. Danas data centri gutaju oko 70% najnaprednije memorije, ostavljajući ostatak industrije na rubu nestašice.

Ako dođe do štrajka, posljedice bi mogle biti brze i bolne. Svako usporavanje proizvodnje značilo bi manje čipova na tržištu, skuplji hardver i moguće kašnjenje u razvoju AI infrastrukture diljem svijeta.

Samsung se već pokušava zaštititi — traži sudske mjere kako bi spriječio blokade tvornica i priprema se za najgori scenarij. No masovni odaziv radnika pokazuje da je ovo ozbiljnije nego prethodni štrajk iz 2024., koji je završio jer zaposlenici nisu mogli dugo izdržati bez plaće.

Razlika je u tome što je danas ulog puno veći. Memorija više nije “sporedna stvar” u IT industriji — ona je postala jedno od glavnih uskih grla koje određuje koliko brzo AI može napredovati.

Ako pregovori propadnu, ovo neće biti samo problem jedne kompanije. Ovo bi mogao biti udarac koji će osjetiti cijeli tech svijet.

IZVOR

Objava Radnici Samsunga u štrajku – žele dio enormne dobiti kompanije! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Godinama su bežične slušalice bile sinonim za moderan audio, ali trend se počeo okretati. Nakon pet uzastopnih godina pada prodaje, žične slušalice doživjele su snažan povratak u drugoj polovini 2025., a početkom 2026. prihodi su porasli za oko 20%. Ono što je donedavno izgledalo kao zastarjela tehnologija sada ponovno privlači pažnju – posebno među mlađim korisnicima.

Jedan od razloga je nostalgija. Generacije koje su odrasle uz rane 2000-e sve više gravitiraju proizvodima koji podsjećaju na “jednostavnija vremena”. Sličan trend već se vidio kod vinila, flip telefona i analogne fotografije, a sada se prelijeva i na audio opremu. Žične slušalice više nisu samo praktičan alat – postale su i modni dodatak, često viđen na društvenim mrežama i kod poznatih osoba.

Ipak, estetika nije jedini faktor. Cijena igra veliku ulogu. U vrijeme inflacije, mnogi korisnici – posebno mlađi – traže isplativija rješenja. Dok bežične slušalice lako dosegnu cijenu od nekoliko stotina eura, kvalitetne žične alternative dostupne su za višestruko manje novca. Osim toga, žične slušalice nemaju baterije koje s vremenom degradiraju, što znači da mogu trajati godinama bez potrebe za zamjenom.

Tu je i jednostavnost korištenja. Bežične slušalice često zahtijevaju uparivanje, punjenje i rješavanje povremenih problema s povezivanjem. Kod žičnih modela toga nema – dovoljno ih je uključiti i odmah su spremne za rad. Upravo ta “plug-and-play” priroda čini ih privlačnima korisnicima koji žele pouzdano i brzo rješenje.

Ekološki aspekt također ide u prilog žičnim slušalicama. Bežični modeli koriste litij-ionske baterije koje se s vremenom troše i završavaju kao elektronički otpad. Žične slušalice nemaju taj problem, a često im se može zamijeniti samo kabel umjesto cijelog uređaja, što dodatno produžuje njihov životni vijek.

Kvaliteta zvuka je još jedan važan faktor. Iako je Bluetooth tehnologija napredovala, žična veza i dalje nudi stabilniji i često kvalitetniji prijenos zvuka, bez kompresije i kašnjenja. To je posebno važno za gejmere i audio profesionalce, ali i za sve koji žele najbolje moguće iskustvo slušanja bez komplikacija.

Naravno, to ne znači da će bežične slušalice nestati. Njihove prednosti, poput mobilnosti i dodatnih funkcija poput aktivnog poništavanja buke, i dalje su ključne za mnoge korisnike. No jasno je da žične slušalice više nisu stvar prošlosti.

