Meta je predstavila novu funkciju pod nazivom Facebook Verified, koja korisnicima omogućava besplatnu potvrdu identiteta na najvećoj društvenoj mreži. Nova opcija dolazi kao pokušaj smanjenja broja lažnih profila, krađe identiteta i računa koji se koriste za prevare.

Za razliku od dosadašnje usluge Meta Verified, koja je dostupna kroz mjesečnu pretplatu i donosi dodatne pogodnosti, Facebook Verified bit će namijenjen isključivo potvrdi autentičnosti korisnika. Drugim riječima, korisnici neće morati plaćati kako bi pokazali da se iza profila nalazi stvarna osoba.

Proces provjere uključivat će potvrdu identiteta putem selfie fotografije. Nakon uspješne provjere, korisnik će dobiti posebnu oznaku na profilu koja će drugima pokazivati da je račun potvrđen.

Meta smatra da je ova promjena posebno važna u vremenu kada umjetna inteligencija omogućava stvaranje sve uvjerljivijih lažnih profila i fotografija. Nova oznaka trebala bi pomoći korisnicima da lakše razlikuju stvarne osobe od lažnih računa te smanjiti rizik od internetskih prevara.

Facebook Verified neće zamijeniti postojeći Meta Verified program. Plaćena pretplata i dalje će nuditi dodatne funkcije, uključujući napredniju zaštitu od lažnog predstavljanja, korisničku podršku i druge pogodnosti. Besplatna verzija fokusirana je samo na potvrdu identiteta.

Meta će novu značajku uvoditi postepeno, a dostupnost će ovisiti o regiji i ispunjavanju određenih uvjeta. Korisnici će morati imati račun koji zadovoljava pravila platforme kako bi mogli dobiti potvrđenu oznaku.

Uvođenjem Facebook Verifieda Meta pokušava vratiti veće povjerenje među korisnicima i učiniti platformu sigurnijom za svakodnevnu komunikaciju. Ako se ova funkcija pokaže uspješnom, moguće je da će sličan sistem potvrde identiteta biti proširen i na druge Metine platforme.

IZVOR/SOURCE

Objava Facebook – Plava kvačica više nije samo za pretplatnike pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Threads sadaa ima 500 miliona mjesečnih aktivnih korisnika. To predstavlja povećanje od oko 100 miliona korisnika od prošlog ljeta, čime se ova mreža sve više učvršćuje kao jedna od glavnih alternativa platformama poput X-a.

Threads je prvobitno predstavljen kao odgovor na promjene na Twitteru nakon njegovog preuzimanja od strane Elona Muska, ali se vremenom razvio u samostalnu društvenu mrežu s vlastitim funkcijama i zajednicama. Ključnu ulogu u rastu imala je povezanost s Instagramom, koja omogućava jednostavno kreiranje naloga i prelazak korisnika na novu platformu.

Prema Meti, značajan dio novog rasta dolazi od funkcije Communities, koja omogućava korisnicima da se povezuju kroz specifične teme i interese. Povodom dostizanja 500 miliona korisnika, ova funkcija je sada zvanično izašla iz beta faze, uz niz novih unapređenja.

Među novim opcijama nalaze se posebne ikone za svaku zajednicu, kao i Communities Hub u glavnom meniju aplikacije, koji olakšava pristup i upravljanje interesnim grupama. Također je uveden sistem “Community Progress”, koji pokazuje koliko je neka tema blizu da postane aktivna zajednica, uz mogućnost da korisnici doprinesu njenom razvoju. Dodatno, sve više korisnika može dobiti status “community champion”, koji se dodjeljuje aktivnim članovima zajednica.

Threads je proširio i podršku za lokalizovane oznake zajednica na jezicima u Japanu, Južnoj Koreji i Tajvanu, čime se dodatno prilagođava globalnom tržištu. U narednim sedmicama očekuje se i širenje Live Chats funkcije, koja će omogućiti interaktivne razgovore u realnom vremenu, uz mogućnost dijeljenja citiranih trenutaka direktno u feed.

Jedna od najzanimljivijih novih funkcija je “Your Algo”, alat koji korisnicima daje veću kontrolu nad sadržajem koji vide. Za razliku od klasičnih algoritamskih preporuka, ova opcija omogućava korisnicima da precizno odrede koje teme žele više ili manje gledati, te da postave trajanje tih preferencija od jednog, tri ili sedam dana. Sve postavke su privatne i dostupne samo korisniku, a upravljanje je objedinjeno zajedno sa postojećom “Dear Algo” funkcijom.

VIA

Objava Threads dostigao 500 miliona korisnika pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Pretjerano gledanje kratkih videa na platformama poput TikTok, Instagram Reels i YouTube Shorts možda djeluje bezazleno, ali novo istraživanje sugerira da posljedice idu puno dalje od gubitka vremena. Studija objavljena u The Journal of Psychology otkriva jasnu psihološku povezanost između tzv. ovisnosti o kratkim videima i pada životnog zadovoljstva.

Istraživanje su proveli Tuğba Türk Kurtça i Muhammet Can Doğru s ciljem da shvate što se zapravo događa “ispod haube” kada korisnici provode sate skrolajući beskonačne feedove. Ono što su pronašli nije iznenađujuće, ali je zabrinjavajuće precizno.

Problem ne leži samo u vremenu provedenom na ekranu, nego u načinu na koji su ove platforme dizajnirane. Algoritmi serviraju sadržaj u brzom, nepredvidivom ritmu, stvarajući svojevrsni sustav nagrađivanja koji otežava prestanak gledanja. S vremenom, takvo ponašanje može prerasti u ovisnost – čak i kada korisnici primjećuju negativne posljedice u svakodnevnom životu.

U istraživanju je sudjelovalo 234 ispitanika, uglavnom studenata, koji su u prosjeku provodili oko dva i pol sata dnevno gledajući kratke videe. Podaci su prikupljeni u dva navrata tijekom tri mjeseca, što je omogućilo praćenje promjena kroz vrijeme, a ne samo “snapshot” trenutnog stanja.

Rezultati su pokazali jasan lanac uzroka i posljedica. Prvo dolazi do povećanja osjećaja usamljenosti. Kratki videi, koliko god zabavni bili, zamjenjuju stvarne društvene interakcije površnim digitalnim kontaktima. Taj manjak stvarne povezanosti zatim vodi do povećane anksioznosti, jer ljudi ostaju bez emocionalne podrške koju inače dobivaju kroz odnose uživo.

Na kraju tog procesa dolazi do onoga što se najviše osjeti – pada životnog zadovoljstva. Anksioznost otežava svakodnevno funkcioniranje i narušava pogled na vlastiti život, što rezultira općim osjećajem nezadovoljstva.

Zanimljivo je da istraživanje ne tvrdi da kratki videi direktno uzrokuju nesreću. Umjesto toga, problem nastaje kroz niz povezanih psiholoških promjena koje se postupno nadovezuju jedna na drugu. Drugim riječima, nije problem jedan video – nego stotine njih, svaki dan, kroz dulje vrijeme.

Znanstvenici su se pritom oslonili na dva važna koncepta iz psihologije. Prvi je tzv. “displacement hypothesis”, prema kojoj vrijeme provedeno online zamjenjuje vrijeme koje bi inače bilo iskorišteno za kvalitetne aktivnosti i odnose. Drugi je teorija samoodređenja, koja naglašava važnost autonomije, kompetencije i društvene povezanosti za mentalno zdravlje – upravo onih stvari koje ovakve navike mogu narušiti.

Naravno, istraživanje ima i svoja ograničenja. Temelji se na samoprocjeni ispitanika, a uzorak je uglavnom sastavljen od mladih studenata, što znači da rezultati možda nisu univerzalni. Također, razdoblje od tri mjeseca daje uvid u kratkoročne promjene, ali ne i dugoročne posljedice.

Unatoč tome, zaključak je prilično jasan. Problem nije samo u količini vremena provedenog na kratkim videima, nego u tome što to vrijeme zamjenjuje. Kada digitalni sadržaj počne istiskivati stvarne odnose i iskustva, posljedice se ne vide odmah – ali se s vremenom itekako osjete.

Objava Istraživanje – TikTok i Reelsi “uništavaju” vaš mozak! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Nova presuda u SAD-u mogla bi označiti prekretnicu za velike tehnološke kompanije poput Meta i Google. Iako iznos kazne nije posebno velik za njihove standarde, način na koji je sud donio odluku mogao bi imati dalekosežne posljedice za cijelu industriju.