Umjesto potpunog nestanka, događa se nešto zanimljivije – tržište se balansira. U svijetu gdje tehnologija često ide prema kompleksnosti i skupljim rješenjima, povratak jednostavnog, pouzdanog i pristupačnog rješenja poput žičnih slušalica pokazuje da napredak ne znači uvijek i odricanje od starih navika.

IZVOR

Objava Žičane slušalice opet u trendu – zašto se korisnici vraćaju kabelu? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Robot koji igra stolni tenis više nije samo demo za YouTube – sada ozbiljno izaziva, pa čak i pobjeđuje vrhunske igrače. Riječ je o projektu japanskog giganta Sony, koji je razvio naprednu robotsku ruku nazvanu Ace.

Za razliku od klasičnih industrijskih robota koji ponavljaju iste pokrete, ovaj koristi umjetnu inteligenciju i tzv. reinforcement learning – uči kroz iskustvo, baš kao čovjek. Rezultat? Igra na razini profesionalaca, reagira u djeliću sekunde i prilagođava se protivniku u realnom vremenu.

Jedna od njegovih najvećih prednosti je percepcija. Ima čak devet kamera raspoređenih oko terena, što mu omogućuje da prati rotaciju loptice i predviđa gdje će završiti. Dok ljudi imaju ograničeno vidno polje i vrijeme reakcije, ovaj robot praktički “vidi sve”.

Sony je za testiranje izgradio pravi stolnoteniski teren u Tokiju kako bi uvjeti bili što realniji. Profesionalni igrači koji su ga isprobali priznali su da ih je iznenadio – ne samo brzinom, nego i taktikom i preciznošću.

Zanimljivo je da cilj nije bio napraviti “super-robota” koji će pobjeđivati sirovom snagom. Umjesto toga, inženjeri su ga ograničili da igra pod istim pravilima i sličnim fizičkim mogućnostima kao čovjek. Drugim riječima, pobjeđuje zahvaljujući inteligenciji i donošenju odluka – ne zato što je “prejak”.

Ovaj projekt mnogi već nazivaju prekretnicom za robotiku. Do sada su AI sustavi dominirali u igrama poput šaha ili videoigara, ali prelazak u fizički svijet – gdje treba reagirati na nepredvidive situacije u stvarnom vremenu – puno je veći izazov.

Iako je ovo “samo” stolni tenis, implikacije su puno šire. Tehnologija iza ovog robota mogla bi se koristiti u industriji, logistici, pa čak i u vojnim sustavima – svugdje gdje su potrebne brze i precizne reakcije u dinamičnim uvjetima.

Drugim riječima: nije stvar u ping-pongu. Ovo je pogled u budućnost gdje će strojevi sve češće igrati – i raditi – na razini ljudi ili iznad nje.

IZVOR

Objava Sonyev ping pong robot pobjeđuje stolnoteniske profesionalce! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Pretjerano gledanje kratkih videa na platformama poput TikTok, Instagram Reels i YouTube Shorts možda djeluje bezazleno, ali novo istraživanje sugerira da posljedice idu puno dalje od gubitka vremena. Studija objavljena u The Journal of Psychology otkriva jasnu psihološku povezanost između tzv. ovisnosti o kratkim videima i pada životnog zadovoljstva.

Istraživanje su proveli Tuğba Türk Kurtça i Muhammet Can Doğru s ciljem da shvate što se zapravo događa “ispod haube” kada korisnici provode sate skrolajući beskonačne feedove. Ono što su pronašli nije iznenađujuće, ali je zabrinjavajuće precizno.

Problem ne leži samo u vremenu provedenom na ekranu, nego u načinu na koji su ove platforme dizajnirane. Algoritmi serviraju sadržaj u brzom, nepredvidivom ritmu, stvarajući svojevrsni sustav nagrađivanja koji otežava prestanak gledanja. S vremenom, takvo ponašanje može prerasti u ovisnost – čak i kada korisnici primjećuju negativne posljedice u svakodnevnom životu.