Mogu li društvene mreže biti odgovorne za ovisnost korisnika?

Porota u Los Angeles proglasila je Metu i Google odgovornima za dizajn platformi koje su, prema presudi, dovele do ozbiljnog narušavanja mentalnog zdravlja jedne korisnice.

Meta će snositi 70%, a YouTube (u vlasništvu Googlea) 30% od ukupno 6 milijuna dolara odštete. Za kompanije koje godišnje okreću desetke milijardi, to je praktički simboličan iznos. No prava težina presude leži u nečemu drugom – presedanu.

Desetljećima su se tech platforme oslanjale na zaštitu koju im pruža Section 230 of the Communications Decency Act. Taj zakon ih je štitio od odgovornosti za sadržaj koji objavljuju korisnici, tretirajući ih kao neutralne posrednike, a ne izdavače.

Ovaj slučaj zaobišao je tu zaštitu na zanimljiv način.

Mijenja li ova presuda pravila igre za “Big Tech”?

Umjesto fokusiranja na sadržaj, odvjetnici su napali sam dizajn platformi. Argument je bio da su funkcije poput beskonačnog scrollanja, autoplay videa i konstantnih notifikacija namjerno dizajnirane kako bi poticale ovisnost, posebno kod mlađih korisnika.

Sud je prihvatio takav pristup i zaključio da se ne radi samo o sadržaju, nego o “proizvodu” koji ima potencijalno štetne karakteristike. Drugim riječima, problem nije što se nalazi na platformi, nego kako je ona napravljena.

Prema presudi, upravo su ti elementi dizajna bili ključni faktor u razvoju ozbiljnih problema kod tužiteljice, uključujući depresiju, poremećaj slike o tijelu i suicidalne misli.

Ovo otvara vrata stotinama sličnih tužbi koje već čekaju na sudovima diljem SAD-a. Ako se ovaj pravni pristup pokaže održivim, tehnološke kompanije mogle bi se prvi put suočiti s masovnom odgovornošću ne zbog sadržaja – nego zbog načina na koji njihove platforme funkcioniraju.

Naravno, Google i Meta već su najavili žalbe. Google tvrdi da je YouTube prije svega streaming servis, dok Meta ističe da je mentalno zdravlje mladih kompleksan problem koji se ne može svesti na jednu aplikaciju.

Ipak, pritisak raste i s drugih strana. Platforme poput TikTok već su pod povećalom regulatora zbog sličnih optužbi o “ovisničkom dizajnu”.

Zaključak je jasan – možda se ne radi o najvećoj kazni u povijesti, ali bi ovo mogao biti jedan od najvažnijih slučajeva za budućnost društvenih mreža. Ako sudovi počnu tretirati aplikacije kao proizvode s potencijalno štetnim dizajnom, Big Tech bi mogao biti prisiljen promijeniti način na koji gradi svoje platforme.

IZVOR

Objava Ovaj zakon bi mogao potpuno promijeniti Instagram i TikTok! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Meta ponovno mijenja pravila igre – i to na mjestu gdje su ih pokušali tiho uvesti. Nakon dvogodišnjeg eksperimenta, kompanija je potvrdila da od 8. svibnja ukida podršku za end-to-end enkripciju u Instagram Direct porukama, čime jedan od ambicioznijih sigurnosnih pokušaja u toj aplikaciji završava prilično neprimjetno.

Korisnici koji su koristili enkriptirane razgovore imaju ograničeno vrijeme za spremanje svojih poruka i medija prije nego što pristup tim podacima potencijalno nestane. Meta u službenoj dokumentaciji upozorava da će za to možda trebati i najnovija verzija aplikacije, što je još jedan podsjetnik da digitalna privatnost često dolazi uz rok trajanja.

Zašto Meta gasi enkripciju na Instagramu?

Za razliku od WhatsAppa i Messengera, gdje je end-to-end enkripcija standard ili barem automatski uključena za određene vrste komunikacije, Instagram je od početka imao polovičan pristup. Funkcija je bila dostupna samo dijelu korisnika i morala se ručno aktivirati, što je očito bio prvi znak da stvari ne idu baš glatko.

Iz Mete su priznali da je interes bio minimalan – vrlo mali broj korisnika uopće je uključivao ovu opciju. Drugim riječima, većina ljudi koji šalju memeove, voice poruke i “vidimo se kasnije” očito nije osjećala potrebu za razinom sigurnosti kakvu nudi enkripcija.

To možda zvuči kao racionalna odluka temeljena na statistici, ali teško se oteti dojmu da je riječ i o širem strateškom povlačenju. Meta već godinama pokušava balansirati između privatnosti korisnika i regulatornih pritisaka, a Instagram se pokazao kao najmanje pogodno mjesto za taj eksperiment.

Je li sigurnost ili nadzor pravi razlog ove odluke?

Tehnički gledano, end-to-end enkripcija znači da poruke vidi samo pošiljatelj i primatelj. Zahvaljujući asimetričnoj kriptografiji i sustavu javnih i privatnih ključeva, čak ni sama platforma ne može pristupiti sadržaju komunikacije. To je standard koji sigurnosni stručnjaci smatraju temeljem moderne digitalne privatnosti.

Problem nastaje kada se ta ista privatnost sudari s potrebama nadzora. U SAD-u je Meta već pod povećalom zbog tužbi koje tvrde da bi enkripcija mogla otežati otkrivanje i prijavljivanje ilegalnog sadržaja, uključujući iskorištavanje djece. Tijekom jednog od takvih slučajeva, Mark Zuckerberg je branio pristup kompanije, ali kritike nisu jenjale.

Slične dileme imaju i druge platforme. TikTok je, primjerice, već jasno dao do znanja da ne planira uvoditi end-to-end enkripciju u privatne poruke upravo zbog ograničenja koje ona nameće u moderaciji sadržaja. Regulatori diljem svijeta i dalje pokušavaju pronaći ravnotežu između prava na privatnost i potrebe za sigurnošću.

Meta se ovim potezom zapravo vraća na staru podjelu: Instagram ostaje društvena mreža s fokusom na sadržaj i interakciju, dok se privatna komunikacija prepušta WhatsAppu, gdje je enkripcija već godinama standard. Vizija jedinstvene, potpuno enkriptirane messaging infrastrukture tako zasad ostaje – odgođena.

Za korisnike koji su vjerovali da će Instagram postati sigurnija platforma za privatne razgovore, poruka je prilično jasna: ako želite stvarnu privatnost, morat ćete je potražiti negdje drugdje.

IZVOR

Objava Instagram ukida end-to-end enkripciju! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Na društvenim mrežama danas ima više sadržaja nego ikad. Facebook je već godinama jedna od najvećih platformi za dijeljenje videa, fotografija i kratkih klipova, ali s rastom popularnosti došao je i problem koji muči gotovo svaku mrežu – kopiranje tuđeg sadržaja.

Zato je Meta sada odlučila jasnije definirati pravila igre. Tvrtka je objavila nove smjernice prema kojima će originalni sadržaj dobivati veći doseg i bolje mogućnosti zarade, dok će kopirani ili minimalno izmijenjeni sadržaj biti potisnut u algoritmu, a u nekim slučajevima i potpuno demonetiziran.

Drugim riječima, Facebook želi nagraditi kreatore koji stvarno nešto stvaraju, a ne samo prepakiraju tuđi rad.

Što Facebook zapravo smatra “originalnim sadržajem”?

Prema novim pravilima, sadržaj se smatra originalnim ako ga je kreator sam snimio ili proizveo te ga objavljuje s vlastitog profila ili stranice. Primjeri uključuju vlogove, autorske videozapise, kao i službene isječke ili trailere koje objavljuju producenti, televizijske mreže ili sami autori.

S druge strane, Meta jasno navodi što ne prolazi. Ako netko uzme tuđi video i napravi minimalne izmjene – primjerice doda okvir, promijeni brzinu reprodukcije ili ubaci titlove – takav sadržaj smatra se neoriginalnim. Rezultat je jednostavan: algoritam ga neće preporučivati u Feed ili Reels sekciji.