U istraživanju je sudjelovalo 234 ispitanika, uglavnom studenata, koji su u prosjeku provodili oko dva i pol sata dnevno gledajući kratke videe. Podaci su prikupljeni u dva navrata tijekom tri mjeseca, što je omogućilo praćenje promjena kroz vrijeme, a ne samo “snapshot” trenutnog stanja.

Rezultati su pokazali jasan lanac uzroka i posljedica. Prvo dolazi do povećanja osjećaja usamljenosti. Kratki videi, koliko god zabavni bili, zamjenjuju stvarne društvene interakcije površnim digitalnim kontaktima. Taj manjak stvarne povezanosti zatim vodi do povećane anksioznosti, jer ljudi ostaju bez emocionalne podrške koju inače dobivaju kroz odnose uživo.

Na kraju tog procesa dolazi do onoga što se najviše osjeti – pada životnog zadovoljstva. Anksioznost otežava svakodnevno funkcioniranje i narušava pogled na vlastiti život, što rezultira općim osjećajem nezadovoljstva.

Zanimljivo je da istraživanje ne tvrdi da kratki videi direktno uzrokuju nesreću. Umjesto toga, problem nastaje kroz niz povezanih psiholoških promjena koje se postupno nadovezuju jedna na drugu. Drugim riječima, nije problem jedan video – nego stotine njih, svaki dan, kroz dulje vrijeme.

Znanstvenici su se pritom oslonili na dva važna koncepta iz psihologije. Prvi je tzv. “displacement hypothesis”, prema kojoj vrijeme provedeno online zamjenjuje vrijeme koje bi inače bilo iskorišteno za kvalitetne aktivnosti i odnose. Drugi je teorija samoodređenja, koja naglašava važnost autonomije, kompetencije i društvene povezanosti za mentalno zdravlje – upravo onih stvari koje ovakve navike mogu narušiti.

Naravno, istraživanje ima i svoja ograničenja. Temelji se na samoprocjeni ispitanika, a uzorak je uglavnom sastavljen od mladih studenata, što znači da rezultati možda nisu univerzalni. Također, razdoblje od tri mjeseca daje uvid u kratkoročne promjene, ali ne i dugoročne posljedice.

Unatoč tome, zaključak je prilično jasan. Problem nije samo u količini vremena provedenog na kratkim videima, nego u tome što to vrijeme zamjenjuje. Kada digitalni sadržaj počne istiskivati stvarne odnose i iskustva, posljedice se ne vide odmah – ali se s vremenom itekako osjete.

Objava Istraživanje – TikTok i Reelsi “uništavaju” vaš mozak! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Meta sve otvorenije pokazuje koliko ozbiljno shvaća prelazak na AI – i koliko je spremna daleko ići u tom procesu. Prema internim dokumentima, tvrtka uvodi alat koji će bilježiti gotovo sve što zaposlenici rade na računalima, uključujući pokrete miša, klikove i tipkanje.

Cilj nije sigurnost ni produktivnost u klasičnom smislu, nego treniranje AI sustava.

Alat nazvan Model Capability Initiative (MCI) radi u pozadini poslovnih aplikacija i povremeno snima zaslon korisnika. Time se prikupljaju konkretni primjeri kako ljudi koriste računala – od odabira opcija u izbornicima do korištenja tipkovničkih prečaca.

Prema objašnjenju iz Meta, takvi podaci trebali bi pomoći AI agentima da bolje oponašaju stvarno ljudsko ponašanje i učinkovitije obavljaju svakodnevne zadatke.

Drugim riječima, AI uči direktno promatrajući zaposlenike – kako bi ih jednog dana mogao zamijeniti.

Tvrtka tvrdi da se prikupljeni podaci neće koristiti za evaluaciju zaposlenika i da postoje zaštitni mehanizmi za osjetljive informacije. No takva uvjeravanja nisu spriječila negativne reakcije unutar kompanije.

Neki zaposlenici ovakav pristup opisuju kao “distopijski”, dok drugi smatraju da se AI agresivno nameće u svaki segment poslovanja.

Ova inicijativa dio je šire strategije pod nazivom Agent Transformation Accelerator (ATA), kojom Meta želi automatizirati što veći dio internih procesa. Prema riječima Andrew Bosworth, dugoročna vizija je da AI agenti obavljaju većinu posla, dok ljudi imaju nadzornu i korektivnu ulogu.

Što to znači za zaposlenike, nije teško naslutiti.

Kompanija već planira otpuštanje oko 10% radne snage, odnosno približno 8.000 ljudi, nakon što je ranije ove godine već smanjila broj zaposlenih za nekoliko tisuća. Istovremeno, broj otvorenih radnih mjesta drastično je pao – s oko 800 oglasa na svega nekoliko.

AI tako više nije samo alat za pomoć u radu, nego postaje potencijalna zamjena za radnike.

Iako Meta nije jedina koja ide u tom smjeru, rijetko koja kompanija tako otvoreno povezuje prikupljanje podataka o radu zaposlenika s treniranjem sustava koji bi taj isti rad trebali preuzeti.

Zaključno, Meta ovim potezom jasno pokazuje smjer u kojem ide industrija. Pitanje više nije hoće li AI promijeniti način rada, nego koliko brzo – i koliko će ljudi u tom procesu ostati bez posla.

IZVOR

Objava Meta će pratiti rad zaposlenih kako bi ih zamijenili umjetnom inteligencijom? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Apple je objavio da će Tim Cook odstupiti s pozicije izvršnog direktora ove američke kompanije.

Cook će ostati na funkciji tokom ljeta kako bi zajedno s nasljednikom osigurao nesmetanu tranziciju. Nakon toga, preuzet će ulogu izvršnog predsjednika upravnog odbora, gdje će pomagati u određenim segmentima poslovanja, uključujući saradnju s donosiocima odluka širom svijeta.

Naslijedit će ga John Ternus, trenutni viši potpredsjednik za hardverski inženjering, koji će preuzeti ulogu novog CEO-a od 01.09.2026. godine, uz istovremeni ulazak u upravni odbor.

Tim Cook se pridružio Appleu 1998. godine, a CEO je postao 2011. Tokom njegovog mandata predstavljeni su brojni proizvodi i usluge, uključujući Apple Watch, AirPods, Apple Vision Pro i iCloud.

Pod Cookovim vodstvom tržišna vrijednost Applea porasla je s oko 350 milijardi dolara na 4 triliona, dok su godišnji prihodi porasli sa 108 milijardi dolara u fiskalnoj 2011. na 416 milijardi dolara u fiskalnoj 2025.

Tokom njegovog mandata Apple Services prerastao je u biznis vrijedan više od 100 milijardi dolara, a kompanija je prisutna u više od 200 zemalja i teritorija, uz preko 500 maloprodajnih prodavnica. Apple je također prešao na vlastite čipove (Apple Silicon) upravo u tom periodu.

Što se tiče Johna Ternusa, on se pridružio Appleovom timu za dizajn proizvoda 2001. godine, a 2013. postao je potpredsjednik za hardverski inženjering. Godine 2021. ušao je u izvršni tim kao viši potpredsjednik.

U saopćenju za javnost Apple navodi da je Ternus imao ključnu ulogu u razvoju brojnih proizvoda, uključujući iPad i AirPods, kao i više generacija uređaja iz linija iPhone, Mac i Apple Watch.

„Bila je najveća privilegija mog života biti CEO Applea i voditi ovako izvanrednu kompaniju. Volim Apple svim srcem i zahvalan sam što sam imao priliku raditi s timom izuzetno talentovanih, inovativnih i posvećenih ljudi koji su uvijek bili fokusirani na poboljšanje života naših korisnika“, izjavio je Tim Cook.

„John Ternus ima um inženjera, duh inovatora i sposobnost da vodi s integritetom i čašću. On je vizionar čiji su doprinosi Appleu tokom 25 godina nebrojeni i bez sumnje je prava osoba da vodi kompaniju u budućnost. Imam potpuno povjerenje u njega“, dodao je Cook.