Meta također upozorava da ni popularni formati poput “reaction” videa nisu automatski sigurni. Samo gledanje tuđeg sadržaja i reagiranje mimikom lica ili kratkim komentarima bez stvarnog doprinosa smatra se neoriginalnim i vrlo vjerojatno će imati manji doseg.

Ipak, postoji prostor za kreativnost. Ako kreator koristi tuđi materijal u Reelsu kroz remiks ili overlay, sadržaj se i dalje može smatrati originalnim – ali samo ako donosi nešto novo, poput dodatne analize, novih informacija ili značajnog proširenja priče.

Može li Facebook uopće zaustaviti krađu sadržaja?

Meta tvrdi da radi upravo na tome. Tvrtka testira unaprijeđeni alat za zaštitu sadržaja koji može otkriti potencijalno lažno predstavljanje kreatora i omogućiti brže prijavljivanje takvih slučajeva.

Ako se dogodi da Facebook pogrešno označi originalni sadržaj kao kopiran, kreatori imaju mogućnost žalbe.

Problem je, međutim, ogroman. Meta navodi da je samo tijekom 2025. godine uklonila više od 20 milijuna računa koji su se predstavljali kao poznati kreatori. Ipak, tvrtka tvrdi da se situacija poboljšava – prijave lažnog predstavljanja velikih kreatora smanjile su se za oko 33 posto.

Uz to, Meta je nedavno predstavila i nove anti-spam alate za Facebook, Messenger i WhatsApp, što pokazuje da kompanija pokušava očistiti svoje platforme od sadržaja koji postoji isključivo kako bi iskoristio algoritam.

Hoće li nove mjere stvarno nagraditi originalnost ili će kreativni “copy-paste” majstori pronaći novu rupu u sustavu, pokazat će – kao i obično na internetu – sljedećih nekoliko mjeseci.

IZVOR

Objava Facebook i Instagram pronašli rješenje za “kradljivce sadržaja”! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Meta uvodi nove sigurnosne funkcije kako bi se borila protiv sve većeg broja internetskih prijevara na svojim platformama. Promjene će se postupno pojavljivati na servisima WhatsApp, Facebook i Messenger, a cilj je korisnike upozoriti na sumnjive aktivnosti prije nego što nasjednu na prijevaru.

Kompanija Meta Platforms također kaže da surađuje s policijom i drugim partnerima iz industrije kako bi se protiv organiziranih prijevara borila i izvan interneta.

Upozorenja za sumnjive zahtjeve na Facebooku

Jedna od novih funkcija je testiranje posebnih upozorenja na Facebook. Ako pokušate prihvatiti ili poslati zahtjev za prijateljstvo s potencijalno sumnjivim profilom, platforma bi vas mogla upozoriti.

Takva upozorenja pojavljivat će se, primjerice, ako profil nema zajedničkih prijatelja, ako dolazi iz druge države ili ako je račun nedavno otvoren — što su često znakovi lažnih profila koje koriste prevaranti.

WhatsApp će upozoravati na sumnjivo povezivanje uređaja?

Na aplikaciji WhatsApp fokus je na zaštiti korisničkih računa. Nova funkcija upozoravat će korisnike kada sustav primijeti sumnjiv pokušaj povezivanja novog uređaja s njihovim računom.

Prevaranti ponekad pokušavaju nagovoriti žrtve da skeniraju QR kod, čime zapravo povezuju napadačev uređaj s vlastitim WhatsApp računom. Nakon toga mogu čitati poruke ili slati poruke u ime žrtve.

Nova upozorenja pokazivat će odakle dolazi zahtjev za povezivanje uređaja kako bi korisnik lakše prepoznao potencijalnu prijevaru.

Messenger širi automatsko otkrivanje prijevara?

Na platformi Messenger Meta proširuje sustav koji automatski prepoznaje poruke koje izgledaju kao prijevara. Ako poruka novog kontakta sadrži tipične obrasce prijevara – poput sumnjivih ponuda za posao – sustav može prikazati upozorenje.

Ta se funkcija ovog mjeseca širi na dodatne države.

Kompanija također planira pooštriti provjeru oglašivača. Cilj je da do kraja godine čak 90 posto prihoda od oglasa dolazi od verificiranih oglašivača, dok je trenutačno taj udio oko 70 posto.