Pored promjena na čelu kompanije, Apple je objavio da će Arthur Levinson, dosadašnji neizvršni predsjednik upravnog odbora, postati vodeći nezavisni direktor od 01.09.2026. godine.

Također, Johny Srouji, koji je nedavno bio viši potpredsjednik za hardverske tehnologije, preuzima funkciju Chief Hardware Officer s trenutnim učinkom. U toj ulozi vodit će Appleov odjel za hardverski inženjering, koji je do sada bio pod Ternusovim nadzorom.

VIA

Objava Tim Cook odlazi – Apple dobiva novog CEO-a nakon 15 godina pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Google je krajem ožujka zabilježio važan trenutak za cijeli internet – po prvi put, polovica globalnog prometa prema njegovim servisima išla je preko IPv6 protokola. Točnije, 28. ožujka IPv6 je dosegao 50,1% udjela i nakratko prestigao IPv4.

Iako se taj postotak ubrzo stabilizirao na oko 45% do 50%, signal je jasan – internet se polako, ali sigurno prebacuje na novu generaciju adresiranja.

Podaci iz APNICa pokazuju da oko 43% korisnika već koristi IPv6, dok Cloudflare procjenjuje da oko 40% ukupnog prometa ide kroz taj protokol. Drugim riječima, IPv6 više nije eksperiment – postao je svakodnevica.

Razlog za ovu tranziciju leži u ograničenjima starog sustava. IPv4, uveden još 1980., omogućuje oko 4,3 milijarde IP adresa, odnosno oko 3,7 milijardi u praksi. To je možda zvučalo puno prije nekoliko desetljeća, ali s eksplozijom interneta – od računala i pametnih telefona do IoT uređaja i cloud infrastrukture – taj broj odavno nije dovoljan.

Globalni pool IPv4 adresa praktički je iscrpljen još 2011. godine, nakon čega su adrese postale roba na sekundarnom tržištu. Njihova vrijednost s vremenom je rasla do te mjere da su se koristile čak i kao kolateral za kredite.

Danas dodjela IPv4 adrese ima i konkretan financijski trošak. Amazon je 2024. uveo naplatu od 0,005 dolara po satu za svaku IPv4 adresu korištenu unutar njegovih servisa. Na prvi pogled sitnica, ali u velikim sustavima to brzo prerasta u ozbiljan iznos.

IPv6 rješava taj problem na vrlo brutalan način – gotovo neograničenim brojem adresa. Dizajniran 1998., nudi prostor od 2 na 128 potencijalnih adresa, što praktički uklanja ograničenja dodjele.

Osim toga, IPv6 omogućuje izravniju komunikaciju između uređaja, bez potrebe za workaroundovima poput NAT-a (Network Address Translation), koji su godinama služili kao “krpanje” problema IPv4-a. Takav pristup ne samo da pojednostavljuje mreže, nego može donijeti i bolje performanse.

Testiranja pokazuju da IPv6 može biti brži. Facebook je zabilježio poboljšanja od 10 do 15%, dok je Akamai primijetio oko 5% brže učitavanje stranica na mobilnim uređajima.

Zašto onda prijelaz nije već gotov? Odgovor je jednostavan – inercija. IPv4 i dalje funkcionira, a postojeća infrastruktura i dalje ga podržava. Mnoge organizacije jednostavno nisu imale dovoljno jak razlog za migraciju.

No to se sada mijenja. Kako nedostatak IPv4 adresa počinje stvarati stvarne troškove i operativne probleme, a veliki igrači normaliziraju IPv6 promet, prelazak postaje sve manje opcija, a sve više nužnost.

Zaključno, iako IPv4 još neće nestati preko noći, jasno je da je dosegnuta prekretnica. IPv6 je prvi put dostigao istu razinu korištenja – i to je trenutak koji označava početak kraja stare internet infrastrukture kakvu poznajemo.

IZVOR

Objava Internet ulazi u novu eru – bliži se kraj za IPv4? pojavila se prvi puta na Bajtbox.