Manji i manje rizični oglašivači – primjerice lokalne trgovine ili mali restorani – činit će preostalih deset posto.

Milijuni uklonjenih prijevara

Prema podacima koje je objavila Meta Platforms, tijekom prošle godine uklonjeno je više od 159 milijuna lažnih oglasa povezanih s prijevarama. Uz to je ugašeno 10,9 milijuna računa na platformama Facebook i Instagram koji su bili povezani s organiziranim centrima za prijevare.

U jednoj nedavnoj međunarodnoj akciji policija na Tajlandu uhitila je 21 osobu, dok su Meta istražitelji ugasili više od 150.000 računa povezanih s takvim mrežama.

Kompanija upozorava da su internetske prijevare sve sofisticiranije te da sve više funkcioniraju kao organizirane kriminalne operacije.

Osim tehničkih rješenja, Meta Platforms pokrenula je i kampanje za podizanje svijesti o prijevarama. U suradnji s United States Department of State pokrenuta je kampanja “Trapped in Scam Crime”, koja se provodi u državama poput Vietnam, Thailand, Laos i Cambodia.

Cilj kampanje je pomoći ljudima da prepoznaju prijevare prije nego što postanu njihove žrtve.

IZVOR

Objava Meta uvodi opcije koje bi vas mogle spasiti od prevara na WhatsAppu i Facebooku pojavila se prvi puta na Bajtbox.

Izvršni direktor Instagrama, Adam Mosseri, nedavno se našao na udaru javnosti tijekom jednog od najvažnijih sudskih procesa o ovisnosti o društvenim mrežama. Njegova izjava da pretjerano korištenje društvenih mreža ne smatra kliničkom ovisnošću izazvala je snažne reakcije, jer ju je velik dio javnosti doživio kao još jedno klasično izbjegavanje odgovornosti od strane velikih tehnoloških kompanija.

U jeku tog pravnog i medijskog pritiska, Meta najavljuje novu sigurnosnu značajku za Instagram. Počevši od sljedećeg tjedna u SAD-u, Velikoj Britaniji, Australiji i Kanadi, roditelji koji koriste Family Center alate dobit će obavijest ako njihov tinejdžer u kratkom vremenskom razdoblju više puta pretražuje pojmove povezane sa samoozljeđivanjem ili samoubojstvom.

Instagram već sada blokira takve pretrage i preusmjerava korisnike na linije za pomoć, no nova funkcija ide korak dalje – aktivno obavještava roditelje. Upozorenje se može poslati putem SMS-a, WhatsAppa ili kroz samu aplikaciju, a vodi roditelja na poseban ekran s provjerenim stručnim resursima i savjetima kako razgovarati s djecom i pružiti im psihološku podršku.

Sama ideja da roditelji imaju bolji uvid u online ponašanje svoje djece teško je osporiva. U vremenu stalnog informacijskog kaosa, društvenih tenzija i pritisaka na mlade, dodatni alati za prevenciju mogu imati stvarnu vrijednost.

Ipak, tajming ove objave ne prolazi nezapaženo. Meta se trenutačno suočava s nizom tužbi koje tvrde da njezine platforme negativno utječu na mentalno zdravlje tinejdžera, a Mark Zuckerberg je o toj temi svjedočio pred sudom tek prošlog tjedna. Uvođenje nove sigurnosne funkcije baš sada neminovno izgleda kao pokušaj popravljanja imidža pred zakonodavcima i javnošću.

Važno je naglasiti i ograničenja sustava. Funkcija radi isključivo ako su roditeljski nadzorni alati unaprijed uključeni, što znači da neće obuhvatiti tinejdžere koji namjerno skrivaju svoje online aktivnosti. Drugim riječima, i roditelj i dijete moraju pristati na nadzor – što u praksi nije uvijek jednostavno ostvariti.

Meta je također najavila da planira slične mehanizme upozorenja implementirati i u svoje AI chatbotove, što otvara nova pitanja o privatnosti i načinu na koji umjetna inteligencija analizira i označava izrazito osjetljive razgovore.

Na kraju, bez obzira na motive, svaki konkretan sigurnosni alat na društvenim mrežama predstavlja korak u pozitivnom smjeru. Ostaje za vidjeti hoće li ove mjere doista pomoći mladima kojima su najpotrebnije – ili će ostati još jedan PR potez u dugotrajnoj borbi između regulatora i Big Techa.

IZVOR

Objava Instagram će obavijestiti roditelje što djeca pretražuju! pojavila se prvi puta na Bajtbox.

TikTok je ušao u novu fazu svog američkog poglavlja – i to uz popriličnu količinu digitalne drame. Nakon prelaska aplikacije u američko vlasništvo, broj deinstalacija u SAD-u skočio je za gotovo 150% u samo pet dana, pokazuju podaci Sensor Towera koje prenosi CNBC. Iako ukupna baza korisnika zasad ne pokazuje dramatičan pad, signal je dovoljno glasan da ga marketinški odjeli ne mogu ignorirati.

Jer kad korisnici krenu brisati aplikaciju, to rijetko rade iz dosade.

Privatnost ponovno u fokusu

Na društvenim mrežama korisnici su navodili razloge za uninstall, a najčešće se spominjala ažurirana politika privatnosti. Posebno je odjeknuo dio koji govori o potencijalnom prikupljanju podataka poput “rasnog ili etničkog podrijetla”, “državljanstva ili imigracijskog statusa” te “seksualne orijentacije”.

Zanimljivo, CNBC ističe da ta formulacija nije nova i da se može pronaći i u arhiviranoj verziji politike iz kolovoza 2024. godine. No, percepcija je često snažnija od arhive. U kontekstu politički osjetljive akvizicije i promjene vlasništva, korisnici su očito postali osjetljiviji na svaku riječ u dokumentu koji inače nitko ne čita.

Kad algoritam zakaže, strpljenje nestaje?

Drugi veliki problem bili su tehnički propusti u prvim danima američkog vlasništva. Kreatori su prijavljivali probleme s “For You” feedom, neispravne preporuke i poteškoće s uploadom videa.

U svijetu kratke forme brzina je valuta. Ako feed ne isporučuje sadržaj odmah i precizno, korisnici nemaju razloga čekati. Alternativa je udaljena svega jedan tap – bilo da je riječ o Instagram Reelsima ili nekoj novoj aplikaciji koja obećava “bolji algoritam”.

Podaci to potvrđuju: aplikacija UpScrolled zabilježila je više od deset puta veći broj preuzimanja u odnosu na prethodni tjedan, Rednote je porastao 53%, a Skylight Social čak 919% u istom razdoblju. Digitalni oportunizam nikad ne spava.

Politika u pozadini?

Novi vlasnici TikToka u SAD-u, među kojima se ističu Oracle i Silver Lake, dodatno su pojačali zabrinutost dijela korisnika. Kritičari strahuju od potencijalnog utjecaja na moderaciju sadržaja i moguće cenzure, posebno s obzirom na percepciju političkog nagiba platforme i njezine zajednice.

Iako nema konkretnih dokaza o promjenama u uređivačkoj politici, sama promjena vlasništva bila je dovoljna da aktivira nepovjerenje. U digitalnom ekosustavu, reputacija je krhka – a politički kontekst je često snažniji od tehničkih činjenica.

Što to znači za brendove?

Visoka stopa uninstallova ne znači automatski kraj TikToka. Korištenje aplikacije zasad ostaje relativno stabilno, a povijest društvenih mreža pokazuje da korisnici znaju dramatično reagirati – i potom se tiho vratiti.

No, za marketinške stručnjake ovo je podsjetnik na tri stvari:

1. Oslanjanje na jednu platformu uvijek nosi rizik.
2. Promjene vlasništva mogu imati veći utjecaj na percepciju nego na samu funkcionalnost.
3. Stabilnost algoritma i povjerenje korisnika presudni su za performanse kampanja.

Ako bi se u narednim mjesecima pokazalo da dolazi do trajnih promjena u strukturi sadržaja, raspoloženju kreatora ili razini angažmana, tada bi situacija mogla postati ozbiljnija. Za sada, riječ je o upozorenju – ne o presudi.

TikTok je i dalje lider kratke forme. No 2026. godina pokazuje da čak i najjači algoritam može izgubiti ritam ako izgubi povjerenje publike. A povjerenje se, za razliku od aplikacije, ne može jednostavno ponovno instalirati.

IZVOR

Objava Korisnici masovno deinstaliraju TikTok? pojavila se prvi puta na Bajtbox.

European Commission službeno je optužila TikTok da je dizajnirao svoju platformu tako da potiče ovisnost, osobito kod maloljetnika, te naznačila da bi funkcije poput beskonačnog scrollanja mogle morati biti izmijenjene. Ovo je prvi put da europski regulatori tretiraju „ovisnički dizajn“ kao sustavni rizik prema Digital Services Actu.

Iako je DSA već korišten za procjenu dezinformacija i pitanja transparentnosti, Komisija dosad nije tumačila samu srž dizajna nekog proizvoda kao potencijalni rizik za mentalno zdravlje korisnika. U preliminarnom nalazu navodi se da su TikTokov beskonačni feed, algoritamske preporuke i izostanak ugrađenih ograničenja korištenja ključni elementi problema. Regulatori sugeriraju da bi kompanija mogla biti prisiljena onemogućiti infinite scroll, uvesti strože intervencije vezane uz vrijeme provedeno na aplikaciji te prilagoditi način na koji preporučuje sadržaj.

TikTok sada ima priliku odgovoriti na optužbe i analizirati dokaze na kojima se temelje zaključci Komisije. Ako ne uspije uvjeriti regulatore, prijeti mu kazna do šest posto globalnog godišnjeg prihoda.

Europska povjerenica za tehnologiju Henna Virkkunen ovaj je slučaj predstavila kao dio šireg nastojanja da se, kroz DSA, adresiraju štetni učinci društvenih mreža, posebno na mlade korisnike. Organizacije civilnog društva, uključujući varšavsku Zakladu Panoptykon, pozdravile su preliminarne nalaze, tvrdeći da predstavljaju važan korak prema obuzdavanju platformi čiji se poslovni modeli temelje na nadzoru i maksimiziranju angažmana.

Stručnjaci ističu da bi implikacije mogle biti dalekosežne. Meta i njezine platforme Facebook i Instagram već su pod paralelnom istragom zbog sličnih obrazaca dizajna. Predstavnici organizacije European Digital Rights (EDRi) smatraju da bi bilo neobično kada Komisija ne bi iskoristila slučaj TikToka kao predložak za postupke protiv drugih kompanija.

Istraga traje već dvije godine. Početne zabrinutosti oko korištenja podataka i transparentnosti navodno su ublažene suradnjom, no pitanje šteti li sam dizajn platforme korisnicima odvelo je regulatore na dosad neistražen pravni teren. DSA zahtijeva od velikih platformi da procjenjuju i ublažavaju „sustavne rizike“, uključujući one povezane s mentalnim zdravljem, ali definicija tih rizika ostavljena je otvorenom. Time što je ovisnost izrijekom uvrštena u tu kategoriju, Komisija je signalizirala kako namjerava povući granicu.

Za tehnološke kompanije koje ovise o metrici angažmana, posljedice bi mogle biti duboke. Stručnjaci procjenjuju da bi eventualne promjene mogle varirati od prilagodbe zadanih postavki do potpune zabrane određenih dizajnerskih rješenja ili uvođenja veće kontrole za korisnike.

TikTok je odbacio nalaze Komisije, nazvavši ih „kategorički netočnima i potpuno neutemeljenima“, te najavio da će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva. S obzirom na to da DSA predviđa dugotrajne pregovore prije konačnih mjera, spor bi se mogao protegnuti mjesecima ili godinama.

Za Komisiju, ovaj postupak nije samo pojedinačna kaznena akcija, već pokušaj definiranja pravnog minimuma onoga što se smatra „zdravim“ ponašanjem platformi. Jednom kada Bruxelles formalizira obrazloženje, druge jurisdikcije mogle bi slijediti taj primjer – bilo kroz izmjene zakona o zaštiti potrošača, bilo kroz uvođenje standarda za dizajn algoritama i kontrolu vremena korištenja.

Slučaj protiv TikToka sugerira da bi era gotovo nereguliranog „inženjeringa pažnje“ mogla biti pri kraju – a Europska unija želi prva postaviti pravila igre.

IZVOR

Objava Kraj za “beskonačno scrollanje” po TikToku? pojavila se prvi puta na Bajtbox.